Objavljeno: 23. 2. 2018. u 13:12
Uređeno: 6. 3. 2018. u 10:57
Josip Papak

Predavanje Kako pronaći i privući bivše studente u alumni organizacije održano je 8. veljače u 15.00 u auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu.

Prisutni su bili rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, prof. dr. sc. Davor Lauc, prof. dr. sc. Mario Šafran i predstavnici sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Hrvatske studije Sveučilišta u Zagrebu predstavljali su Iva Čalić i Dunja Jurić Vukelić, predsjednica i dopredsjednica Udruge diplomanata Hrvatskih studija: AMAC – SC.

Predavanje je otvorio rektor Damir Boras govoreći o problemu smanjenoga intenziteta komunikacije s bivšim studentima Sveučilišta u Zagrebu, od kojih su mnogi nastavili obrazovanje ili započeli radno iskustvo u inozemstvu, stoga se postavlja pitanje kako ih privući u alumni udruge. Dodao je i da su podatci o bivšim studentima jedan od pokazatelja uspješnosti sveučilišta.

Prof. dr. sc. Davor Lauc svoje je izlaganje počeo podatkom o okvirnom broju studenata koji su diplomirali na Sveučilištu u Zagrebu, koji iznosi oko 196 000 studenata. Napomenuo je da bi trebalo digitalizirati fakultetske arhive kako bi se lakše došlo do bivših studenata. Prisjetio se anegdote o poznaniku koji je studirao na Harvardu, te prilikom boravka u Zagrebu, pomoću baze bivših studenata Harvarda pronašao ljude koji žive u Zagrebu, a studirali su na Harvardu, te se „umrežio“ iako se prije toga nisu poznavali. Početne planove pronalaska bivših studenata putem društvenih mreža procijenio je vrlo skupima, a i problematičnima s obzirom na zaštitu privatnosti.

Profesor Lauc predložio je pokretanje zatvorene društvene mreže bivših studenata Sveučilišta u Zagrebu na kojoj bismo imali veću slobodu takvih aktivnosti. Dodao je i da bi to bio dobar početak hrvatske nacionalne mreže kakvu neke zemlje, npr. Rusija, već imaju.

Profesor Mario Šafran s Fakulteta prometnih znanosti predstavio je projekt alias alumni adresa, odnosno alias@alumni.unizg.hr, e-mail adrese koju svaki bivši student može zatražiti, a putem koje bi ga bivši kolege jednostavno mogli pronaći. E-mailovi poslani na tu adresu preusmjerili bi se na privatni mail pa bi bilo jednostavno pronaći kolege s informacijom o imenu i prezimenu. Dosad je otprilike tristo ljudi zatražilo takvu adresu, ali je za sada aktivno samo pet fakulteta jer za svaku osobu koja takvu adresu traži treba provjeriti je li zaista bivši student SuZg. Planira se uskoro na postojeće alias alumni adrese slati newsletter. Glavna je poruka da je potrebno promijeniti paradigmu, da ne treba tražiti bivše studente pod svaku cijenu, nego pružiti bivšim studentima priliku da oni traže nas.

Profesor Šostar s Medicinskog fakulteta dodao je da bivši studenti često postavljaju pitanja zašto bi bili članovi alumni udruge, te predložio ponudu nekih dodatnih aktivnosti koje bi to članstvo opravdale. Prof. Lauc odgovorio je da je jedna od prednosti svakako virtualno umrežavanje i naveo primjer promocije knjige na koju su došli kolege autora iz različitih dijelova Hrvatske, jer je ljudima s godinama sve draže vidjeti nekadašnje kolege. Ovdje dodajem bilješkama prijedlog da sredstva komunikacije među bivšim studentima ne ostanu samo na poticanju virtualnog umrežavanja, nego da se buduća platforma iskoristi za informiranje upravo o takvim događajima.

Zaključak je sastanka da će se svi planovi provoditi na razini Sveučilišta u Zagrebu, ali se pojedine sastavnice potiču na pokretanje alumni udruga i poticanje bivših studenata na učlanjenje.

 

Dopredsjednica Udruge diplomanata Hrvatskih studija: AMAC – SC

Dunja Jurić Vukelić

Popis obavijesti

Bitno

Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS