Objavljeno: 19. 11. 2018. u 10:13
Administrator

Dragi gosti, uzvanici i studenti!

pročelnik Mario Grčević, 16. studenoga 2018.

Moje će izvješće o radu Hrvatskih studija ove godine biti sažetije i kraće, nego što je to možda inače uobičajeno. Sažetost ne će biti uvjetovana time da možda nismo ništa radili, pa da nemamo dovoljno materijala niti što reći, nego time što formalni dio ove proslave treba završiti za sat vremena kako bismo se mogli podružiti na domjenku i kako bi rektor i drugi uzvanici, koji su ovdje, na vrijeme stigli na proslavu Dana Fakulteta strojarstva i brodogradnje, koji započinje u 12 sati.

Osim redovite znanstveno-nastavne i znanstveno-istraživačke djelatnosti, sva osobita ovogodišnja i prošlogodišnja djelatnost Hrvatskih studija temelji se i nadovezuje se na neki način na Pismo očekivanja ministra znanosti od 12. prosinca 2014., odnosno na Akreditacijsku preporuku Agencije za znanost i visoko obrazovanje od 27. listopada 2014. godine, kao i na Preporuke Odbora za provedbu postupka rješavanja pravnoga statusa, znanstveno-nastavnoga profila i ustroja Hrvatskih studija od 16. siječnja 2017. Odbor je oformio rektor Damir Boras 1. veljače 2016., a na čelu mu je bio prorektor Ante Čović, prvi voditelj Hrvatskih studija i od danas naš zaposlenik, čime Hrvatski studiji prvi put u svojoj povijesti imaju prorektora kao zaposlenika. U lipnju i srpnju ove godine rektor i Hrvatski studiji pokrenuli su inicijativu za promjenu statusa Hrvatskih studija u status ustanove u sastavu Sveučilišta pod nazivom Fakultet hrvatskih studija. Podsjećam, prije toga, 17. siječnja 2017., odlukom Senata Hrvatski su studiji transformirani iz sveučilišnoga centra u sveučilišni odjel. Slijedom toga ja sam prvo bio voditelj, a sada sam pročelnik Hrvatskih studija. U sljedećem stadiju budući čelnik Hrvatskih studija bit će dekan. 

Da smo protekle godine svi zajedno puno i intenzivno radili, najzornije pokazuje činjenica da smo u svibnju ove godine dobili pozitivnu Akreditacijsku preporuku Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO). Agencija je utvrdila da su nedostatci uočeni u Pismu očekivanja ministra Mornara uklonjeni i preporučila je ministru znanosti da Hrvatskim studijima izda potvrdu o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti znanosti i visokoga obrazovanja. Potvrdu još nismo dobili, a dok je čekamo, nastavljamo se reformirati onako kako smo zacrtali. Naša reforma kao ciljeve ima profilaciju ustanove, programsko i kadrovsko osnaženje, koherentnost, koheziju, konvergenciju i jedinstvo u različitosti studijskih programa i zajedničko poslanje Hrvatskih studija. Nakon toga, zacrtali smo, slijedi stjecanje pravne osobnost i osamostaljenje u 31. fakultet i 34. pravnu osobu Sveučilišta u Zagrebu. Neki su nam govorili da taj redoslijed bude drukčiji, da prvo moramo postati fakultet, a da se tek potom treba reformirati. Taj bi redoslijed, duboko sam uvjeren, bio pogrješan i neučinkovit. Prvo treba postići rezultate, a tek potom dodjeljivati nagrade i statuse. 

Kao što je većini ovdje nazočnih poznato, na Hrvatskim studijima imamo Odsjek za edukacijske znanosti i naobrazbu nastavnika, Odsjek za filozofiju, Odsjek za hrvatski latinitet, Odsjek za komunikologiju, Odsjek za kroatologiju, Odsjek za povijest, Odsjek za psihologiju i Odsjek za sociologiju. Nakon što je iz Hrvatskih studija izdvojen njegov Odjel za filozofiju i religijske znanosti (Filozofski fakultet Družbe Isusove) i ustrojen Fakultet filozofije i religijskih znanosti, ustrojili smo Znanstveni zavod Hrvatskih studija, koji već pokazuje rezultate u organizaciji znanstvenih projekata, a uskoro će se odsjecima pridružiti Odsjek za demografiju i hrvatsko iseljeništvo. Na programu studija demografije i hrvatskoga iseljeništva intenzivno se radi i vrlo je vjerojatno, ako i dalje sve bude išlo po planu, da već sljedeće akademske godine upišemo prvi naraštaj studenata na taj studij. Osim na studiju demografije i hrvatskoga iseljeništva radimo i na uspostavljanju studija kultura Bosne i Hercegovine, kojim će se studij kroatologije obogatiti i proširiti važnom dimenzijom, koja se u akademskom sustavu Republike Hrvatske nigdje drugdje ne proučava niti poučava. U ustrojavanju toga studija slijedimo također četiri idejne sastavnice: 1. općeteorijsku i metodološku, 2. nacionalnu ili kroatološku, te 3. europsku i 4. globalnu. Treći novi studijski smjer koji pripremamo jest diplomski studij kulturologije, vezan poglavito uz sadašnji Odsjek za filozofiju, koji će se preimenovati u Odsjek za filozofiju i kulturologiju. Radi se i na izradbi diplomskoga studijskoga programa edukacijskih (odgojno-obrazovnih) znanosti i specijalističkoga poslijediplomskoga studija palijativne skrbi. Radi se i na drugim stvarima, koje sada ne bih spominjao.

Konkretni rezultati reforme postojećih studijskih programa i uvođenje najavljenih dvopredmetnih diplomskih studija vidljivi su u nedavno prihvaćenim većim izmjenama i dopunama dvopredmetne preddiplomske filozofije i u reformi dvopredmetnoga studija kroatologije na preddiplomskoj i diplomskoj razini (ZNV 29.3.2018., Senat 28.9.2018.), a u postupku vrjednovanja još su promjene diplomskih studija filozofije, povijesti i hrvatskoga latiniteta u dvopredmetne (ZNV 29.3.2018.), kao i manje promjene studija psihologije (12.7.2018.). Glede naših doktorskih studija treba reći da smo u prosincu 2017. ugostili reakreditacijsko povjerenstvo i uspješno provodimo reakreditaciju doktorskih studija kroatologije i povijesti, s tim da smo sada u fazi uklanjanja uočenih nedostataka.

Poznato je da smo u reformskom procesu bili izloženi i snažnim otporima: u ožujku 2017. imali smo blokadu nastave, potom u travnju 2017. štrajk, koji je sudskim putem proglašen nezakonitim. Iako je protiv nas pokrenut niz sudskih sporova, do sada ni jedan nismo izgubili, a dobivenih ili neizgubljenih postupaka do sada je 17.

Jedan od prigovora našemu reformskomu procesu, na koji bih se osvrnuo, jest taj da smo navodno prekomjerno zapošljavali. Međutim, kada se sagleda tko je 2017. izišao i ušao u radni odnos na Hrvatskim studijima, vidi se da je prigovor neutemeljen. Ne samo da izdatci za plaće zaposlenika u 2017. na Hrvatskim studijima nisu povećani, nego su u odnosu na 2016. godinu smanjeni, i to za 5,7 posto (bruto-plaće u 2016. 17.025.375 kn, bruto-plaće zaposlenika u 2017. 16.066.807 kn; razlika 958.568 kn).

Zapošljavanje u 2017. godini. Na 35 raspisanih natječaja za radna mjesta javilo se 387 pristupnika. Na 35 izbora bilo je devet prigovora, od kojih je jedan prihvaćen, a osam ih je odbijeno. Jedna se osoba zaposlila dva puta, jedna nakon izbora nije sklopila ugovor o radu, a jedan je natječaj za radno mjesto poništen, pa su u radni odnos u 2017. godini ušla 32 zaposlenika. No, iz radnoga odnosa u 2017. izišlo je 29 radnika, pa je razlika zapravo samo u tri zaposlena više. S današnjim danom, na Hrvatskim studijima zaposleno je ukupno 119 zaposlenika, od toga jedan na neplaćenom studijskom boravku, jedan na plaćenoj studijskoj godini i četiri na rodiljnom dopustu. Devet ih je zaposleno na nepuno radno vrijeme. Ukupno 73 ima ih stečen akademski stupanj doktora znanosti, 60 izbor na znanstveno-nastavno radno mjesto, jedan na znanstveno radno mjesto, četiri na nastavno radno mjesto, 24 na suradničko radno mjesto i 30 u administraciji i tehničkim službama. U odnosu na prethodne godine i poštujući zahtjeve iz reakreditacije, morali smo smanjiti broj vanjskih suradnika, sada ih u nastavi sudjeluje 73, no oni su za Hrvatske studije vrlo važni, pridonose znanjem i iskustvom, kako s ostalih visokih učilišta i znanstvenih ustanova tako i iz realnoga sektora. Hrvatski studiji u svojim su početcima bili zamišljeni kao ustanovama na kojoj će se okupljati prije svega vanjski suradnici, najbolji u svojim strukama.

Institucionalni rad Hrvatskih studija odvija se kroz funkcije povjerenika za pojedine resore, koje je imenovao rektor i Senat, kroz Znanstveno-nastavno vijeće Hrvatskih studija, kroz Kolegij Hrvatskih studija koji ima 6 članova, kroz vijeća odsjekâ i Vijeće Znanstvenoga zavoda. Osim toga na Hrvatskim studijima djeluje i deset povjerenstava zaduženih za studijske programe i studentska pitanja i deset različitih vijeća: osim onih odsječkih tu je i vijeće za poslijediplomske studije te 16 radnih skupina za različita pitanja. Time se nastoji postići što veća razina uključenosti zaposlenika u odlučivanje i razvoj institucionalnoga identiteta.

Sve naše reforme i rad tih tijela ne bi bile zadovoljavajuće kad ih studenti ne bi prepoznali kao pozitivne. Tim povodom zadovoljstvo mi je reći da smo tijekom 2018. uspjeli zaustaviti negativan trend smanjenja broja upisa i na preddiplomskoj i na diplomskoj razini. U odnosu na prethodnu akademsku godinu, bilježimo blagi porast upisa na preddiplomske i diplomske studije. Pokazuje se da su nam psihologija i komunikologija i dalje najtraženiji studiji, a vrlo dobar interes postoji i za povijest i za sociologiju. Obnovljen je interes za studij filozofije. Međutim, i dalje imamo previše nepopunjenih mjesta na diplomskim studijima i na tom moramo raditi. No, tu nije riječ o specifičnosti Hrvatskih studija, nego o globalnoj pojavi u našim okvirima, koja je uočljiva i na drugih srodnim ustanovama, a koja je povezana i s demografskim pitanjima.

O pojedinačnim aktivnostima i rezultatima rada na Hrvatskim studijima moglo bi se puno govoriti i nabrajati ih. To ne ću učiniti, nego ću na suradnji i angažmanu zahvaliti svim našim službama, a osim njih i Studentskomu zboru u novomu sastavu, kojemu je predsjednica Marija Barić Đurđević, koja je potaknula i omogućila ostvarivanje niz korisnih studentskih aktivnosti, koje naravno na razini uprave podupiremo i dobro surađujemo.

izv. prof. dr. sc. Mario Grčević, pročelnik
u dvorani Zagreb 16. studenoga 2018.

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2024. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS