Studijski programi

Popis i opisi svih predmeta koji se izvode 2013-2014 dostupni su u Informacijskom paketu – katalogu predmeta.

 

2005 Program preddiplomskog i diplomskog studija povijesti (PDF)

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ POVIJESTI:

  • traje 3 godine odnosno 6 semestara,
  • ima opterećenje od 180 ECTS-bodova,
  • izvodi se isključivo kao redoviti studij,
  • izvodi se samostalno kao jednopredmetni studij ili  u kombinaciji s još jednim studijem kao dvopredmetni studij
  • završetkom preddiplomskog sveučilišnog studija se stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) povijesti

Upisom na preddiplomski sveučilišni studij povijesti stječe se status redovitog studenta  koji studira s punim nastavnim opterećenjem  od 30 ECTS-bodova semestralno odnosno 60 ECTS-bodova godišnje.

Na Hrvatskim studijima nije moguće studirati u statusu izvanrednog studenta.

Ukratko o preddiplomskom studiju povijesti

Preddiplomski sveučilišni studij povijesti izvodi se kao jednopredmetni ili dvopredmetni studij.

Cilj preddiplomskoga studija povijesti jest kod svojih studenata razviti i sačuvati svijest o nacionalnoj prošlosti te istu naučiti promatrati i analizirati u europskom i u globalnom kontekstu. Namjera je studija i podučiti studente da to znanje objektivno i prepoznatljivo prezentiraju. Republika Hrvatska je danas dio Europske Unije i u ovoj multikulturnoj, višenacionalnoj i etnički raznolikoj zajednici svijest o važnosti  vlastitoga identiteta uz nezaobilazno uvažavanje  i priznavanje tuđeg identiteta, jedna je od najznačajnijih  kompetencija koje studentice i studenti stječu tijekom preddiplomskoga studija povijesti.

Prednost studija povijesti na Hrvatskim studijima jest ta što se nastava iz izbornih predmeta odvija u obliku vježbi i seminarskih radova. Studenticama i studentima na taj je način omogućeno svojevrsno usmjeravanje već tijekom preddiplomskoga studija prema specijalizaciji znanja o određenom povijesnom razdoblju budući da tijekom semestra mogu pratiti više različitih radnih grupa vezanih uz određeno povijesno razdoblje.

Nakon prve godine studija studenti mogu prepoznati i razumjeti osnovne pojmove povijesne znanosti. Studijski program je koncipiran tako da studenti tijekom prve godine studija steknu sposobnost definiranja osnovnih pojmova vezanih uz povijest staroga i srednjega vijeka te samostalnoga analiziranja povijesnih tekstova iz toga razdoblja. Studenti su obvezni sudjelovati u radu izbornih predmeta, čiji je cilj primjena naučenih pojmova i njihova sinteza u obliku samostalnoga seminarskoga rada iz preporučene izvorne literature. Na taj ih se način potiče da samostalno istražuju povijesnu literaturu te da razvijaju kritičku sposobnost mišljenja i argumentiranja. Na drugoj godini preddiplomskoga studija povijesti studentice i studenti usvajaju osnovne pojmove ranonovovjekovne i moderne povijesti. Primjenom znanja stečenima na predmetima iz starovjekovne i srednjovjekovne povijesti sposobni su samostalno analizirati uzročne veze među različitim povijesnim događajima. Izborni predmeti druge godine studija nude studentima mogućnost susreta i rada na različitoj arhivskoj građi. Taj se zadatak ostvaruje pisanjem kraćih seminarskih radova u kojima se od njih traži da samostalno pronađu temeljnu i sekundarnu literaturu te da kritički analiziraju određeni povijesni događaj.

Tijekom treće godine studija povijesti studentice i studenti se intenzivnije bave suvremenom poviješću.  Izborni su predmeti strukturirani tako da se od studenata zahtijeva primjena i sinteza dosadašnjega znanja stečenoga tijekom studija.

Studentice i studenti preddiplomskoga studija povijesti ističu niz prednosti akademskoga života u sklopu Hrvatskih studija; od rada u malim grupama, velike ponude izbornih predmeta, mogućnosti uže specijalizacije, aktivnosti vezanih uz udrugu studenata povijesti Lucius. Osim toga, tijekom studija imaju mogućnost mobilnosti te se mogu upoznati sa znanstvenicima različitih profila i tako dodatno produbiti svoj interes prema povijesnoj znanosti.

 Uvjeti upisa u prvu godinu preddiplomskoga studija povijesti

 Liste poretka prijavljenih kandidata za upis na studijske programe sastavljaju se prema sljedećem sustavu bodovanja:

  1. Na temelju uspjeha u srednjoj školi: 30%
  2. Na temelju položenih ispita na državnoj maturi (ukupno 60%):

PREDDIPLOMSKI STUDIJ POVIJESTI (jednopredmetni i dvopredmetni)

×          Hrvatski  jezik (viša razina): 30%

×          Strani (ili klasični) jezik (viša razina): 20%

×          Izborni predmeti (bilo koji): do 10%

  1. Na temelju dodatnih učenikovih postignuća: Sudjelovanje na državnim natjecanjima (bez obzira na osvojeno mjesto) 10%

Bodovni prag

Nema bodovnoga praga

DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ POVIJESTI:

Nakon završetka ovog preddiplomskog sveučilišnog studijskog programa, student stječe pravo upisa na diplomski sveučilišni studij povijesti Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Uvjete za upis na sveučilišne ili stručne diplomske studijske programe ustrojene u istovrsnim i drugim znanstvenim područjima određuju visoka učilišta koja izvode studij.

Studij je zasnovan na temeljnim znanjima iz nacionalne i svjetske povijesti s posebnim naglaskom na teoriju povijesti, historiografiju i metodologiju. Završetkom studija povijesti studenti prepoznaju i sposobni su analizirati uzročne veze među povijesnim procesima, također razvili su mogućnost argumentiranoga kritičkoga mišljenja i analiziranja osnovnih obilježja povijesnih razdoblja, povijesnih izvora i radova. Zahvaljujući tomu studenti su stekli potrebna znanja i vještine za rješavanje srednje složenih zadataka u uredima državne uprave, zanstveno-obrazovnim institucijama, nevladinim organizacijama, arhivima, knjižnicama, muzejima i sl. Zapošljavanje nije nužno ograničeno na područje povijesti.

POSLIJEDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ POVIJESTI:

Svrhovitost poslijediplomskog doktorskog studija povijesti Hrvatskih studija s obzirom na potrebe tržišta rada nalazi se u tome što on obrazuje buduće povjesničare-znanstvenike i povjesničare-nastavnike koji će se zaposliti u znanstvenim institutima i na sveučilištima s kompetencijama do kojih su došli kroz puno strožu selekciju nego što je to dosada bio slučaj. Na tim je budućim znanstvenicima i sveučilišnim profesorima da sačuvaju svijest o nacionalnoj prošlosti i da tu prošlost objektivno i prepoznatljivo prezentiraju budućim naraštajima znanstvenika, nastavnika i studenata. Ne treba posebno naglasiti da će planirani ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju najviše utjecati na suvereni položaj Republike Hrvatske. Hoće li i kako primjena jedinstvenog europskog ustava utjecati na državni integritet pojedinih članica zapravo jedino ovisi samo o razini svijesti vlastitog identiteta i priznavanju tuđeg identiteta. Koliko će biti priznat hrvatski identitet najviše ovisi o tome što se u Europi uopće znade o Hrvatskoj i njenoj prošlosti. Jedino nositelji povijesne znanosti – znanstvenici i nastavnici – imaju adekvatan instrumentarij koji može pomoći širem razumijevanju hrvatske prošlosti među svojim europskim kolegama.

U okviru Hrvatskih studija kao sastavnice Sveučilišta u Zagrebu studij povijesti uz preddiplomske i diplomske programe nudi i poslijediplomski doktorski program. Institucijska strategija doktorskih studija na Hrvatskim studijima usmjerena je na ispunjenje zadaća Sveučilišta u Zagrebu kao istraživačkog sveučilišta (research university) i dio je nacionalne i europske strategije cjeloživotnog obrazovanja (lifelong learning), obrazovanja koje ide u korak sa stalnim znanstvenim razvojem u odgovarajućim znanstvenim područjima i poljima te obrazovanja koje je u funkciji individualnih, nacionalnih i globalnih potreba za znanjem.

Nastavu na poslijediplomskom doktorskom studiju povijesti na Hrvatskim studijima izvode prvenstveno znanstvenici Hrvatskog instituta za povijest, najznačajnije znanstveno-istraživačke ustanove za povijesne znanosti u Hrvatskoj. Njihov pristup u prvome redu kreće od osobnog iskustva na znanstveno-istraživačkim projektima. Intenzivno su istraživali u raznim domaćim i stranim arhivima, a svoje su analize i sinteze prezentirali u raznim stranim i domaćim publikacijama i na raznim domaćim i stranim znanstvenim skupovima. Taj put koji predstavlja srž “povijesnog zanata”, čini podlogu u raspravama s budućim naraštajima povjesničara. Specifičnost Hrvatskih studija uostalom i jest u tome da su pokrenuti s ciljem uskog povezivanja nastavnog i znanstveno-istraživačkog dijela akademske zajednice.

Program poslijediplomskog studija povijesti (PDF)


Bitno

Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu djeluju od 16. studenoga 1992. godine. Od 2017. ustrojeni su kao sveučilišni odjel za interdisciplinarno proučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne i intelektualne povijesti i zbilje, medijske i interpersonalne komunikacije, akcija društvenih skupina, ljudskoga doživljavanja i ponašanja, razvoj jezika, otvorenih političkih, kulturnih i socijalnih pitanja od nacionalnoga ili regionalnoga interesa.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka organizacija izvode studije na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Studijski programi filozofije, hrvatskoga latiniteta, komunikologije, kroatologije, latinskoga jezika, povijesti, psihologije i sociologije, znanstvenoga i nastavničkoga smjera, usporedno uzimaju u obzir četiri sastavnice: 1. općeteorijsku i metodološku, 2. nacionalnu ili kroatološku, 3. europsku i 4. globalnu.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS