Objavljeno: 25. 5. 2022. u 07:30
Administrator

Na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu 24. svibnja 2022. rektor Damir Boras pročitao je odrjeku profesora Ive Džinića na službu dekana, izjavio da ju je sa žaljenjem prihvatio te je predložio Senatu da donese odluku o razrješenju prof. Džinića dužnosti dekana Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Senat je to i učinio.

Na istoj sjednici Senat je na prijedlog rektora Borasa imenovao akademika Stjepana Ćosića obnašateljem dužnosti dekana Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

Na prijedlog rektora Borasa za obnašatelje dužnosti prodekana Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu do izbora novoga dekana Senat je imenovao prof. Nevena Hrvatića obnašateljem dužnosti prodekana za znanost; doc. Katarinu Dadić obnašateljicom dužnosti prodekana za nastavu i studente; doc. Ivana Perkova obnašateljem dužnosti prodekana za poslovanje; doc. Ivanu Greguric obnašateljicom dužnosti prodekana za karijerni razvoj i cjeloživotnu naobrazbu i doc. Wollfya Krašića obnašateljem dužnosti prodekana za međunarodnu suradnju.

Obnašatelj dužnosti dekana Fakulteta hrvatskih studija akademik Stjepan Ćosić redoviti je profesor u trajnom zvanju na Odsjeku za povijest. Radio je u osnovnim i srednjim školama u Dubrovniku, u Državnom arhivu u Dubrovniku, Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Hrvatskom državnom arhivu, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu i na Fakultetu hrvatskih studija (od 2000. kao vanjski suradnik i kao zaposlenik od 2017.). Vrlo je plodan i priznat znanstvenik. Objavio je devet knjiga, desetak uredničkih knjiga te oko šezdeset znanstvenih radova i studija koji vrsnoćom zauzimaju visoko mjesto u hrvatskoj historiografskoj produkciji. Izvanredan je poznavatelj niza stranih arhiva u kojima je istraživao (Vatikan, Venecija, Budimpešta, Bari, Beč, Graz, Sankt-Peterburg, Moskva, Beograd, Sarajevo). Povijesne teme proučavao je u vrlo širokom, u Hrvatskoj rijetkom, rasponu tema iz političke, kulturne, intelektualne i demografske povijesti Dubrovnika, Dubrovačke Republike, Dalmacije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine od XVIII. do XX. stoljeća. Bavi se arhivističkim temama i pomoćnim povijesnim znanostima, napose heraldikom, poviješću kartografije i povijesnom geografijom. Objavio je sveučilišni udžbenik o hrvatskim povijesnim grbovima (2021.), a vrlo su mu zapaženi i radovi o ideološkim pitanjima i previranjima u Dubrovniku krajem XIX. i početkom XX. stoljeća. Kao povjesničara resi ga rad na izvorima, često novootkrivenima, koji mijenjaju historiografsku paradigmu, te sposobnost sintetske prosudbe dugotrajnih povijesnih procesa. Dobio je Nagradu grada Dubrovnika i Nagradu za znanost HAZU. Bio je dekan Fakulteta hrvatskih studija od ožujka do rujna 2021., prodekan za poslovanje (2019.–2021.) i prodekan za znanost od 1. listopada 2021. do 23. svibnja 2022.

Obnašateljica dužnosti prodekana za nastavu i studente docentica Katarina Dadić pedagoginja je, znanstvena suradnica, istraživačica i sveučilišna nastavnica. Na Hrvatskim studijima predaje od 2008. do 2016. i opet od 2018. Bila je predstojnica Odsjeka za edukacijske znanosti i naobrazbu (2019.), predstojnica Odsjeka za odgojno-obrazovne znanosti (2019.–2021.) i pročelnica Odsjeka za odgojno-obrazovne znanosti Fakulteta hrvatskih studija od 1. listopada 2021. Pod njezinim vodstvom Fakultet je priredio studijske programe odgojno-obrazovnih znanosti (pedagogije). Ima iskustvo rada u osnovnim školama i na dvije sastavnice Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se izazovima sustavne pedagogije, pedagoškim pluralizmom, potrebom razumijevanja širih društvenih procesa kada je u pitanju odgoj djece i mladih te kritičko promišljanje socijalnih čimbenika koji utječu na oblikovanje odgajanika, s posebnim naglaskom na suvremena društvena nagnuća.

Obnašatelj dužnosti prodekana za znanost profesor Neven Hrvatić redoviti je profesor u trajnom zvanju u području društvenih znanosti, polju pedagogije, grani opće pedagogije, predsjednik je Matičnoga odbora za polje pedagogije, edukacijsko-rehabilitacijske znanosti, logopedije i kineziologije. Istaknuti je znanstvenik i voditelj znanstveno-istraživačkih projekata u okviru pedagogije i odgoja i obrazovanja na manjinskim jezicima. Član je Odbora za pastoral Roma Hrvatske biskupske konferencije od 1994. godine do danas, voditelj projekta/programa „Romske odgojne zajednice“ 1995.–1997./2009.–2020. godine. Član je ispitnoga povjerenstva – ispitivač metodike, za stručni ispit odgajatelja u učeničkim domovima. Član je Posebnoga stručnoga povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na području obrazovanja i znanosti Vlade RH od 2017. Bio je predsjednik Hrvatskoga pedagogijskoga društva (2009.–2012.). Dobitnik je Državne nagrade Ivan Filipović za visoko školstvo 2007. i drugih priznanja.

Obnašatelj dužnosti prodekana za poslovanje docent Ivan Perkov je sociolog, znanstveni suradnik, istraživač i sveučilišni nastavnik na Odsjeku za sociologiju. Pohađao je i poslijediplomski specijalistički studij Organizacija i menadžment. Od 2009. bavi se akademskim novinarstvom. Radio je u Uredu za studije i upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao je temom o društvenim aspektima sustava zbrinjavanja otpada u Zagrebu. U središtu su njegova znanstveno-nastavnoga rada urbana sociologija, sociologija rizika i socijalna ekologija.

Obnašateljica dužnosti prodekana za karijerni razvoj i cjeloživotnu naobrazbu docentica Ivana Greguric znanstvena je suradnica, istraživačica i sveučilišna nastavnica na Odsjeku za komunikologiju. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti i doktorirala filozofiju na Filozofskom fakultetu. Članica je Kruga mladih urednika časopisa Filozofska istraživanja, Hrvatskoga filozofskoga društva, Matice hrvatske, European Philosophy of Science Association i International Society for Ethics and Information Technology. Sudjelovala je dvadesetak međunarodnih znanstvenih konferencija. Gostovala je na konferenciji Europskoga parlamenta na Konferenciji o odgovornosti robota, gdje je predložila usvajanje rezolucije o granicama poboljšanja ljudskih bića. Područja njezina znanstvenoga interesa su: kibernetička kultura, kiborgoetika i robotoetika, filozofska antropologija, filozofija tehnologije, filozofija medija, bioetika, posthumanizam i umjetna inteligencija.

Obnašatelj dužnosti prodekana za međunarodnu suradnju docent Wollfy Krašić znanstveni je suradnik, istraživač hrvatskoga iseljeništva, publicist i nastavnik na Odsjeku za demografiju i hrvatsko iseljeništvo. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao je povijest i arheologiju. Predmet interesa su mu rodoslovna istraživanja i hrvatska politička povijest druge polovice XX. stoljeća. Izvršni je urednik Kroatologije, časopisa za hrvatsku kulturu. Objavio je knjige: Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija (2018.) i Hrvatski pokret otpora: hrvatske državotvorne organizacije i skupine 1945.–1966. (2018.). Bio je prodekan za međunarodnu suradnju od 1. listopada 2021. do 23. svibnja 2022.

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2024. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS