Sveučilište u Zagrebu

Fakultet hrvatskih studija

logo

Facebook stranica FHS-a
YouTube kanal FHS-a
LinkedIn stranica FHS-a
Molimo studente, nastavnike i zaposlenike koji su pozitivni na COVID-19, imaju simptome ili su bili u bliskom kontaktu sa zaraženim da se jave na kvaliteta@fhs.hr
Niz Tihi pregaoci


 

Tihi pregaoci - tradicija Fakulteta hrvatskih studija

Početak novog milenija označen je otkrivanjem i upoznavanjem franjevaca koji su predano i gotovo nečujno svojim prinosima polagali temelje novom dobu, dobu u kojem počinje ono što danas doživljavamo kao suvremenu Hrvatsku. Bili su to neumorni tihi pregaoci koji su danas poprilično zanemareni u našim povijesnim pregledima, a njihovi znatni doprinosi razvoju naše književnosti i znanosti gotovo da su sasvim zaboravljeni. I upravo da bi ih se otelo zaboravu i da bi ih se bolje upoznalo 2000. se počelo s organiziranjem znanstvenih skupova, kako bi se nešto bolje osvijetlio život i opus nekog hrvatskog franjevca kao i okolnosti u kojima je djelovao. Tako je u listopadu 2000. održan prvi znanstveni skup: „Pavao Posilović i šibensko-skradinski kraj u njegovo doba“. Drugi skup posvećen je Tomi Babiću (2001.), treći Petru Kneževiću (2002.), četvrti Josipu Banovcu (2003.), peti Jeronimu Filipoviću (2004.), šesti Luki Vladmiroviću (2005.), sedmi Petru Krstitelju Baćiću (2006.), osmi Stjepanu Zlatoviću (2007.) deveti Lovri Šitoviću (svibanj 2008.), deseti Rafaelu Levakoviću (2009.), jedanaesti Ivanu Ančiću (2010), dvanaesti Mati Zoričiću (2011.), trinaesti Petru Bakuli (2012.), četrnaesti Emeriku Paviću (2013), petnaesti Stipanu Margitiću (2014.), šesnaesti Sebastijanu Sladi (2015.), te sedamnaesti o Jerolimu Lipovčiću (2016.). Nakon skupa objavljivani su zbornici radova zajedno s prijevodima i kritičkim izdanjima te su zbornici pokrivali širok spektar tema (književnost, kroatologiju, filologiju, filozofiju, povijest, teologiju, umjetnost, sociologiju, pedagogiju). Osim znanstvenih radova, zbornici donose i prvotiske, odnosno kritička izdanja manjih ili većih djela iz opusa pojedinoga franjevca. Objavom djela iz ostavštine franjevca kojemu je publikacija posvećena i široj se akademskoj javnosti omogućava da i sama stekne jasniji uvid u originalnost misli, bogatstvo ideja i inovativnost sadržaja u djelima hrvatskih članova franjevačkoga reda. Radovi u zborniku redovito ocrtavaju stanje suvremenog, današnjeg razumijevanja i tumačenja djela pojedinih hrvatskih franjevaca. Pritom se također redovito, interdisciplinarno i multidisciplinarno, razmatra uključenost naših franjevaca u trendove koji su obilježili razvoj zapadne civilizacije (ekumenizam, posttridentska katolička obnova, razvoj školstva itd.) i njihovu ulogu u prijenosu suvremenih ideja među hrvatskim pukom. Objavljeni su zbornici: 

Zborniku o Pavlu Posiloviću (2001.); Zbornik o Tomi Babiću (2002.); Zbornik o Petru Kneževiću (2003.); Zbornik o Josipu Banovcu (2004.); Zbornik o Jeronimu Filipoviću (2005.); Zbornik o Luki Vladmiroviću (2006.); Zbornik o Petru Krstitelju Baćiću (2007.); Zbornik o Stjepanu Zlatoviću (2008.); Zbornik o Lovri Šitoviću (2009.); Zbornik o Rafaelu Levakoviću (2010.); Zbornik o Ivanu Ančiću (2011.); Zbornik o Mati Zoričiću (2012.); Zbornik o Petru Bakuli (2013.); Zbornik o Emeriku Paviću (2014.); Zbornik o Stipanu Margitiću (2015.); Zbornik o Sebastijanu Sladi (2016.); Zbornik o Jerolimu Lipovčiću (2018.)

Projekt Tihi pregaoci 2020.-2026. 

S namjerom nastavka rada na ovoj vrijednoj temi Fakultet hrvatskih studija je Odlukom Fakultetskog vijeća od 21. listopada 2020. ponovno pokrenuo projekt i znanstveno-nakladnički niz Tihi pregaoci. Projekt naslovljen Tihi pregaoci: redovnički prinosi hrvatskoj i europskoj kulturi nastojat će još bolje vrjednovati hrvatsku kulturu u suodnosu s europskom pa se zato proširuje tematski okvir. Uz franjevačku komponentu istražuje se i rad djelatnika svih ostalih crkvenih redova i zajednica. Zajedno s antičkim nasljeđem, kršćanstvo predstavlja temelj na kojem se izgradila europska kultura, odnosno kultura svih njezinih današnjih nacionalnih sastavnica. Crkvene su institucije bile nositelji intelektualnoga, društvenoga i vjerskoga razvoja europske civilizacije, kreirajući istodobno univerzalni kršćanski „nadidentitet“ i zasebne nacionalne identitete. Samostani spadaju među glavne generatore razvoja institucionalno-organizacijskih s jedne i konceptualno-duhovnih formi kršćanskoga društva s druge strane. Stoga je namjera projektnog tima da se uz franjevačku komponentu valorizira i rad djelatnika drugih crkvenih redova, poput dominikanaca, benediktinaca, cistercita, isusovaca, pavlina, regularnih kanonika i drugih. Projekt stoga razmatra žanrovski, teritorijalni, organizacijski, ustrojbeni, regulativni i svaki drugi aspekt redovničke kulture, temeljen na komparativnoj, sinkronijskoj i dijakronijskoj obradi, pri čemu se povezuje istraživanje univerzalnoga kršćanskoga i hrvatskoga nacionalnoga identiteta. Povezivanjem općeeuropskih trendova i hrvatske kulture bi se pridonijelo istraživanju transmisije inovativnih ideja i organizacijskih modela iz europskih središta u hrvatske samostanske strukture.

Tematika bi stoga bila povezana uz žanrovski, teritorijalni, organizacijski, ustrojbeni, regulativni i drugi aspekt, temeljen na komparativnoj, sinkronijskoj i dijakronijskoj obradi, čime bismo dosadašnje istraživanje pojedine ličnosti i njegova djela smatrali tek dijelom šire teme koju bismo obrađivali. Ovakvim pristupom još se više primičemo nužnosti interdisciplinarne i multidisciplinarne obrade, koja je u današnje vrijeme uobičajena u humanističko-društvenim istraživanjima te se nalazi u srži metodologije rada na Fakultetu hrvatskih studija. 

Nositelj ovoga internoga fakultetskog projekta je Odsjek za povijest Fakulteta hrvatskih studija, a predviđeno trajanje projekta je šest godina.

Voditelj projekta i urednik niza Tihi pregaoci: doc. dr. sc. Marko Jerković

Suradnici: prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol; prof. dr. sc. Stipan Tadić; doc. dr. sc. Lucija Krešić Nacevski; te asistenti Marko Marina, Petar Ušković Croata i Petar Bilobrk.

Tematske cjeline koje će se obraditi kroz znanstvene simpozije i publikacije u zbornicima radova su:

 - Biografija, hagiografija, karizma u hrvatskim i europskim redovničkim zajednicama. Skup je održan 20.-21. svibnja 2021. godine.

- Norme, ideali, autoriteti u redovničkim zajednicama na hrvatskom i europskom prostoru. Skup će se održati krajem svibnja 2023. godine.

- Književnopovijesni narativi i identitet redovničkih zajednica na hrvatskom i europskom prostoru. Skup će se održati krajem svibnja 2025. godine. 

Svojim pristupom i tematskim okvirom ovaj se projekt uklapa u Strateški program znanstvenih istraživanja Fakulteta hrvatskih studija, predviđen za razdoblje od 2018. do 2023. Projekt je, naime, sukladan glavnim smjerovima istraživanja zacrtanima ovim Strateškim programom, a to su: a) istraživanje hrvatskoga narodnoga i nacionalnoga identiteta; b) istraživanje hrvatske kulturne povijesti; i c) Kulturološki odnosi u regionalnim, europskom i svjetskom kontekstu.

Osim organizacije znanstvenih skupova u nizi Tihi pregaoci, u okvirima projekta organizirat će se i drugi skupovi. Tako će već 28.-29. listopada 2021. u prostorijama Fakulteta hrvatskih studija biti održan znanstveni skup "Authority and Consent in Medieval Religious Communities". Skup će biti organiziran zajedno sa Tehničkim sveučilištem u Dresdenu - Istraživački centar za usporednu povijest redovništva, Saskom akademijom znanosti u Leipzigu i Heidelberškom akademijom znanosti. Već je dvanaest uglednih povjesničara potvrdilo svoje sudjelovanje. Riječ je o znanstvenicima sa Sveučilišta u Dresdenu (3), Saske akademije u Leipzigu (2), Sveučilišta u Heidelbergu (2) te sa sveučilištâ u Gentu, Düsseldorfu, Utrechtu, Milano-Bresci i Tokiju (po jedan sudionik). Znanstveni skup je stoga međunarodni skup, koji će, također, omogućiti daljnji razvoj šire znanstveno-istraživačke mreže članovima projekta Tihi pregaoci: redovnički prinosi hrvatskoj i europskoj kulturi. Nadalje, članovi projekta suorganizirat će i međunarodni znanstveni skup Negotiating Authority: Models of Governance in Medieval and Early Modern Times (travanj 2022.), zajedno sa Sveučilištem u Pečuhu i Pečuškom akademijom znanosti. 


Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2021. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS