Objavljeno: 30. 5. 2019. u 18:49
Administrator

U organizaciji Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Matice hrvatske u srijedu 22. svibnja 2019. s početkom u 19 sati u Velikoj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu održan je okrugli stol u prigodi 50. obljetnice smrti književnoga povjesničara hrvatske i francuske književnosti, tekstologa i priređivača kritičkih izdanja hrvatskih pisaca, kroatista, slavista i romanista, upravitelja Hrvatskoga narodnoga kazališta, sveučilišnoga profesora, prevoditelja, pisca i pjesnika Slavka Ježića (Dubrava, 1895. – Zagreb, 1969.).

Zbog velikoga broja nazočnih skup je preseljen iz Male u Veliku dvoranu. O Slavku Ježiću govorili su: predsjednik Matice hrvatske prof. dr. sc. Stipe Botica, akademik Josip Bratulić, prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak, prof. dr. sc. Tihomil Maštrović, prof. dr. sc. Mirjana Polić Bobić i akademik Mislav Ježić.

Stipe Botica pozdravio je predavače i prisutne i uvodne riječi posvetio povezanosti Slavka Ježića s Maticom hrvatskom i njegovu uredničkome radu. Josip Bratulić posvetio je pažnju različitim zabranjenim ili prešućivanim tekstovima Slavka Ježića i još nekih auktora, koji nekomu nisu bili politički podobni usprkos svojoj nesumnjivoj vrijednosti.

Slobodan Prosperov Novak govorio je o „Hrvatskoj književnosti od početaka do danas (1100.-1941.)“ Slavka Ježića i o njezinoj uspjelosti i trajnoj vrijednost jer stavlja tu književnost u europski i međunarodni kontekst koji je auktor izuzetno dobro poznavao i jer su sudovi o književnoj povijesti i pojavama u njoj vrlo pouzdani i dobro odmjereni. Istakao je da je prvobitno zamišljen naslov „Hrvatska književnost u okviru narodne povijesti“ izvrsno pristajao zamisli djela jer ono sustavno smješta književne pojave u njihov povijesni kontekst i time bitno osvjetljuje njihovu narav i smisao.

Tihomil Maštrović iznio je da za to izuzetno djelo nije mogao saznati na svojem studiju jer je bilo prešućivano pa je, dok ga nije otkrio, morao studirati iz priručnika koji mu često nisu bili ravni. Istakao je pouzdanost podataka, visoko znanstveno poštenje i ljepotu stila toga djela. Osvijetlio je i zasluge Slavka Ježića kao upravitelja Hrvatskoga narodnoga kazališta. A najavio je, kao organizator niza vrijednih skupova o hrvatskim književnim povjesničarima, i znanstveni skup o Slavku Ježiću iduće godine povodom 125. obljetnice njegova rođenja.

Mirjana Polić Bobić govorila je o Slavku Ježiću kao romanistu, o njegovoj „Francuskoj književnosti do kraja klasičnoga doba“, njegovim prijevodima poezije i proze s francuskoga i drugih jezika, i obradi mnogobrojnih francuskih auktora.

Mislav Ježić iznio je neke osnovne podatke o životu Slavka Ježića, školovanju, studiju, doktoratu na Sveučilištu u Beču u 21. godini, i o njegovu odnosu prema poretcima u kojima je živio: u Austro-Ugarskoj, Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, NDH i socijalističkoj Jugoslaviji, kojima se nikada nije ideološki prilagođavao jer je nepristrano obrađivao povijest književnosti, književnike i djela prema njihovoj vrijednosti, ne prešućujući nikoga po ideološkim ili političkim kriterijima. No za to je često trebalo hrabrosti i spremnosti da pretrpi pritiske, gubitak namještenja, potiskivanje i vlastito prešućivanje. Ipak, široko obrazovanje, znanstvena temeljitost, velika marljivost i ljubav prema radu na hrvatskoj ili francuskoj književnosti, svjetskoj lirici i drugim temama omogućili su mu da usprkos svemu objavi u životu preko stotinu knjiga koje su postale bitan prinos modernoj hrvatskoj kulturi, i da se uzdigne nad životne nevolje smirenom vedrinom velika čovjeka.

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2024. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS