Objavljeno: 21. 12. 2019. u 21:54
Administrator
Uzvanici pozdravljaju govor dekana Barišića. Snimila Sanja Blažević.

 

U petak, 20. prosinca 2019. s početkom u 11 sati održan je prvi Božićni domjenak Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Akademski dio odvijao se u dvorani Zagreb, a hrana, piće i prigodni darovi posluženi su u čitaonici i u predvorju knjižnice. Bila je to ujedno prva javna svečanost nakon proglašenja Fakulteta.

Domaćin domjenka bio je dekan prof. dr. sc. Pavo Barišić s novim prodekanima za nastavu i studente doc. dr. sc. Darijem Vučenovićem, za znanost izv. prof. dr. sc. Ivom Džinićem i za karijerni razvoj i cjeloživotnu naobrazbu doc. dr. sc. Lovorkom Brajković. Domjenak je okupio brojne zaposlenike, vanjske suradnike, studente i prijatelje Fakulteta hrvatskih studija. Među uzvanicima bili su rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja izv. prof. dr. sc. Ivana Franić, prorektor za organizaciju, kadrovski razvoj i međusveučilišnu suradnju prof. dr. sc. Ante Čović, prorektor za znanost, međuinstitucijsku i međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Miloš Judaš, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, rektorova savjetnica za Kampus Borongaj prof. dr. sc. Slavica Ćosović Bajić, pomoćnica ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje Mirjana Gopić, dekan Fakulteta filozofije i religijskih znanosti prof. dr. sc. Ivan Koprek, prodekani i nastavnici s više drugih fakulteta, izaslanica rektora Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta doc. dr. sc. Ljiljana Pačić-Turk i brojni drugi gosti.

Program je vodio asistent Davor Trbušić, a tri glazbene točke (Bože čuvaj Hrvatsku, Svim na zemlji i O Holy Night) izvela je grupa RiM - Ružica, Maja i Slavko Nedić.

U uvodnom govoru dekan Barišić posebno je istaknuo:

„U znaku iščekivanja došašća okončan je i advent našega visokoga učilišta. Nakon više od dvadeset sedam godina priprema i porođajnih muka - jedan od utemeljitelja nazvao je to tridesetogodišnjim ratom za Hrvatske studije - prije deset dana Alma Mater Croatica porodila je naš Fakultet. Uz jednodušnu potporu 32 sastavnice, dočekali smo da odjel Sveučilišta u Zagrebu postane fakultet, 34. ravnopravna sastavnica najvećega i vodećega hrvatskoga sveučilišta.

Uspostava našega Fakulteta kruna je 350. obljetnice Sveučilišta u Zagrebu, stožernoga izvorišta visoke naobrazbe, duhovne i znanstvene snage hrvatskoga naroda.

Osnivanje Fakulteta hrvatskih studija provedeno je pravno besprijekorno i prema najvišim standardima sveučilišne autonomije.

Mi smo novi fakultet, koji je dozrijevao u nadi i vedrini, muci i tjeskobi mlade hrvatske slobode i države, a namijenjen je razvojnoj budućnosti ovoga društva, prostora, kulture i države, njihova identiteta i samobitnosti. Svjesni smo povijesnih danosti, izazova, mogućnosti i odgovornosti. Ponosni smo na to što nam je dana mogućnost da gradimo ustanovu koja istražuje i poučava pitanja hrvatske prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Onima koji žele dobro hrvatskoj budućnosti naša je misija stoga razumljiva, spontana i bliska, kao da postoji od davnina. Plemenita i legitimna očekivanja naših predaka i suvremenika pozivaju naš Fakultet da bude spojnica između predaje i opstanka, da u nizu disciplina i studijskih programa produbljuje znanost o kulturi i kulturnom razvoju, o društvenim činjenicama i kolektivnoj svijesti, da bude sloj svjetla i života koji proučava, poučava i utječe na društvene i prirodne odnose.

Mi smo fakultet! U europskoj akademskoj tradiciji Humboldtova sveučilišta „fakultet" označuje zajednicu studenata i nastavnika koja je u slobodnom istraživanju istine sposobna od građana učiniti akademske građane i dobre ljude.

Tim ponosom i tom poniznošću, dragi uzvanici, zazivam vam čestit Božić!

Neka nas u novoj godini prate dobro zdravlje, znatiželja, entuzijazam, istinoljubivost, kolegijalnost, solidarnost, dobrohotnost, neprijetvornost, jasnije pronicanje opsjena i djelotvornije suprotstavljanje neistinama."

Cjeloviti govor dekana Barišića, koji su prisutni nagradili dugotrajnim pljeskom, može se pročitati ovdje.

U emotivnom obraćanju, koje je višekratno bilo prekidano pljeskom, rektor je Boras istaknuo:

„Konačno smo došli do onoga što sam obećao prije gotovo pet godina, da ćemo Hrvatske studije transformirati u fakultet. Sad se to dogodilo. Sad imamo 34 sastavnice Sveučilišta u Zagrebu: 31 fakultet i tri akademije. Podružnicu i sveučilišni centar unaprijedili smo 2017. u sveučilišni odjel, a 2019. u samostalnu sastavnicu, fakultet i ustanovu.

Hvala, dragi Dekane, na lijepim riječima zahvale. Nisam to ja sâm zaslužio, to je zavrijedilo cijelo Sveučilište, Senat, prorektori naši i djelatnici Hrvatskih studija, koji su to formulirali i pomogli da se pravno ispravno provede. A put tomu utro nam je Fakultet filozofije i religijskih znanosti. Na njegovu smo primanju i uključivanju u Sveučilište razriješili sve moguće probleme u postupku. Tako da ne vjerujem da bi trebalo biti poteškoća. I stoga danas svi mi uzimamo dio u ovom događaju.

Sveučilište u Zagrebu konačno je postalo prava Alma Mater Croatica, sveučilište koje ima nacionalne studije. To je velika stvar. Nemojmo to zaboraviti.

Hrvatski studiji sada su fakultet i ta će činjenica ostati za svagda. Fakultet hrvatskih studija je zakonit. Autonomija sveučilišta uključuje strukturiranje i samostalno organiziranje. Mi smo donijeli nepovratnu i valjanu odluku. Sva ostala tijela koja će to slijediti, jednostavno će morati prihvatiti tu činjenicu. Danas ili sutra, ali to će biti vrlo skoro.

Ne bih htio da ovaj skup prođe bez spominjanja zasluga profesora Marija Grčevića, koji je kao voditelj i pročelnik Hrvatskih studija podmetnuo leđa do kraja te je pomogao urediti i monografiju o 350. obljetnici Sveučilišta.

Nadam se da ćemo sljedeće godine završiti sve formalne stvari i osigurati financiranje ovoga Fakulteta i svih drugih sastavnica našega Sveučilišta, kako bi to trebalo biti u Europi koja kao temeljnu odrednicu svakoga društva poštuje odgoj i obrazovanje, od obitelji, vrtića, osnovne i srednje škole do fakulteta. Takvo nam društvo treba. Mi stvaramo one ljude koji će u tom društvu ne samo odgajati buduće učitelje, govoriti o društvenim potrebama i obvezama, nego će imati i vlastito potomstvo, koje će odgajati u tom duhu. Sveučilište ima deset tisuća zaposlenih i jedanaest tisuća diplomiranih svake godine. Oni će stvarati obitelji i rađati djecu koja će dobro razumjeti potrebe ovoga društva i zahtjeve da se ostane ovdje, koji puta i na uštrb nekih pogodnosti što ih navodno čekaju u velikom svijetu.

Svi koji smo išli vani dobro znamo da nikad nismo bili u potpunosti dobrodošli. Odseljenici su bili dobro došli da rade poslove koje oni tamo nisu mogli ili nisu htjeli raditi. Ali kod kuće je jedino pravo mjesto. Često spominjem velikoga srpskoga pjesnika Aleksu Šantića, koji je svojim rođacima, muslimanima, koji su nakon pripojenja Bosne i Hercegovine Austro-Ugarskoj bježali u Tursku, gdje su ubrzo potpuno nestali, govorio: „Ostajte ovdje!... Sunce tuđeg neba ne će vas grijat ko što ovo grije".

Sveučilište u Zagrebu ima i društvenu misiju pomagati svim ostalim hrvatskim sveučilištima, na kojima se govori i predaje na hrvatskom jeziku, uključujući i Sveučilište u Mostaru. Pozivam i Fakultet hrvatskih studija da pomogne Sveučilištu u Mostaru. Moramo znati da opstanak hrvatskoga naroda kao konstitutivnoga naroda u Bosni i Hercegovini znači i opstanak Hrvatske i hrvatskoga naroda u Hrvatskoj. To se često zaboravlja i zaobilazi u raznoraznim prijedlozima novih zakona u kojima se potpuno zanemaruje društvena misija sveučilišta, a sveučilište se želi pretvoriti u nekakvu korporaciju, holding, biznis u kojem će se diplome davati radi zarade, a ne radi toga da hrvatski narod ima obrazovano stanovništvo.

Mi smo humboldtsko sveučilište u kojem prevladava prije svega želja za visokim obrazovanjem, za samorazvojem i za nesputanim razvojem svakoga pojedinca. Zato smo i javno sveučilište. To moramo stalno isticati i govoriti Vladi i svima koji to žele čuti, pa i onda kad ne žele čuti, da jedino takvo sveučilište može biti temelj razvoja hrvatskoga naroda. Zagrebačko sveučilište priznato je od svih kao Alma Mater Croatica, utemeljitelj svih sadašnjih hrvatskih sveučilišta. Bez nas njih ne bi bilo. A bez pomoći nastavnika Sveučilišta u Zagrebu ni jedno drugo hrvatsko sveučilište ne bi moglo u potpunosti izvesti svoj program.

Želim Fakultetu hrvatskih studija sretnu budućnost i uspješan dovršetak transformacije, a vama svima sretan i blagoslovljen Božić i uspješnu 2020. godinu!"

Dekan Barišić uručio je rektoru Borasu bijelu pamučnu majicu s logotipom Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i zidni kalendar Fakulteta za 2020. godinu.

Uslijedila je podjela nagrada zaposlenicima Fakulteta hrvatskih studija za znanstvene radove visoke međunarodne vidljivosti objavljene u 2018. godini. Na prijedlog Povjerenstva za osiguravanje kvalitete odlukom Fakultetskoga vijeća od 18. prosinca 2019. nagradu su dobili: doc. dr. sc. Eva Katarina Glazer, Erik Brezovec, Iva Černja Rajter, izv. prof. dr. sc. Šime Demo, doc. dr. sc. Sandro Skansi, doc. dr. sc. Maša Tonković Grabovac, doc. dr. sc. Mladen Tomorad i izv. prof. dr. sc. Irena Cajner Mraović.

U ime nagrađenih riječi zahvale uputio je doc. dr. sc. Sandro Skansi, koji je izrazio osobitu radost što prima tu nagradu „na prvoj proslavi koju imamo kao Fakultet" te je istaknuo:

„Preddiplomski studij na Hrvatskim studijima upisao sam prije 15 ljeta, 2004. godine, i svo smo se to vrijeme mi, isprva studenti, pa doktorandi, a sada neki od nas i profesori, nadali da ćemo postati fakultet. Govorili su nam da se ne treba nadati previše, da to na žalost nije moguće i da je posebnije biti sveučilišni centar. Bilo je i dobrih i loših argumenata, i uvjerljivijih i prozirnih, no u sve smo vjerovali, jer su nam pružali neku utjehu - razlog da prihvatimo ono što se kao ne da promijeniti.

No kako se pokazalo, mogli smo postati odjel, a i fakultet. Moglo se napraviti točno onako kako smo htjeli - samo ondašnje vodstvo nisu bili pravi ljudi dorasli za taj izazov.

Nisam osoba koja voli govoriti o prošlosti, pa bih radije istaknuo da je ova nagrada poticaj i motivacija za daljnji rad. Da se metaforički izrazim, naš je sjajni i lijepi novi brod izgrađen, porinut i kršten, a sada je na nama, njegovoj posadi vođenoj našim kapetanom, da pod imenom Fakulteta hrvatskih studija i pod hrvatskim stijegom oplovimo svijet."

Fotogalerija prvoga Božićnoga domjenka Fakulteta može se razgledati ovdje.

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2024. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS