Sveučilište u Zagrebu

Fakultet hrvatskih studija

logo

Facebook stranica FHS-a
YouTube kanal FHS-a
LinkedIn stranica FHS-a
Molimo studente, nastavnike i zaposlenike koji su pozitivni na COVID-19, imaju simptome ili su bili u bliskom kontaktu sa zaraženim da se jave na kvaliteta@hrstud.hr
O nama

Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.


Objavljeno: 30. 10. 2020. u 15:16
Administrator


 

Terenska nastava u Ninu i Zadru

Studenti kroatologije i povijesti bili su 17. listopada 2020. na terenskoj nastavi u sklopu kolegija Hrvatska likovna umjetnosti i Umjetnost Rimskoga Carstva na tlu Hrvatske, pod vodstvom prof. dr. sc. Jasne Jeličić Radonić, doc. dr. sc. Ivane Kresnik i mr. sc. Snježane Vasilj.

NIN

Izlet smo započeli posjetom malom ali vrlo značajnom, prvom kraljevskom gradu Ninu ili rimskoj Aenoni, bogatoj povijesnim ostatcima antičkih građevina. Nakon uvodnih riječi na mostu, voditeljice Muzeja ninskih starina mr. sc. Majde Dadić koja nam je ukratko ispričala povijest grada krenuli smo kroz južna gradska vrata po glavnoj ulici (cardo maximus) prema središtu do crkve i zvonika sv. Anselma. Crkva je sagrađena u VI. stoljeću a poslije je bila je katedrala ninske biskupije. Do nje, sa zapadne strane nalazi se zvonik sv. Anselma koji stoji kao samostalna građevina koja je, kako se smatra, sagrađena u XIII. stoljeću.
 

Prva hrvatska katedrala, sv. Anselma i Meštrovićev spomenik Grguru Ninskom

Sjeverno od crkve nalazi se poznati kip biskupa Grgura Ninskog, koji je u Ninu je stolovao oko 900.-929. godine, i značajan je jer je bio glavni zagovornik staroslavenskoga jezika i narodnoga pisma glagoljice i glagoljaškoga bogoslužja. Skulptura je rad autora Ivana Meštrovića, kojega smo naravno, uhvatili za nožni palac i poželjeli želju. Zatim smo produžili dalje do kapele sv. Križa gdje smo zapjevali kako bi isprobali akustiku unutrašnjosti i slikali se. Sv Križ važan je spomenik predromaničkoga crkvenoga graditeljstva, a datira se u IX. stoljeće. Crkvica je zahvaljujući položaju prozora i kutu padanja svjetlosti, svojevrsni kalendar pa se po sunčevim zrakama može odrediti točan datum suncostaja (solsticija) i ravnodnevnice (ekvinocija), što je na prvi dan ljeta polazište održavanja zanimljive manifestacije Festivala sunca i svjetlosti.

Sveti Križ, Nin

Oko Sv. Križa nalaze se ostatci rimskih insula iz II. stoljeća, koji su dijelili urbani prostor na pravile blokove u kojemu je živjelo građanstvo.

Ostatci rimskih insula oko Sv. Križa, Nin

 


Nakon slikanja pred kapelom, krenuli smo dalje prema sjeveru zaustavili pored ostataka nekoć monumentalne, luksuzno uređene građevine tzv. „Rimske kuće“ (domus) koja se ističe svojim podnim mozaicima koji nažalost nisu bili vidljivi jer još uvijek čeka na konzervaciju kako bi se mogli pokazati u pravom svijetlu.

Rimska kuća, Banovac, Nin

Nakon toga uslijedilo je pravo blago otoka Nina, koje nas je sve oduševilo. Na zapadnom dijelu grada nalazio se rimski forum gdje je nekada stajao najveći hram na Jadranu.

Rimski hram na forumu, Nin

Tamo smo vidjeli podij na kojemu je prije bio postavljen hram ali sada se tamo nalaze samo ostatci. Najbolje je sačuvan i rekonstruiran jedan stup, od njih šest koji su nekoć stajali na pročelju hrama. Također su izloženi brojni masivni dijelovi arhitektonske skulpture hrama. Iznenadio nas je svojom pojavom jer smo vrlo živo mogli dočarati njegovu nekadašnju veličinu, što se mnogo bolje utisnulo u sjećanje od slika u knjigama. Saznali smo da su u neposrednoj blizini foruma, pronađene mramorne skulpture rimskih careva, koje smo kasnije vidjeli u Arheološkom muzeju u Zadru. I posljednje, prije odlaska u Zadar posjetili smo Muzej ninskih starina u kojem smo mogli vidjeti neke važnije predmete iz različitih razdoblja povijesti Nina, od kojih su se najviše isticali originalni brodovi „condura croatica“ te odljev Višeslavove krstionice.
 

ZADAR

Pri samom ulasku u grad Zadar imali smo priliku vidjeti Morska vrata u koja je ugrađen rimski slavoluk Melije Anijane, koja ga je podigla u spomen svojemu mužu i popločala obližnji emporij.

Prvo mjesto koje smo posjetili nalazi se u građevnom sklopu crkve Sv. Marije odnosno njezina samostana gdje je jedna od najvrjednijih izložbi u Hrvatskoj, nazvana „Zlato i srebro Zadra”. Uz stručno vodstvo dr. sc. Radomira Jurića razgledali smo stalni postav crkvene umjetnosti, a uz razne relikvijare, kaleže, skulpture, slike i vezove koje smo mogli vidjeti, posebnu pažnju obratili smo i sveukupnom sjaju toga očuvanoga zadarskoga zlata i srebra.

Prof. Radomir Jurić proveo je studente kroz Zlato i srebro Zadra
 

Osim vrijednih umjetnina samostan ima i bogati arhiv u kojem se čuvaju isprave koje sežu u doba hrvatskih narodnih vladara i predstavljaju dragocjenu građu za izučavanje naše najstarije povijesti.

Slijedeća lokacija bio nam je Arheološki muzej grada gdje smo uz stručno tumačenje dr. sc. Radomira Jurića vidjeli ranosrednjovjekovne spomenike od VII. do XII. st. koji se nalaze u prizemlju muzeja. Tu su izloženi i različiti artefakti – nakit, oružje i oruđe, posude, pronađeni u samoj okolici kao što su Nin, te osobito s nekropole Ždrijac, koja je najveće i arheološki sustavno istraženo starohrvatsko groblje s poganskim načinom pokapanja, ali i nalazi s mnogih drugih lokaliteta.

Na prvom su katu izloženi brojni predmeti koji ilustriraju život u sjevernoj Dalmaciji u doba Rimljana, gdje su postavljeni i kipovi rimskih careva iz Nina. Na drugom katu izložen je prethistorijski arheološki materijal iz kamenoga i metalnoga doba (od oko 10.000 god. pr. Kr. do dolaska Rimljana), uglavnom s istraživanja liburnih naselja.

Zatim smo posjetili najpoznatiji spomenik i simbol grada Zadra, a to je crkva Sv. Donata, monumentalna građevina ranosrednjovjekovnoga razdoblja (IX. stoljeće). Imali smo prilike ući u samu crkvu te vidjeti na koji način je građena, čuti predavanje dr. sc. Radomira Jurića o njezinoj povijesti, popeti se na sami vrh unutar crkve. Veći dio arhitektonskoga ukrasa, kao i monolitni stupovi u crkvi, antičkoga su podrijetla i ugrađeni su u samu crkvu, a potječu uglavnom s porušenoga rimskoga foruma. Crkva ima izvanredne akustične karakteristike, što smo mogli i sami primijetiti, te se danas crkva Sv. Donata koristi za razne glazbene programe.

Crkva Sv. Donata, Zadar

Kada smo izašli iz crkve mogli smo vidjeti glavni gradski trg antičkoga Iadera, Forum. To je najveći rimski forum na istočnoj strani Jadranskoga mora na kojem se odvijao javni život gradskoga stanovništva. Na zapadnoj strani se uzdizao hram kapitolijskih božanstva podignut na visokom podiju.

Ostatci kapitolijskoga hrama i foruma, Zadar

Civilna bazilika, prezentirana u temeljnim zidovima pružala se uzduž južne strane foruma, a sa istoka i sjevera niz taberni. Zatim je uslijedio posjet katedrali Sv. Stošije (Anastazije) koja je trobrodna romanička građevina, nastala nad ranokršćanskom bazilikom i najveća je crkva u Dalmaciji. Tu smo imali prilike vidjeti rekonstruiranu ranokršćansku krstionicu koja je bila srušena tijekom II. svjetskoga rata. U sakristiji koja se nazivala i kapelom Sv. Barbare, profesorica Jeličić Radonić pokazala nam je podni mozaik ranokršćanskoga konsignatorija s prikazom dva jelena iz VI. st.

Podni mozaik s jelenima i kantarosom, sakristija katedrale Sv. Stošije, Zadar

Katedrala Sv. Stošije (Anastazije), Zadar

Na kraju smo prošetali glavnom antičkom ulicom (decumanus maximus) koja i danas u funkciji grada, te obišli ostatke antičkih bedema i dijelom prezentirana gradska vrata. Nažalost, pristup crkvi sv. Lovre je bio zatvoren, ali smo vidjeli izvana kao i crkvu sv. Šime i sv. Krševana.

Poštujući propisane epidemiološka mjere, uspjeli smo održati terensku nastavu po predviđenom programu.

Prikaz terenske nastave napisale studentice: Ana Rogin (Odsjek za kroatologiju) i Marija Milek (Odsjek za povijest)

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2021. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS