O odsjeku

Studij povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu nastao je tijekom 1996. godine kada je započet postupak prihvaćanja četverogodišnjeg dodiplomskog studijskog programa povijesti. Nastava se započela izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Današnji studij temelji se na studijskom programu koji se prema bolonjskom sustavu započeo izvoditi tijekom akademske godine 2005./2006. Sve tri razine studija povijesti na našem odjelu ustrojene su prema suvremenim znanstvenim i didaktičkim standardima povijesti i drugih srodnih humanističkih znanosti. Tijekom proteklih devet akademskih godina program je doživio neke izmjene kako bi se studijski program koji se izvodi što bolje prilagodio studentima te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost našeg nastavnog plana je interdisciplinarno povezivanje s drugim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje našim studentima da se već tijekom preddiplomskog studija započnu istraživački profilirati u područjima koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz veliki broj izbornih kolegija. Iako studij povijesti na našem odjelu ima naglasak na hrvatsku povijest, on ne isključuje mogućnost profiliranja naših studenata u raznim područjima svjetske povijesti od starih civilizacija starog Istoka do moderne i suvremene povijesti. Razmišljate li o ozbiljnom studiju povijesti pozivamo vas da na ovim stranicama informirate o našim nastavnicima i suradnicima, programu te istraživačkim i znanstvenim postignućima.


Objavljeno: 6. 4. 2014. u 19:17
Mladen Tomorad

Naslov epizode: MEKSIČKO-AMERIČKI RAT 1847....

14. rujna 1847. godine na Plaza de Armas u Ciudad de Mexicu ujahali su draguni s isukanim sabljama. Pratili su generala Winfielda Scotta koji je predvodio marš američke vojske do glavnog grada Meksika. Vojvoda od Wellingtona, pobjednik kod Waterlooa, taj je marš nazvao najvećim pothvatom tadašnjeg ratovanja. Dok je general Scott trijumfalno ulazio na Plaza de Armas u mjestu zvanom Guadalupe Hidalgo, meksički i američki predstavnici izrađivali su sporazum prema kojem će Meksiko polovinu svog teritorija morati dati susjedu sa sjevera. Tako će Sjedinjene Američke Države dobiti Kaliforniju, današnje države Novi Meksiko, Arizonu, Utah, i dijelove Colorada i Wyominga. Sve u svemu, Sjedinjene Države povećat će svoj ionako veliki teritorij za četvrtinu. Kako se dogodilo da je Meksiko izgubio polovinu svog teritorija u ratu koji će u povijest ući pod nazivom Meksičko-američki rat, tema je večerašnje Treće povijesti.
Urednik Dario Špelić u studiju razgovara s doc. dr. sc. Mladenom Tomoradom s Hrvatskih studija u Zagrebu, a o ovoj temi govore i prof. dr. sc. Mirjana Polić Bobić, profesorica na Odsjeku za romanistiku, Katedri za hispanske književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Stipe Grgas, pročelnik Katedre za američke studije Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu te filmolog prof. dr. sc. Nikica Gilić.
Novinar: Vedran Kursar
Redatelj: Vladimir Kleščić
Urednici: Lada Džidić, Dario Špelić

Popis obavijesti

Bitno

Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS