Sveučilište u Zagrebu

Fakultet hrvatskih studija

logo

Facebook stranica FHS-a
YouTube kanal FHS-a
LinkedIn stranica FHS-a
Molimo studente, nastavnike i zaposlenike koji su pozitivni na COVID-19, imaju simptome ili su bili u bliskom kontaktu sa zaraženim da se jave na kvaliteta@hrstud.hr
Odgojno-obrazovne znanosti (pedagogija)

 

​​​​​Prijavite se na studij odgojno-obrazovnih znanosti (pedagogije)

Studij odgojno-obrazovnih znanosti (pedagogije) nastao je kao odgovor na odgojne potrebe hrvatskoga društva u čijem je središtu i sveobuhvatna reforma sustava odgoja i obrazovanja. Ona zahtijeva nove stručnjake koji će biti neposredni nositelji tih promjena. Studij je koncepcijski i sadržajno jedinstven u Republici Hrvatskoj (kao i na Sveučilištu u Zagrebu) usmjerenošću na nove oblike nastave i poučavanja, oblikovanje i primjenu uputnika, cjeloživotno obrazovanje i obrazovanje odraslih, odgoj i obrazovanje učenika s posebnim potrebama, upravljanje odgojno-obrazovnom ustanovom, upotrebom informacijsko-komunikacijske tehnologije u nastavi, provedbom istraživačkih projekata u području odgoja i obrazovanja, inovacijom u obrazovanju, obrazovnim politikama i reformama obrazovanja i izvođenjem (dijela) nastave na daljinu.

  • Svrha studija je stjecanje više od pukoga činjeničnoga znanja, da naučeno postane smisleno; pretraživanje, analiza i sinteza informacija kao pomoć u odlučivanju, odnosno razumijevanje i pronicanje bitnoga radi dostizanja ključnih sposobnosti potrebnih za učinkovit timski rad i kreativnu prilagodbu globalnih dostignuća lokalnim potrebama.
  • Integrirani studij. Ovaj studijski program integrirani je preddiplomski i diplomski studij što znači da se diploma magistra odgojno-obrazovnih znanosti (pedagogije) stječe nakon pet godina (10 semestara) studiranja tj. izvršenja propisanih studentskih obveza.
  • Ravnoteža između pedagogijske teorije i pedagoške prakse vidljiva je u odnosu kolegija koji naglasak stavljaju na povijesno-teorijsko komparativni pristup i kolegija iz užih pedagoško-didaktičko-metodičko-praktičnih područja. Tako ćete, uz teorijsku podlogu iz različitih područja pedagogije tijekom studija aktivno sudjelovati u odgojno-obrazovnoj praksi u različitim ustanovama.
  • Interdisciplinarnost studija ogleda se u ponudi velikog broja interdisciplinarnih kolegija (dio obveznih, a dio izbornih) koji pedagogiju povezuju sa srodnim disciplinama (psihologija, sociologija, antropologija, filozofija, kroatologija, edukacijske znanosti, pravo, ekonomija).
  • Dvopredmetnost studija omogućuje usmjerenost na dva komplementarna područja studiranja što studentima pruža misaonu i socijalnu širinu te povećava šanse za zapošljavanje. Na Fakultetu hrvatskih studija pedagogiju možete kombinirati sa studijima: filozofije i kulture, komunikologije, kroatologije, povijesti, sociologije i demografije i hrvatskoga iseljeništva.
  • Usmjerenost na studente: mentorski rad/vođenje, velik broj izbornih predmeta, individualizirani pristup, savjetovalište.
  • Mobilnost studenata: studij dopušta i horizontalnu (na srodne studijske programe) i vertikalnu (poslijediplomski, specijalistički i doktorski programi) mobilnost na druga hrvatska i inozemna sveučilišta.

 

Mogućnosti zapošljavanja magistra pedagogije: dječji vrtići, osnovne i srednje škole, gospodarstvo (ljudski potencijali), domovi (dječji, učenički, odgojni, umirovljenika), ustanove za djecu/učenike s posebnim potrebama, zatvori, policija, studentski centri, muzeji, galerije, kazališta, bolnice, socijalne službe, nakladničke tvrtke, mediji, odmarališta, savjetovališta, znanstveno-istraživački instituti, udruge građanskog društva…

 

Važnost studija odgojno-obrazovnih znanosti (pedagogije)

Studij odgojno-obrazovnih znanosti (pedagogije) pretpostavlja samostalan rad pedagoga i/ili kao člana stručno-razvojnih službi (formiranje, razvijanje i usavršavanje stručno-razvojnih službi u funkciji unaprjeđenja kvalitete odgojno-obrazovnoga rada u kojima su poslovi i zadaci pedagoga razvidni i diferencirani).

Mjesto i uloga pedagoga važna je u:

  • ustroju, planiranju i programiranju rada odgojno-obrazovne ustanove i izrade uputnika;
  • pedagoško-didaktičko-metodičkom unaprjeđenju odgojno-obrazovnoga rada (različiti odgojni pristupi i inovacije u nastavi);
  • kontinuiranom praćenju odgojno-obrazovnoga/nastavnoga rada u predškolskim i školskim ustanovama;
  • cjeloživotnom profesionalnom razvoju odgajatelja, učitelja i nastavnika;
  • pedagoškom savjetodavnom radu s učenicima, odgajateljima/učiteljima i roditeljima;
  • suradnji s psiholozima, rehabilitatorima, logopedima, socijalnim radnicima i drugim stručnim suradnicima;
  • planiranju, sudjelovanju u radu, praćenju i vrjednovanju djece/učenika s posebnim potrebama (razvojne teškoće, problemi u ponašanju i daroviti);
  • suradnji i koordinaciji s javnopravnim prosvjetnim službama, agencijama i drugim institucijama;
  • demokratizaciji i humanizaciji odnosa u odgojno-obrazovnim ustanovama (ozračje i kultura vrtića/škole);
  • izvannastavnim, izvanškolskim i slobodnovremenskim aktivnostima djece i učenika;
  • provođenju pedagoških istraživanja u odgojno-obrazovnim ustanovama;
  • profesionalnoj orijentaciji i savjetovanju;
  • vođenju dokumentacije o odgojnom radu i nastavi.

Studij odgojno-obrazovnih znanosti (pedagogije) utemeljen je na suvremenim znanstvenim i stručnim spoznajama iz područja odgoja i obrazovanja, a akademska postignuća i stečene kompetencije omogućavaju:

  • nastavak studija na specijalističkim i poslijediplomskim/doktorskim studijima,
  • cjeloživotno učenje i
  • zapošljavanje u javnim, vjerskim i privatnim dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama, gospodarstvu (službe za ljudske potencijale), dječjim, učeničkim, odgojnim i domovima umirovljenika, penološkim ustanovama, policiji, središtima za obuku ročnika, studentskim centrima i centrima za kulturu, ustanovama za organizaciju slobodnoga vremena, muzejima, galerijama, kazalištima, kulturno-umjetničkim društvima, vojnim učilištima, bolnicama, socijalnim službama, ustanovama za djecu/učenike s posebnim potrebama, nakladničkim tvrtkama, različitim medijima, upravljanju odgojno-obrazovnim ustanovama, službama za profesionalnu orijentaciju, andragoškim ustanovama, odmaralištima, savjetovalištima, znanstvenim i istraživačkim institutima, udrugama građanskoga društva.

Studij odgojno-obrazovnih znanosti (pedagogije) strukturiran je prema zahtjevima suvremene znanosti o odgoju, prepoznatljivih kolegija, protočnosti i mobilnosti studenata, kao dvopredmetni studij, uz drugi studij na Fakultetu hrvatskih studija (double major). Nastoji se isticati kvalitetom nastave, sadržajem, pedagogijskim usmjerenjem i poštovanjem profesionalne etike.

Cilj i zadatci studija odgojno-obrazovnih znanosti (pedagogije) jesu kroz kolegije u prvom i drugom semestru upoznati osnovne odrednice i razvoj pedagogije, odgojno-obrazovnoga/školskoga sustava, kao i multidisciplinarnu značajku pedagogijske znanosti (Opća pedagogija, Sustavna pedagogija, Opća povijest pedagogije, Povijest hrvatske pedagogije i školstva, Antropologija odgoja i obrazovanja, Pedagogija djetinjstva, Andragogija, Bioetika i etika u odgoju i obrazovanju).

U drugoj i trećoj studijskoj godini studenti upoznaju:

  • neke od temeljnih pedagogijskih disciplina (Didaktika, Obiteljska pedagogija, Pedagogija roditeljstva, Pedagogija uključivosti, Pedagogija ranoga odgoja, Školska pedagogija, Visokoškolska pedagogija),
  • interdisciplinarne pristupe suvremenomu odgoju i obrazovanju (Pravo u odgoju i obrazovanju, Psihologija obitelji i roditeljstva, Psihologija djetinjstva, Psihologija mladenaštva, Psihologija zrele dobi, Teorija i filozofija odgoja, Sociologija odgoja i obrazovanja, Psihologija odgoja i obrazovanja, Medijski odgoj i obrazovanje, Pedagogija spolnosti, Spoznajni razvoj), kao i
  • metodologiju pedagogije (Metodologija pedagogijskih istraživanja, Kvantitativna istraživanja u odgoju i obrazovanju, Kvalitativna istraživanja u odgoju i obrazovanju).

U nastavku studija studenti dopunjuju i proširuju stečena znanja u području institucionalnoga i izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja (Međukulturna pedagogija, Pedagogija slobodnoga vremena, Socijalna pedagogija, Pedagoška resocijalizacija, Razvojna psihopatologija, Pedagoško vođenje i upravljanje, Alternativni odgoj i obrazovanje, Etnopedagogija, Domska pedagogija, Odgojno-obrazovne politike, Gerontogogija, Međunarodno obrazovanje, Cjeloživotno učenje i obrazovanje, Ekonomika odgoja i obrazovanja, Kibernetika u odgoju i obrazovanju, Muzejska pedagogija, Školovanje kod kuće i Umjetnički odgoj).

Studij odgojno-obrazovnih znanosti (pedagogije) uz znanstveno-teorijsku sastavnicu ima značajnu usmjerenost na područje metodike i stručne prakse (Predškolski praktikum i stručna praksa, Uputnik i metodike nastave, Inovacije u nastavi, Školski praktikum i stručna praksa, Vrjednovanje i ocjenjivanje, Udžbenik kao nastavno sredstvo, Strategije za aktivno učenje, Slobodnovremenski praktikum i stručna praksa, Metodika rada s učenicima s posebnim potrebama, Rad s darovitom djecom, Rad s djecom s poteškoćama u razvoju, Metodika rada pedagoga, Pedagoška praksa i mentorski rad, Preventivni programi i Vještine savjetodavnoga razgovora).

Cilj i zadatci studija ostvaruju se u individualnom mentorskom radu, vođenju, konzultacijama te obveznim i izbornim predmetima koji svaki sa svoga znanstvenoga aspekta pridonosi sustavnoj izgradnji pedagogijskoga mišljenja, analize i zaključivanja, te osposobljava studente za konkretan pedagoški rad stjecanjem odgovarajućih stručnih, znanstvenih, metodičkih i praktičnih znanja i vještina za profesionalno i inovirajuće djelovanje u različitim pedagoškim situacijama.

Na studiju odgojno-obrazovnih znanosti (pedagogije) osobito se potiču mentorski rad i ostvarivanje studentova prava na izbor voditelja koji mu pomaže u preddiplomskom i diplomskom studiju te prati studentov rad i postignuća. Jedna je od glavnih odlika studiranja prema bolonjskom sustavu stalno praćenje studentova napredovanja u radu, poboljšanje kvalitete studiranja, osamostaljivanje studenata, osposobljavanje za rješavanje problema i aktivan odnos prema vlastitom studiju. Mentor ili voditelj (nastavnik ili stariji student-tutor) učinkovitim praćenjem, podrškom, savjetovanjem, osnaživanjem i konstruktivnim primjerom pruža studentu potporu u postizanju akademskih, a katkad i osobnih životnih ciljeva. Individualizirani pristup uz poštivanje temeljnih etičkih načela, prava, obveze i odgovornosti sudionika osigurava presudnu potporu studentu u postizanju studijskih ciljeva, razvoju vještina, umijeća i osposobljavanju za ostvarivanje vlastitih strukovnih i osobnih postignuća. U okviru sveučilišne naobrazbe taj pristup uključuje brigu, ustrajno usmjeravanje, vođenje, izgradnju i čuvanje čvrstoga odnosa, tj. emocionalnu predanost koja prelazi okvire razmjena informacija vezanih uz zahtjeve i zadatke isključivo visokoškolske naravi. Najvažniji vid uspješnoga odnosa između voditelja i studenta jest poštovanje, interes za međusobno razumijevanje kao i volja i spremnost na uključivanje u takav proces. Takav praktičan rad ujedno senzibilizira i bitno osposobljava buduće magistre pedagogije da budu kvalitetni i vrijedni pedagozi koji će promicati dostojanstvo struke i njezinu životnu važnost za osobe, obitelji i narod.

 

Ustroj studija

Studijski program odgojno-obrazovnih znanosti (pedagogije) ustrojava se kao dvopredmetni integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju 5 godina (10 semestara) i studira se u kombinaciji s drugim sveučilišnim dvodisciplinarnim studijskim programima na Fakultetu hrvatskih studija. Tako student može istodobno studirati odgojno-obrazovne znanosti (pedagogiju) na preddiplomskoj razini u paru s:

  • demografijom i hrvatskim iseljeništvom,
  • filozofijom i kulturom,
  • komunikologijom,
  • kroatologijom,
  • poviješću ili
  • sociologijom 

ili drugima koji budu ustrojeni.

Na diplomskoj razini studij se može kombinirati s: demografijom i hrvatskim iseljeništvom, filozofijom, hrvatskim latinitetom, komunikologijom, kroatologijom, kulturologijom, poviješću ili sociologijom.

Studijski program sadržava obvezne i izborne kolegije i izradu diplomskoga rada kojim studenti trebaju pokazati sposobnost odabiranja problema istraživanja iz područja odgojno-obrazovnih znanosti (odgoja i obrazovanja), primjenu znanstvene i stručne metodologije istraživanja te pismeno prikazati rezultate odabrana problema s teorijskoga i praktičnoga stajališta.

U svojoj „polovici“ studiranja, studij odgojno-obrazovnih znanosti (pedagogije) obuhvaća:

  • 52 obvezatna predmeta, od čega 45 iz struke i sedam temeljnih zajedničkih predmeta: Akademska pismenost, Osnove hrvatske jezične kulture, Tjelesna kultura i šport 1–4 i Akademski strani jezik (u kojem student može izabrati između više najutjecajnijih europskih jezika),
  • 19 izbornih predmeta struke (od kojih student mora izabrati sedam) i do šest izbornih zajedničkih predmeta s drugih studijskih programa Fakulteta hrvatskih studija i
  • diplomski rad.

Drugim riječima, postoji jezgra studija za sve studente (sedam temeljnih zajedničkih predmeta i do šest zajedničkih izbornih predmeta) koji se računaju u obje studijske kombinacije, 52 kolegija iz odgojno-obrazovnih znanosti (pedagogije: 45 obvezatnih i 7 izbornih) te obvezni i izborni predmeti iz druge dvodisciplinarne studijske kombinacije.

Za završetak integriranoga studija odgojno-obrazovnih znanosti (pedagogije) potrebno je steći 150 bodova po ECTS-u, a za dobivanje diplome 300 bodova po ECTS-u ukupno s drugom dvopredmetnom disciplinom ili disciplinama u kombinaciji studijskih grupa (preddiplomskom i diplomskom ili integriranom).

 

Uvjeti upisa

Završena četverogodišnja srednja škola, odnosno najmanje 12 godina odgoja i obrazovanja.

Redoslijed prava upisa pristupnika na studijski program sastavlja se prema sljedećem sustavu bodovanja:

a) na temelju uspjeha u srednjoj školi do 200 bodova,

b) na temelju položenih ispita na državnoj maturi do 500 bodova:

  • Hrvatski jezik (razina A) do 200 bodova,
  • Matematika (razina B) do 100 bodova,
  • Strani jezik (razina A) do 150 bodova,
  • Izborni predmet (bilo koji) do 50 bodova.

c) na temelju motivacijskoga pisma ili motivacijskoga videa te motivacijskoga razgovora 250 bodova,

d) na temelju osvajanja 1.–3. mjesto na državnom natjecanju i/ili završena dvostrukoga četverogodišnjega srednjoškolskoga programa 50 bodova.

 

Akademski naziv po završetku studija

magistar/magistra pedagogije, kratica: mag. paed.

 

Na sljedećoj poveznici ​​​​​možete iskazati svoj interes za upis na studij odgojno-obrazovnih znanosti (pedagogije).

​​​​​Prijavite se na studij odgojno-obrazovnih znanosti (pedagogije)

Studij će se početi izvoditi nakon upisa studijskoga programa u Upisnik studijskih programa Ministarstva znanosti i obrazovanja.


Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2021. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS