O nama

Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.


Objavljeno: 22. 3. 2019. u 12:19
Administrator

Večer uoči početka proljeća bila je idealna za predavanje o hrvatskim pučkim imenima spomendana svetaca koji ispraćaju zimu, također o brojnim hrvatskim imenima blagdana Blagovijesti, o frazemima i poslovicama vezanim uz te dane, a također i o različitim hrvatskim nazivima mjeseca ožujka. Predavanje o toj višestoljetnoj hrvatskoj etnolingvističkoj baštini 20. ožujka 2019. u Maloj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu održala je prof. dr. sc. Sanja Vulić s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

U  uvodnom dijelu predavanja objasnila je nazočnima etimologiju naziva ožujak te drugih hrvatskih naziva za taj mjesec. Središnji dio predavanja bio je posvećen analizi brojnih hrvatskih pučkih poslovica i frazema vezanih uz pretkoncilski datum spomendana sv. Grgura Velikoga (12. III.), uz blagdan sv. Josipa (19. III.), uz pretkoncilski datum spomendana sv. Benedikta (21. III.) te uz svetkovinu Blagovijesti (25. III.). Velikim brojem primjera iz različitih hrvatskih govora svih triju narječja, u domovini i dijaspori, predočila je veliko hrvatsko etnolingvističko bogatstvo pučkih blagdanskih imena, frazema i poslovica, te pokazala kako je poslijekoncilska promjena datuma spomendana sv. Grgura Velikoga, pape i crkvenoga naučitelja (koji je premješten na 3. rujna), te spomendana sv. Benedikta, zaštitnika Europe (koji je premješten na 11. srpnja), utjecala na smisao pojedinih pučkih poslovica i frazema, i to ne samo meteoroloških. 

Nazočni, među kojima su bili i bivši i sadašnji studenti Hrvatskih studija, vrlo su pozorno pratili predavanje. U raspravi nakon predavanja posebice su bila zanimljiva zapažanja akademkinje Carmen Verlichak, članice Argentinske akademije znanosti i umjetnosti, koja je pojedina hrvatska pučka imena i poslovice usporedila s argentinskima. 

 

 

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2024. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS