O nama

Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.


Objavljeno: 9. 6. 2019. u 13:04
Matijas Baković

Studentska kazališna izvedba Držićeve Novele od Stanca na Hrvatskim studijima

Studenti su Hrvatskih studija 4. lipnja 2019. ostvarili pravi kazališni pothvat. Proširili su kroatološki kolegij iz književnosti humanizma i renesanse izvedbom Držićeve drame Novela od Stanca. Tako su jedan od svojih seminarskih zadataka pretvorili u puni umjetnički, a na koncu i značajan pedagoški događaj. Svoju predstavu studenti Hrvatskih studija odigrali su u dvorani Zagreb, gdje je njih devedesetero pohađalo spomenuti predmet, neki kao redoviti, a većina kao izborni kolegij kod izv. prof. dr. sc. Viktorije Franić Tomić. Od prve replike studenti-glumci su u svaku molekulu dvorane Zagreb, koja se za tu prigodu posve popunila, prenijeli atmosferu lude ivanjske noći, prenijeli su svoje gledatelje, najvećim dijelom kolege, u pokladni Dubrovnik. U izvedbi je dominirao mladi Dubrovčanin Dživo Pešica / Marin Držić kojega je odlično i vrlo talentirano utjelovio Šibenčanin Mario Guberina (student kroatologije), »obučen na vlašku«. On je bio jedan od trojice mladića koji odluče da Vlahu Stancu učine »kugodi novelu«. Mladiće Miha i Vlaha odlično i vrlo uživljeno odigrali su Tena Žuger, studentica komunikologije i student psihologije Marin Kafadar. Predstava je priređena s čvrstim redateljskim rukopisom tako da su se u igri preplitali na prvoj razini odigrana radnja Držićeve drame, Držićeva urotnička pisma, zatim kriptični tekst o dubrovačkoj vlasteli i samom piscu Marinu Držiću da bi sve zajedno bilo prožeto kulturološkim komentarima o uroti, prostitutkama i širenju bolesti sifilisa u 16. st. koje je odlično utjelovila Kazivačica, studentica kroatologije Katarina Elisa Jurić odjenuta u vještičji kostim. Posebnu ulogu u ovoj studentskoj predstavi imale su Vile, to jest zamaskirane dubrovačke prostitutke koje su bile vrlo skladno kostimirane i posve pripremljene za zahtjevno scensko kretanje u ne baš adekvatnom prostoru dvorane Zagreb. Vile su utjelovile studentice komunikologije Bruna Zadro, Lana Raić, Ana Cvitanović, Monika Maria Marković i Nera Šulentić. Glavnu je Vilu u potpuno novom čitanju interpretirao student psihologije Leonard Petrović.

Ulogu Maskara koji imao poseban udio u radnji uspješno je odglumila studentica psihologije Eliza Fabris. Ona je s nekoliko kalambura izazvala gromoglasan smijeh. Od manjih, ali vrlo važnih uloga, bila je vrlo zapažena inkarnacija Fontane iliti Vode koju je odlično i vrlo koncentrirano odigrala studentica psihologije Tereza Marjanović dok se Koza koju je igrala studentica psihologije Iva Marketanović komično oglašavala u odličnom kostimu pa nije nikako slučajno što je dobivala aplauz jednako kao i glumica koja je igrala Vodu. U predstavi je ulogu šutljiva Kneza koji je ostao bez krune odigrao student kroatologije Marko Brebrić. Student psihologije Ivan Radišić utjelovio je psihološki vrlo uvjerljivo ulogu Stanca koji je Dživu Pešici (Mariju Guberini), makijavelističkom virtuozu dominantnom u predstavi, replike odlično pratio i davao im na još većoj važnosti. On je uspješno odigrao zahtjevnu ulogu starca koji žudi za pomlađivanjem.

U radnji ove samo naoko male, a ustvari savršeno napisane drame sudjeluje desetak likova koji se svi u jednoj noći nađu pokraj velike Onofrijeve fontane kod zapadnoga ulaza u Dubrovnik. Riječ je o lakrdiji koju trojica mladih dubrovačkih plemića izvedu nad priprostim Vlahom iz dubrovačkoga zaleđa. Inače dramske Vile nose imena stvarnih dubrovačkih prostitutki (Pavica, Perlica, Kitica te Propumanica, od tal. profumata: namirisana). Leo Košuta dramu povezuje sa solarnim mitovima pa je prema njegovoj interpretaciji Stančeva žudnja za pomlađivanjem simbol preobrazbe umirućega Sunca koje se u srednjem vijeku simbolično prikazivalo u obličju staroga seljaka, zimske zemlje koja se hoće obnoviti. Zato on ime Stanac razumije u značenju »živi kamen«, »stanac kamen«. Luko Paljetak u Dživovoj  pojavi vidi utjelovljenje savršenoga trgovca iz knjige Benedikta Kotruljevića. Slobodan Prosperov Novak drži da Držića treba vidjeti u liku Dživa Pešice, a vlast utjelovljenu u liku Stanca, pa se ovo najkraće Držićevo djelo može pročitati u kontekstu piščeva otpora aristokratskoj vlasti. Korak dalje od ovih interpretacija otišla je profesorica hrvatske književnosti na Hrvatskim studijima Viktoria Franić Tomić koja je ono što je o Noveli od Stanca napisala u svojim znanstvenim radovima sada pokazala sa studentskim ad hoc ansamblom.

Bila je ova studentska predstava veliki scenski uspjeh mladih glumaca pri čemu je na razini prikazanih poruka ova predstava aktualizirala potrebu za uvođenjem većega broja kazališnih seminara u redovitu nastavu na Hrvatskim studijima. Predstavu Držićeve Novele od Stanca su svojim značajnim doprinosom pomogli bogata garderoba Jadran filma kao i rekviziti Zagrebačkoga lutkarskoga kazališta. Režiju, kao i književni seminar, potpisala je Viktoria Franić Tomić, inače autorica knjige Tko je bio Marin Držić tiskane u Matici hrvatskoj 2011.

          

      

      

               

     

  

Popis obavijesti

Bitno

Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS