O nama

Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.


Objavljeno: 30. 5. 2019. u 18:49
Administrator

U organizaciji Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Matice hrvatske u srijedu 22. svibnja 2019. s početkom u 19 sati u Velikoj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu održan je okrugli stol u prigodi 50. obljetnice smrti književnoga povjesničara hrvatske i francuske književnosti, tekstologa i priređivača kritičkih izdanja hrvatskih pisaca, kroatista, slavista i romanista, upravitelja Hrvatskoga narodnoga kazališta, sveučilišnoga profesora, prevoditelja, pisca i pjesnika Slavka Ježića (Dubrava, 1895. – Zagreb, 1969.).

Zbog velikoga broja nazočnih skup je preseljen iz Male u Veliku dvoranu. O Slavku Ježiću govorili su: predsjednik Matice hrvatske prof. dr. sc. Stipe Botica, akademik Josip Bratulić, prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak, prof. dr. sc. Tihomil Maštrović, prof. dr. sc. Mirjana Polić Bobić i akademik Mislav Ježić.

Stipe Botica pozdravio je predavače i prisutne i uvodne riječi posvetio povezanosti Slavka Ježića s Maticom hrvatskom i njegovu uredničkome radu. Josip Bratulić posvetio je pažnju različitim zabranjenim ili prešućivanim tekstovima Slavka Ježića i još nekih auktora, koji nekomu nisu bili politički podobni usprkos svojoj nesumnjivoj vrijednosti.

Slobodan Prosperov Novak govorio je o „Hrvatskoj književnosti od početaka do danas (1100.-1941.)“ Slavka Ježića i o njezinoj uspjelosti i trajnoj vrijednost jer stavlja tu književnost u europski i međunarodni kontekst koji je auktor izuzetno dobro poznavao i jer su sudovi o književnoj povijesti i pojavama u njoj vrlo pouzdani i dobro odmjereni. Istakao je da je prvobitno zamišljen naslov „Hrvatska književnost u okviru narodne povijesti“ izvrsno pristajao zamisli djela jer ono sustavno smješta književne pojave u njihov povijesni kontekst i time bitno osvjetljuje njihovu narav i smisao.

Tihomil Maštrović iznio je da za to izuzetno djelo nije mogao saznati na svojem studiju jer je bilo prešućivano pa je, dok ga nije otkrio, morao studirati iz priručnika koji mu često nisu bili ravni. Istakao je pouzdanost podataka, visoko znanstveno poštenje i ljepotu stila toga djela. Osvijetlio je i zasluge Slavka Ježića kao upravitelja Hrvatskoga narodnoga kazališta. A najavio je, kao organizator niza vrijednih skupova o hrvatskim književnim povjesničarima, i znanstveni skup o Slavku Ježiću iduće godine povodom 125. obljetnice njegova rođenja.

Mirjana Polić Bobić govorila je o Slavku Ježiću kao romanistu, o njegovoj „Francuskoj književnosti do kraja klasičnoga doba“, njegovim prijevodima poezije i proze s francuskoga i drugih jezika, i obradi mnogobrojnih francuskih auktora.

Mislav Ježić iznio je neke osnovne podatke o životu Slavka Ježića, školovanju, studiju, doktoratu na Sveučilištu u Beču u 21. godini, i o njegovu odnosu prema poretcima u kojima je živio: u Austro-Ugarskoj, Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, NDH i socijalističkoj Jugoslaviji, kojima se nikada nije ideološki prilagođavao jer je nepristrano obrađivao povijest književnosti, književnike i djela prema njihovoj vrijednosti, ne prešućujući nikoga po ideološkim ili političkim kriterijima. No za to je često trebalo hrabrosti i spremnosti da pretrpi pritiske, gubitak namještenja, potiskivanje i vlastito prešućivanje. Ipak, široko obrazovanje, znanstvena temeljitost, velika marljivost i ljubav prema radu na hrvatskoj ili francuskoj književnosti, svjetskoj lirici i drugim temama omogućili su mu da usprkos svemu objavi u životu preko stotinu knjiga koje su postale bitan prinos modernoj hrvatskoj kulturi, i da se uzdigne nad životne nevolje smirenom vedrinom velika čovjeka.

Popis obavijesti

Bitno

Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS