Sveučilište u Zagrebu

Fakultet hrvatskih studija

logo

Molimo studente, nastavnike i zaposlenike koji su pozitivni na COVID-19, imaju simptome ili su bili u bliskom kontaktu sa zaraženim da se jave na kvaliteta@hrstud.hr
Objavljeno: 19. 10. 2020. u 12:00
Administrator

 

Veleučeni rektore Tanjiću,
Poštovani ravnatelju Haibach,
Cijenjeni uzvanici, predstavnici ustanova i sredstava javnoga priopćavanja, 
Uvaženi predavači, 
Dragi kolegice i kolege studenti!

Osobita mi je čast, ugodna dužnost i veliko zadovoljstvo pozdraviti Vas i zaželjeti srdačnu dobrodošlicu u ime Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Ponosni smo što je upravo naša mlada i poletna ustanova, najmlađi fakultet najstarijega sveučilišta s kontinuitetom djelovanja u Hrvatskoj, domaćin prve međunarodne znanstveno-stručne konferencije „Gastarbajterska iseljenička poema – od stvarnosti do romantizma“. 

Iskazujem ovom prigodom veliku zahvalnost svima koji su dali svoj prinos održavanju ovoga jedinstvenoga skupa. Iseljavanje je koliko lijepa toliko i izazovna tema. Ali je svakako inovativna i nedovoljno istražena. Nadam se da će na daljnjim dvogodišnjim skupovima biti prihvaćena kao poticaj za okupljanje zainteresiranih stručnjaka ne samo iz Hrvatske nego će postati značajna tribina za rasprave u ovom dijelu Europe. Jer gastarbajterska poema nije prošlost nego je i sadašnjost, a nastavlja se u novim valovima zacijelo i u budućnosti. 

Pri tom bih posebice želio istaknuti ulogu vrijednoga organizacijskoga odbora na čelu s kolegama znanstvenicima Stjepanom Štercom i Tadom Jurićem. Iznimno uspješnoj organizaciji pridonijeli su i njihovi marljivi suradnici Tamara Bodor, Monika Komušanac, Wollfy Krašić i Goran Radoš, redom poletne snage našega Fakulteta, ponajviše s najmlađega Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo. Drago mi je što mogu na skupu vidjeti i studente s jedinstvenoga studija u zemlji koji ove akademske godine upisuje u drugoj generaciji 42 nova polaznika, a zajedno s 22 koja su na drugoj godini broj doseže 64.

Organizatorima valja odati priznanje i čestitati na znatnom odzivu na konferenciju. Uspjeli su na ovom skupu okupiti 96 sudionika koji će tijekom dvodnevnoga zasjedanja raspravljati o 68 različitih tema, jednoj zanimljivijoj od druge. Raduje nas što će uz znanstvenice i znanstvenike iz Hrvatske na konferenciji uzeti riječi i kolege stručnjaci iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Njemačke kao i udaljenih kontinenata do kojih je stigla naša dijaspora u Australiji i Južnoj Americi.

O polustoljetnoj gastarbajterskoj epopeji, koja ima višestruko značenje, rječito govori izreka znamenitoga švicarskoga književnika i filozofa Maxa Frischa: „Pozivali smo radnike, a došli su nam ljudi.“ („Wir haben Arbeitskräfte gerufen, und es sind Menschen gekommen.”) Ta izreka svjedoči o egzistencijalnim dramama naših ljudi, gostujućih radnika, koje su se odvijale u zemljama primateljicama, ponajviše Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. No u Hrvatskoj bismo taj ironični aforizam mogli parafrazirati izrekom: „Slali smo radnike, a otišli su nam ljudi.“ Ostala su pusta sela i gradovi, opustjela je naša lijepa domovina.

Pitanje iseljavanja, odljeva radne snage i odlaska ljudi valja razmatrati u njegovoj slojevitosti. Izlaganja na skupu rasvjetljavaju ideološko-političku, gospodarsku, kulturnu, religijsku, psihološku, antropološku i niz drugih dimenzija toga fenomena. Uz povijesnu perspektivu usredotočena su na razmatranje sadašnjosti i perspektiva budućnosti. U tome je osobita vrijednost ove konferencije. Njome se polaže znanstvena podloga za iznalaženje rješenja znatnoga broja problema s kojima se suočavaju hrvatsko društvo i država.

Ali se s tim se pitanjima danas suočava i cijeli svijet, a ponajviše zacijelo Europa, koja sve više stari. Stoga je u potrazi za radnom snagom dospjela u stanje pojačanih migracija i demografskih promjena. Zato valja pozdraviti nastojanja Europske Unije što je u svoju izvršnu politiku stavila kao važan resor demografiju. Možemo biti ponosni na činjenicu što je upravo potpredsjednica Europske komisije iz Hrvatske kao najmlađe članice dobila u nadležnost upravo resor demografije i demokracije. Nadam se da će politika znati osloniti se na analize i savjete znanosti. Politika koja zanemari znanost nema perspektivu.

Znanstvenici istražuju pojave u njihovoj pluriperspektivnosti. Gastarbajterska poema nije samo puki egzodus. Gostujući radnici nisu ni gosti niti su puki radnici, kako im je neprilično skovano ime. To su ljudi sa svojim bremenitim sudbinama i ispunjenim životima koji iz zavičaja odlaze, ali se i vraćaju. Hrvatska je danas članica Europske unije. Više od pola stoljeća gastarbajterske poeme promijenilo je demografsku sliku Europe. 

Za mene su bili iznenađujući službeni podatci njemačkoga Saveznoga ureda za migracije i izbjeglice. Oni kazuju kako se u razdoblju od 1992. do 2004. više hrvatskih državljana (240 501) doselilo iz Njemačke u Hrvatsku nego što ih se odselilo u Njemačku (205 599). Stručnjaci mogu bolje protumačiti što se krije iza tih brojki. Vjerojatno je među iseljenima više mladih, a među povratnicima onih koji dolaze u mirovinu. Ali u svakom slučaju u tim kretanjima ne kriju se samo negativni nego i određeni pozitivni elementi. Gastarbajterska poema mogla bi se uz pomoć znanosti i razborite politike pretvoriti i u uspješnu priču.

Nadamo se da će ovaj skup dati vrijedne analize koje mogu poslužiti hrvatskoj i europskoj politici. Jer otvara niz pitanja koja su ranije bile marginalizirana ne samo u bivšoj državi nego se ni od stvaranja samostalne Republike Hrvatske nije na primjeren način raspravljalo o toj tematici. Zato se zapostavljeni problemi vraćaju natrag poput bumeranga. Naše su oči i pozornost javnosti uprti na rasprave i poruke koje ćemo čuti tijekom današnjega i sutrašnjega skupa. One mogu dati povoljne poticaje nastojanjima za primjereno postavljanje tema iseljavanja i demografskih trendova u žarište zanimanja društva i na dnevni red politike. U tom duhu izvorne znanstvene znatiželje i predana traganja za istinom želim Vam plodne istraživačke prezentacije i uspješne stručne rasprave te ugodan boravak na Fakultetu hrvatskih studija.


Dvorana Zagreb, 19. listopada 2020.

Prof. dr. sc. Pavo Barišić     

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2020. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS