Objavljeno: 18. 4. 2018. u 11:31
Lidija Bogović
terenska nastava iz Hrvatske dijalektologije
Sudionici terenske nastave u Novigradu.

 

Kao i svake akademske godine, i ove je godine sredinom travnja održana terenska nastava iz predmeta Hrvatska dijalektologija za koju je program sastavila, organizirala je i vodila izv. prof. dr. sc. Sanja Vulić. terenska nastava 2 Terenska je nastava počela posjetom Obrežu Vivodinskom gdje nas je srdačno dočekala i ugostila mag. Sanja Benković. U njezinu smo domu susreli izvorne govornike obreškoga kajkavskoga govora Lovru Benkovića i Biserku Belavić. Slušajući njihov govor studenti su učili o običajima i životu Obreža Vivodinskoga. Također su rado sudjelovali u razgovoru s izvornim govornicima. Slijedio je posjet dvama pavlinskim samostanima: Sveticama kraj Ozlja i Kamenskom u blizini Karlovca. U Sveticama smo se sjetili ozaljskoga književnoga kruga te posebice našega leksikografa Ivana Belostenca. U samostanu Kamensko, koji je 1404. osnovala grofica Katarina Frankopan, dočekao nas je pater Mario Škrtić te održao vrlo opsežno i informacijama bogato predavanje o pavlinskom redu i povijesti samostana. Putem prema moru prisjećali smo se starih frankopanskih gradova mimo kojih smo prolazili. Put nas je dalje vodio do Novigrada kraj Zadra, povijesnoga gradića smještenoga na južnoj obali Novigradskoga mora, izgrađenoga na ostatcima tvrđave iz 13. stoljeća.

terenska nastava 3Edukativni dio prvoga dana završen je izlaganjem doktorandice Lidije Bogović, mag. croat. o povijesti Novigrada te kvizom poznavanja dijalekatnih riječi koji je osmislila profesorica Vulić. Kviz je održan u vedroj atmosferi, a studenti su se rado natjecali u znanju dijalektalizama. Drugoga dana terenska je nastava započela razgovorom s mjesnim ribarom Žarkom. Taj nam je razgovor potvrdio da stariji naraštaj Novljana još uvijek dobro čuva čakavske značajke svoga govora za razliku od djece u Osnovnoj školi Novigrad kroz koju nas je provela ravnateljica Branka Maroja. Po odlasku iz  Novigrada, posjetili smo Škabrnju i poslušali potresno predavanje gospodina Marka Miljanića, ratnoga zapovjednika Škabrnje, o ratnim stradanjima te doznali o svećeniku Tomislavu Sikiriću koji je u Domovinskom ratu spasio šezdesetak civila. Putem prema Karinskom moru posjetili smo utvrdu Kličevica iz 15. stoljeća. Unutar zidina Kličevice, koja se smjestila iznad istoimene rječice, kraće izlaganje o povijesti utvrde i njezinim graditeljima, knezovima Kurjakovićima, održala je doktorandica Lidija Bogović. Terenska je nastava završena posjetom franjevačkom samostanu u Karinu u kojem nas je ljubazno dočekao fra Petar Klarić te upoznao s razaranjem samostana u Domovinskom ratu i njegovom obnovom. Na putu prema Zagrebu, studenti su iskazali svoje zadovoljstvo viđenim i naučenim u protekla dva dana.

Slika 4.

Popis obavijesti

Bitno

Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu djeluju od 16. studenoga 1992. godine. Od 2017. ustrojeni su kao sveučilišni odjel za interdisciplinarno proučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne i intelektualne povijesti i zbilje, medijske i interpersonalne komunikacije, akcija društvenih skupina, ljudskoga doživljavanja i ponašanja, razvoj jezika, otvorenih političkih, kulturnih i socijalnih pitanja od nacionalnoga ili regionalnoga interesa.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka organizacija izvode studije na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Studijski programi filozofije, hrvatskoga latiniteta, komunikologije, kroatologije, latinskoga jezika, povijesti, psihologije i sociologije, znanstvenoga i nastavničkoga smjera, usporedno uzimaju u obzir četiri sastavnice: 1. općeteorijsku i metodološku, 2. nacionalnu ili kroatološku, 3. europsku i 4. globalnu.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2018. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS