Sveučilište u Zagrebu

Fakultet hrvatskih studija

logo

Facebook stranica FHS-a
YouTube kanal FHS-a
LinkedIn stranica FHS-a
Molimo studente, nastavnike i zaposlenike koji su pozitivni na COVID-19, imaju simptome ili su bili u bliskom kontaktu sa zaraženim da se jave na kvaliteta@hrstud.hr
Objavljeno: 1. 1. 2021. u 20:05
Administrator


Nova „Banijska praskozorja”

Predstojnik Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu procjenjuje temeljem parcijalnih podataka o stradavanjima i prosječnoga broja članova po domaćinstvu kako je nakon razornoga potresa 29. prosinca 2020. godine na području Banovine i dijela Grada Siska gotovo 35 000 ljudi ostalo bez svojih kuća i stanova za nastavak života i rada. Nužno je stoga što žurnije staviti u funkciju oko 12 000 razrušenih i teže oštećenih domova.

Crkva Ranjenoga Isusa u Maloj Solini pokraj Gline stradala je u Domovinskom ratu i ponovno u potresima 28. i 29. prosinca 2020. Snimio Stjepan Vego
Crkva Ranjenoga Isusa u Maloj Solini pokraj Gline stradala je u Domovinskom ratu i ponovno u potresima 28. i 29. prosinca 2020. Snimio Stjepan Vego

 

Pokupski je rasjed pokazao svu silinu destrukcijske moći i svojim je razarajućim pomicanjem južnom i jugozapadnom sisačko-županijskom prostoru (južno od Save i Kupe), ponovo vratio apokaliptička stradavanja doživljavana za vrijeme agresije i okupacije. Nova su potresna „Banijska praskozorja” uz velike i nemjerljive ljudske tragedije i pogibije uzdrmala i porušila i životni idealizam stanovnika o opstanku, ostanku, gradnji, obnovi, životnoj borbi i uopće idili izvangradskih, prigraničnih, brdsko-planinskih i ranije okupiranih područja. Nekad nakon rata zvanih područjima posebne državne skrbi.

Posebna ozakonjena državna skrb trebala je pokazati svu razumnost i spremnost države za razvojnom nivelacijom svih hrvatskih regija, no stvarnost su i potres vratili slike na početak i tugu zaboravljenosti banovinskoga prostora nadomak Zagrebu. Posebno je geografsko prostorno bogatstvo polako ostajalo bez ljudi, a potresnom silinom i bez velikoga broja domova i ostalih obiteljskih objekata. Prema Banovini puno je toga dobroga i lijepoga u ovoj potresnoj tuzi usmjereno iz cijele Hrvatske, cijele hrvatske populacije rasute svijetom, susjedstva i šire, no ljude nitko ne može vratiti, kao niti raniju mirnoću svima ostalima koji su preživjeli nestanak svojih domova.

Sisačko-moslavačka županija već je 30 godina u prirodnom padu stanovništva, iza Primorsko-goranske i Osječko-baranjske je županije po njegovom intenzitetu na godišnjoj razini, a i svi su njezini gradovi i općine polako i sigurno u demografskom nestajanju. Posebno to vrijedi za Banovinu. Gradovi Petrinja i Glina imali su u popisu stanovništva godine 2011. ukupno 33 957 stanovnika; Topusko, Gvozd, Dvor, Donji Kukuruzari, Hrvatska Kostajnica i Majur ukupno 17 100 i Grad Sisak 47 768, a ostali dio županije 73 614 (ukupno je u županiji popisano 172 439 stanovnika). Županija je nakon popisa stanovništva prirodnim putem do danas izgubila oko 12 000 osoba, a iseljavanjem više od 20 000 pa danas ima manje od 140 000 stanovnika. Demografski gubitak u samo deset godina više od 20 % ukupne županijske populacije, a banovinske i gotovo 25 % malo je koga zabrinuo u političkim oblacima. Gospodarski i ostali slični parametri ovom se prilikom niti ne spominju.

Agresija, okupacija, rat, razaranje, oslobađanje, povratak, poslijeratna obnova i ponovni zaborav učinili su svoje, a demografsku je devastaciju još razornijom učinio potres. Prema djelomičnim službenim podatcima i podatcima prikupljenim pojedinačnim novinskim izvješćima vjerojatno je u najužem središnjem dijelu stradavanje domova bilo i više od 60 %, a u drugoj udaljenijoj zoni 10-20 %. Pretpostavka je kako je bez svojih domova za nastavak života i rada u svojim mjestima ostalo ukupno čak oko 35 000 ljudi. Ukupno je to vrlo vjerojatno oko 12 000 neuseljivih domova. Tuga i bol ne mogu biti samo njihov usud. Niti to možemo prihvatiti samo kao našu usputnu brigu.

Doc. dr. sc. Stjepan Šterc

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2021. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS