Večer uoči početka proljeća bila je idealna za predavanje o hrvatskim pučkim imenima spomendana svetaca koji ispraćaju zimu, također o brojnim hrvatskim imenima blagdana Blagovijesti, o frazemima i poslovicama vezanim uz te dane, a također i o različitim hrvatskim nazivima mjeseca ožujka. Predavanje o toj višestoljetnoj hrvatskoj etnolingvističkoj baštini 20. ožujka 2019. u Maloj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu održala je prof. dr. sc. Sanja Vulić s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

U  uvodnom dijelu predavanja objasnila je nazočnima etimologiju naziva ožujak te drugih hrvatskih naziva za taj mjesec. Središnji dio predavanja bio je posvećen analizi brojnih hrvatskih pučkih poslovica i frazema vezanih uz pretkoncilski datum spomendana sv. Grgura Velikoga (12. III.), uz blagdan sv. Josipa (19. III.), uz pretkoncilski datum spomendana sv. Benedikta (21. III.) te uz svetkovinu Blagovijesti (25. III.). Velikim brojem primjera iz različitih hrvatskih govora svih triju narječja, u domovini i dijaspori, predočila je veliko hrvatsko etnolingvističko bogatstvo pučkih blagdanskih imena, frazema i poslovica, te pokazala kako je poslijekoncilska promjena datuma spomendana sv. Grgura Velikoga, pape i crkvenoga naučitelja (koji je premješten na 3. rujna), te spomendana sv. Benedikta, zaštitnika Europe (koji je premješten na 11. srpnja), utjecala na smisao pojedinih pučkih poslovica i frazema, i to ne samo meteoroloških. 

Nazočni, među kojima su bili i bivši i sadašnji studenti Hrvatskih studija, vrlo su pozorno pratili predavanje. U raspravi nakon predavanja posebice su bila zanimljiva zapažanja akademkinje Carmen Verlichak, članice Argentinske akademije znanosti i umjetnosti, koja je pojedina hrvatska pučka imena i poslovice usporedila s argentinskima.