Objavljeno: 2. 5. 2019. u 15:55
Administrator

Uspješno je završen Znanstveni skup o Ljubomiru Marakoviću, održan u Zagrebu i Topuskom 25. i 26. travnja 2019., kao sedamnaesti u nizu znanstvenih skupova u sklopu projekta Hrvatski književni povjesničari. Organizator skupa su Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu u suradnji sa suorganizatorima: Filozofskim fakultetom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskim filološkim društvom iz Zagreba, Narodnom knjižnicom i čitaonicom Topusko, Ogrankom Matice hrvatske u Varaždinu, Sveučilištem Jurja Dobrile u Puli te Sveučilištem u Zadru, a pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti / Razreda za književnost. 

Istaknuti hrvatski književni i kazališni kritičar i povjesničar Ljubomir Maraković rođen je u Topuskom 1887. a umro u Zagrebu 1959. Studij slavistike i germanistike završio je u Beču, gdje je 1909. doktorirao temom o Vili Slovinki J. Barakovića. Kao pristaša hrvatskoga katoličkoga pokreta u Beču je četiri godine uređivao katolički časopis Luč. Dva je desetljeća uređivao Hrvatsku prosvjetu, od 1941. urednik je za film, poredbenu književnost i teoriju književnosti u Hrvatskoj enciklopediji. Godine 1944. postao je profesor na Visokoj pedagoškoj školi u Zagrebu, ali je 1945. bio suspendiran kao profesor sa svih državnih učilišta, 1947. osuđen i zatvoren s dvogodišnjim gubitkom političkih prava, te ga se slijedom navedenog pola stoljeća prešućivalo. 

Bio je jedan od najutjecajnijih hrvatskih književnih i kazališnih kritičara između dvaju svjetskih ratova, a i jedan od prvih hrvatskih filmskih kritičara. Objavljivao je književne studije i prikaze, od kojih su osobito značajne njegove studije o književnom stvaralaštvu 1930-ih. Zagovarao je književnost kršćanskoga katoličkog nadahnuća tražeći u književnosti jedinstvo etičkih i estetskih načela. Upućen u zbivanja u svjetskoj literaturi, isticao je vrijednost katoličkih pisaca, ali je objektivno prosuđivao i djela drugih pisaca. 

Prva radna sjednica Znanstvenoga skupa o Ljubomiru Marakoviću održana je u Zagrebu, u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a Druga i Treća u Topuskom, u Narodnoj knjižnici i čitaonici Topusko. Tridesetak znanstvenika iz Hrvatske i inozemstva (BiH, Italija, Ukrajina) iznijeli su brojne znanstvene prinose o Ljubomiru Marakoviću te vodili plodne i zanimljive rasprave na završetku svake sjednice. Pozdravne riječi znanstvenom skupu uputili su u Zagrebu akademik Pavao Pavličić, tajnik Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, izv. prof. dr. sc. Mario Grčević, pročelnik Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. sc. Tihomil Maštrović, predsjednik Organizacijskoga odbora Znanstvenoga skupa. Dobrodošlicu sudionicima skupa u Topuskom, mjestu u kojemu je Ljubomir Maraković rođen, uputili su Ivica Kuzmić, načelnik Općine Topusko, Ivo Žinić, župan Sisačko-moslavačke županije i mons. dr. Vlado Košić, biskup Sisačke biskupije.

Galerija slika

Pozdravne riječi u Topuskom (Youtube video)

Popis obavijesti

Bitno

Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS