Sveučilište u Zagrebu

Fakultet hrvatskih studija

logo

Facebook stranica FHS-a
YouTube kanal FHS-a
LinkedIn stranica FHS-a
Molimo studente, nastavnike i zaposlenike koji su pozitivni na COVID-19, imaju simptome ili su bili u bliskom kontaktu sa zaraženim da se jave na kvaliteta@hrstud.hr
Objavljeno: 30. 11. 2020. u 11:01
Uređeno: 30. 11. 2020. u 11:03
Danijel Jurković

Na današnji dan 1895. godine u Zagrebu je umro Bogoslav Šulek, hrvatski publicist, jezikoslovac (leksikograf) i prirodoslovac slovačkog podrijetla i široke naobrazbe. Prema biografskim podatcima Hrvatske enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, rodio se u Subotištu u Slovačkoj 1816. godine, u Požunu (današnjoj Bratislavi). Završio je pravni i teološki studij, a u Rostocku 1867. obranio disertaciju o Ruđeru Boškoviću na latinskom jeziku.

Hrvatski jezik uči u Slavonskom Brodu u koji se doselio 1838., a vrlo brzo uključuje se i u kulturni i politički život. Svoju svestranost dokazuje djelovanjem u raznim područjima poput novinarstva, publicizma, uredništva i ostalog, čime stječe titulu polihistora. Jedan je od prvih članova JAZU (od 1866.), a njezin tajnik od 1874. do smrti. Osim što imamo priliku i čast obilježiti 125. obljetnicu smrti, usporedno s tim prisjetit ćemo se njegovih zasluga u kontekstu hrvatske filologije.

 

Portret Bogoslava Šuleka objavljen u Viencu 1884. godine

Izvor: Vijenac, br. 673-674

 

Doprinos leksikografiji

Može li se uopće zamisliti razvoj hrvatske leksikografije bez uglednika poput njega?

Zahvaljujući Bogoslavu Šuleku, hrvatska leksikografija i terminologija 19. stoljeća bilježi značajan uspon i svoju razvijenost podiže na zavidnu razinu. Svojim tvorenicama i terminima stvara konzistentnu cjelinu koja, kao takva, bogati korpus hrvatskoga jezika. Usporedno s tim, treba istaknuti njegov Njemačko-hrvatski rječnik izdan 1860. s oko 70 tisuća natuknica. Time se nastavlja na bogatu hrvatsku leksikografsku tradiciju, a nadopunom riječi iz ostalih hrvatskih dijalekata, slavenskih jezika i konačno vlastitih tvorenica stvara jedinstven leksik neprocjenjive važnosti  mnoge i danas u uporabi.

Kao polihistor i iznimno svestrana osoba, Šulek se također istaknuo u znanstvenoj i stručnoj terminologiji kojoj je, kao takvoj, cilj osposobiti jezik za suvremene potrebe i razviti standardnojezičnu normu. Na tom području, ističe se njegov Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenog nazivlja osobito za srednja učilišta, naš prvi terminološki rječnik, u čijem je kreiranju i oblikovanju Šulekova uloga iznimna. Njegov doprinos i uloga prepoznatljivi su u botaničkom (Prirodopis za niže realne gimnazije), fizikalnom (Prirodni zakonik za svakoga iliti popularna fizika: I. Silarstvo), kemijskom (Lučba za svakoga ili popularna kemija), glazbenom i šumarskom opusu, kao i vojnom nazivlju integrirajući tako nazivlja i termine u cjelinu. Osim postavljenih temelja i noviteta u hrvatskoj terminologiji i leksikografiji općenito, Šulek je obnašao tiskarsku djelatnost i funkciju urednika. Najprestižnije novine i časopisi poput Danice, Novina Horvatskih, Slavonskih i Dalmatinskih te Slavenski jug bili su pod njegovim vodstvom. Tijekom značajne novinske djelatnosti, Šulek je pisao o mađarskom jeziku koji je, kao takav, drag Hrvatima, ali ne ističe se potreba za njegovim širenjem preko prirodnih granica.

Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenog nazivlja osobito za srednja učilišta 

Izvor: croatianhistory.net 

 

Otac hrvatskoga znanstvenoga nazivlja

Usporedno s tim nadovezuje se činjenica o Šulekovu zalaganju za što brže uvođenje narodnoga jezika u škole i poslove. Također, svoje djelovanje usmjerio je na narodni preporod koji je pokazivao sve veću oprečnost mađarskom nacionalizmu. Kao aktivan član, ostvario je mnoge ideje narodnih preporoditelja u kontekstu kulture, znanosti i gospodarstva. Autor je političkoga spisa Šta nameravaju Iliri koji se, kao takav, smatra ključnom programskom osnovom narodnog preporoda među Južnim Slavenima.

Između ostaloga, hrvatska pravopisna norma također se mijenja, poprimajući novo značenje. Šulekova ideja o pisanju dugoga jata dvoslovom ie, a kratkoga dvoslovom je samo je jedna od glavnih karakteristika hrvatske pravopisne tradicije. Svojim je zaslugama i idejama uvelike doprinio u razvoju leksikografije, a zbog svoje jezične čistoće došao je tada i u sukob s vukovcima. Zahvaljujući Bogoslavu Šuleku imamo nazive poput obujam (volumen), zračenje (radijacija), ozračje (atmosfera), toplomjer (termometar), tlakomjer (barometar), dalekozor (teleskop), zemljovid (karta) i dr. te ga s pravom nazivamo „ocem hrvatskoga znanstvenoga nazivlja“. Njegovi rječnici unaprijedili su hrvatsku leksikografiju i olakšali potrebe suvremenog života. Bez njega, promjena ne bi bila moguća. Zato, hvala velikanu!

 

Priredila: Sara Stojić (Odsjek za kroatologiju)

u okviru kolegija Institucije hrvatskog naroda, društva i države

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2021. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS