Sveučilište u Zagrebu

Fakultet hrvatskih studija

logo

Facebook stranica FHS-a
YouTube kanal FHS-a
LinkedIn stranica FHS-a
Molimo studente, nastavnike i zaposlenike koji su pozitivni na COVID-19, imaju simptome ili su bili u bliskom kontaktu sa zaraženim da se jave na kvaliteta@hrstud.hr
Objavljeno: 21. 4. 2021. u 14:08
Administrator

U Republici Srbiji u tijeku je proces standardizacije tzv. bunjevačkoga jezika te je objavljen kontroverzni Gramatički i pravopisni priručnik bunjevačkog jezika. Tim je povodom u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu održana videotribina „Bački Hrvati Bunjevci i monopolizacija novoštokavskoga ikavskoga dijalekta – činjenice i posljedice“. Upozoreno je na apsurdnost toga postupka s povijesnoga aspekta (o čem je izlagao dr. sc. Robert Skenderović), također s političko-kulturnoga aspekta (o čem je govorio diplomat i književnik Đuro Vidmarović). Prof. dr. sc. Sanja Vulić održala je opširno izlaganje s dijalekološkoga aspekta i aspekta književnoga jezika. Na primjerima je pokazala kako su pisci bunjevačkoga roda u Bačkoj od 19. stoljeća nastojali slijediti književnojezičnu normu koja se provodila u Zagrebu te pratili njezine promjene. Smatra da bi bunjevačkohrvatski pisci u Bačkoj, kako bi zaštitili svoj hrvatski nacionalni identitet, trebali se ugledati na književnika Milivoja Prćića koji je u svojoj dijalektnoj zbirci Pisme za nus sviću napisao: „Zabranjeno je njeno korištenje u cijelosti ili dijelovima, te pretisak, posebice svima koji protivno znanosti utvrđuju postojanje bunjevačkog jezika i zasebne bunjevačke nacije.“ Prof. Vulić je nabrojila gdje sve Hrvati u Hrvatskoj i izvan Hrvatske govore novoštokavskim ikavskim dijalektom, kojemu pripadaju i bunjevački govori, te pripomenula da danas najveći broj Hrvata govori upravo tim dijalektom. Upozorila je da odvajanje bunjevačkohrvatskih govora od hrvatskoga jezika u idućoj fazi vodi odvajanju svih govornika novoštokavskoga ikavskoga govora od hrvatskoga naroda.

U tom se kontekstu osvrnula na aktualno mrvljenje hrvatskoga jezika ne samo na bunjevački jezik, nego i na tzv. kajkavski jezik, čakavski jezik, dubrovački jezik, šokački jezik itd. Na taj se način, u ime tobožnjega lokalpatriotizma, umjesto jednoga i jedinstvenoga hrvatskoga jezika i hrvatskoga naroda stvaraju mikrojezici, a time i mikronarodi s neznatnim brojem govornika koje će drugi lako asimilirati. Upozorava kako je krajnje vrijeme da se osvijestimo, dok ne bude prekasno.

https://www.youtube.com/watch?v=JwBWQbU0cIs - video snimka dijela tribine, 21 minuta.

 

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2021. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS