O nama

Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.


Objavljeno: 14. 9. 2019. u 21:15
Administrator

U Bolnici „Fran Mihaljević" u Zagrebu u subotu 14. rujna 2019. preminuo je prof. dr. sc. o. Vladimir Horvat, filolog, povjesničar, isusovac i profesor Hrvatskih studija u miru.

Zemni ostatci prof. Horvata bit će pokopani u utorak 17. rujna 2019. u 14.10 sati na zagrebačkom groblju Mirogoju. Misa zadušnica služit će se nakon sprovoda u 16 sati u Bazilici Srca Isusova, Palmotićeva 31, u Zagrebu.

Vladimir Horvat rođen je u četvrtak 21. ožujka 1935. godine u Međimurju, u Donjoj Dubravi, gdje mu je otac bio crkveni orguljaš i hrvatski domoljub, pa su mađarski okupatori 1941. prognali obitelj preko Drave u Koprivnicu. Otca su mu ondje ubili komunisti godine 1945. Godine 1946. stupio je u sjemenište na Šalati, a u isusovački novicijat ušao je 14. kolovoza 1952. Na Filozofsko-teološkom institutu u Zagrebu studirao je filozofiju (1957.-1960.) i teologiju (1961.-1965.). Za svećenika je zaređen u Zagrebu 20. kolovoza 1964. Na Filološkom fakultetu u Beogradu diplomirao je slavistiku godine 1970. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu magistrirao je kroatistiku godine 1975. radom o poetici Antuna Gustava Matoša, a doktorirao 1997. tezom Jezikoslovna problematika u djelima Bartola Kašića.

Živio je i djelovao u: Donjoj Dubravi, Zagrebu (u tri navrata), Sarajevu, Dubrovniku, Parizu, Beogradu i Beču. Od 1966. do 1968. u Sarajevu je bio kateheta studenata, a potom u Zagrebu predavač hrvatskoga jezika i kateheta studenata. Bio je prefekt (odgojitelj) u Biskupijskom sjemeništu u Dubrovniku (1973.-1975.). U Klasičnoj gimnaziji Ruđera Boškovića u Dubrovniku predavao je hrvatski (1973.-1975.) i francuski jezik (1973.-1975.). Od 1975. do 1985. vodio je Hrvatsku katoličku misiju u Parizu, pokrenuo i uređivao dvojezični bilten Naš glas - Notre voix, utemeljio hrvatsku osnovnu i srednju školu te surađivao u Interdisciplinarnome programu hrvatskih studija za istraživanje hrvatske kulture u Centru za istraživanje poredbene književnosti na Sorbonni. Od 1986. do 1991. bio je superior isusovačke rezidencije u Beogradu, župnik, dekan i voditelj tribina religiozne kulture. Od 1992. do 1999. bio je pročelnikom Hrvatskoga povijesnoga instituta u Beču. Od 1994. do umirovljenja bio je nastavnikom Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Na studiju hrvatske kulture (kroatologije) držao je kolegije: Bartol Kašić, Religijske teme u Bartola Kašića i Religijske teme u svjetskoj i hrvatskoj književnosti.

Knjigom Bartol Kašić - otac hrvatskoga jezikoslovlja, koju su u dva izdanja (1999. i 2004.) objavili Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, dokazao je kako na početku hrvatskoga jezikoslovlja ne stoje ni Vuk Stefanović Karadžić, ni Ljudevit Gaj, nego Bartol Kašić (1575.-1650.). Priredio je za tisak „Hrvatsko-talijanski rječnik" (1990. i 1999.), koji je pripisao Kašiću, a 1993. objavio s pogovorom Kašićev „Ritual rimski" iz 1640. Godine 1999. priredio je djelo „Bartol Kašić" prema Autobiografiji (1575.-1625.) i građi (1625.-1650.). Na prijedlog prof. Horvata Hrvatski državni sabor godine 1999. proglasio je Godinu Bartola Kašića.

Od njegovih članaka ističe se referat održan na Naučnom sastanku slavista „Dva veka Vuka" u Beogradu od 14. do 20. rujna 1987.: Vukov Srpski rječnik (1818.) prema rječnicima isusovaca leksikografa: Kašića (1599.?), Mikalje (1670.), Della Belle (1728.) i Jambrešića (1742.), kojim je prvi razobličio velikosrpske ideološke konstrukcije na jezikoslovnom planu i pokazao kako je Karadžić svoj Srpski rječnik pisao na temelju hrvatskih rječnika četvorice isusovaca.

Objavio je i knjige: Le cardinal Stepinac, martyr de droits de l'homme (Pariz, 1981.), Kardinal Alojzije Stepinac (Đakovački Selci, 1989.), Kardinal Alojzije Stepinac mučenik za ljudska prava (Zagreb, 2008.), Crkva u hrvatskom narodnom preporodu (Zagreb, 1986.) i Prilog Matoševoj poetici (Zagreb, 1994.). Zadnjih se godina bavio istraživanjem suvremene hrvatske povijesti, osobito zločinima komunističkoga režima.

Priredio je hrvatsko izdanje spisa sv. Ignacija Lojolskoga: Načela jezuita (Beograd, 1987.) i Načela duhovnosti (Split, 2008. i 2016.). Njegovi članci mogu se vidjeti na CROSBI-u i na Hrčku.

Godine 2015. u Zagrebu subraća, prijatelji i kolege priredili su mu spomen-zbornik o 80. rođendanu: „Od Mure do mora, od Save do Seine".

Popis obavijesti

Bitno

Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS