Sveučilište u Zagrebu

Fakultet hrvatskih studija

logo

Facebook stranica FHS-a
YouTube kanal FHS-a
LinkedIn stranica FHS-a
Molimo studente, nastavnike i zaposlenike koji su pozitivni na COVID-19, imaju simptome ili su bili u bliskom kontaktu sa zaraženim da se jave na kvaliteta@fhs.hr
Objavljeno: 26. 2. 2021. u 12:25
Sanja Blažević

Pozdravna riječ dekana

Otac Domovine – povijesna ostavština za hrvatsku budućnost

Zagreb, 26. veljače 2021.

 

Prof. dr. sc. Pavo Barišić, dekan

 

Poštovane sudionice i poštovani sudionici znanstvenoga skupa,

kolegice i kolege, dame i gospodo,

poštovani pratitelji preko video poveznice!

 

Srdačno Vas pozdravljam i upućujem toplu dobrodošlicu na najmlađi fakultet najstarijega sveučilišta neprekinuta djelovanja u Republici Hrvatskoj. Na ovom lijepom skupu i druženju okupila nas je obljetnica smrti Ante Starčevića, Oca naše domovine Hrvatske, za čiju se neovisnost i samostalnost neizmjerno zalagao i puno žrtvovao. U povodu njegova jubileja odlučili smo prirediti prigodni znanstveno-stručni skup pod nazivom Otac Domovine – povijesna ostavština za hrvatsku budućnost.

Doista je poticajan povod za naš susret i razmjenu mišljenja, kraj tjedna uoči spomendana smrti jednoga od najvećih umnika našega podneblja. Riječ je o velikanu kojega je Matoš uspoređivao s legendarnim Epaminondom, pobijeđenim Hanibalom, a suvremenici s Rimljaninom staroga kova Markom Porcijem Katonom.

„Jest, klasik, klasik je on bio ne samo naobrazbom, stilom, mišljenjem i simpatijama, već i životom svojim, životom Pitagore, Sokrata i Marka Aurelija. ‘Niti sam kada svoju riječ pogazio, niti ću je pogaziti!’ – reče i tko to smjede za sebe reći od poznatih Hrvata?” Antun Gustav Matoš, Dr. Ante Starčević, Zagreb 1911.

Znakovito, prema mnogima kritični Miroslav Krleža imao je posebnu slabost prema samotniku iz Like. Proglasio ga je „najlucidnijom našom glavom koja je našu stvarnost promatrala najpreciznijom pronicavošću i koja je o toj stvarnosti dala slike za jedno čitavo stoljeće književno i govornički najplastičnije“.

Raduje me što ćemo imati na skupu dva izvrsna predavača koji će govoriti o Matoševoj i Krležinoj recepciji, kolege Slobodana Prosperova Novaka i Davora Balića. Kada slavimo uspomene na velike osobnosti i njihova djela, valja primijetiti da nije dovoljno ni istražen, a ni slavljen. Prvi je predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman znao zašto ga je predložio za najveću novčanicu, 1000 kuna. Jer on jest doista gorostasna figura izvorna promišljanja o pojavama modernoga doba i politike, njegovo su pero i glas najsjajnije oplemenjivali tiskovine i govornicu Hrvatskoga sabora gotovo pola stoljeća. Promatrajući zemlju koju je veličao kao uzor i republikanski ideal, Republiku Francusku, Starčević je u jednom govoru posebice ukazao na potrebu izražavanja poštovanja svojim zaslužnim ljudima.

„Da napomenemo samo još jedan trošak francezkih obćina. Na koliko država ne gradi ili ne pomaže graditi spomenike ne za tudjince nego za Francezku zaslužnima, svaka ili obćina gradi za svoje proslavljene i zaslužne sinove. Osim roditeljskog odgojenja, ovi spomenici prinašaju k odgojenju, k oplemenjenju, k uzvišenim mislim i radnjam, više nego svi učitelji i sve učionice, i sve plaće, i sva nadarja, i sve pedepse.“ (Sloboda, 1883., 75, 1; Jurišić 488)

Umjesto spomenika mi znanstvenici možemo darovati svoja istraživanja i promišljanja o njegovu liku i djelu u svjetlu današnjih zbivanja. Stoga za pripremu ovoga skupa najprije želim zahvaliti članovima organizacijskoga odbora: predsjednici Vlatki Vukelić, Vladimiru Šumanoviću, Željku Holjevcu, Danijelu Jurkoviću i Stjepanu Matkoviću. Također želim pohvaliti rad i prinos svih djelatnika i suradnika koji su pružili za ostvarivanje ovoga skupa. 

Posebna je nakana današnjega skupa, kako smo odredili u organizacijskome odboru, prikazati i raspraviti različita gledišta na pluriperspektivnu djelatnost Ante Starčevića te baciti svjetlo na njegovo političko, kulturno, filozofsko i duhovno vizionarstvo te aktualnost njegovih misli i ideja. Zbog njegovih aktualnih državotvornih ideja dužni smo na akademskoj razini istražiti, proučiti i poučiti o njegovu djelovanju temeljem znanstvenoga i stručnoga istraživačkoga pristupa.

Raduje me što su se na tom poslu okupili značajni hrvatski povjesničari, filozofi i teoretičari iz raznih ustanova diljem lijepe naše domovine, od Osijeka, Križevaca do Splita i naravno Zagreba, ne samo sa Sveučilišta nego i iz Skupštine grada i istraživačkih instituta. Istraživanja koja će nam predstaviti bit će nam poticaj za promišljanja i rasprave, a nadam se da će naći svoje mjesto i u publikacijama.

Sve nas posebice raduju izlaganja mlađih kolegica i kolega koji će također ukazati na određena gledišta Starčevićeva života i djela te sveukupnoga povijesnoga, političkoga, društvenoga, državotvornoga i integracijskoga nasljeđa. Meni je osobito zadovoljstvo što sam u zimskom semestru održao nakon dvadeset godina ponovno kolegij o Ocu domovine kao filozofu prava i države. Mogu samo reći, mlade generacije s oduševljenjem i zanosom i danas prepoznaju u njegovim idejama silnu energiju i orijentaciju za hrvatsku budućnost.

Želim Vam ugodan boravak na Fakultetu hrvatskih studija te plodne i uspješne znanstvene rasprave, a našim promatračima na daljinu želim ugodno praćenje.

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2022. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS