O odsjeku

Studij povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu nastao je tijekom 1996. godine kada je započet postupak prihvaćanja četverogodišnjeg dodiplomskog studijskog programa povijesti. Nastava se započela izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Današnji studij temelji se na studijskom programu koji se prema bolonjskom sustavu započeo izvoditi tijekom akademske godine 2005./2006. Sve tri razine studija povijesti na našem odjelu ustrojene su prema suvremenim znanstvenim i didaktičkim standardima povijesti i drugih srodnih humanističkih znanosti. Tijekom proteklih devet akademskih godina program je doživio neke izmjene kako bi se studijski program koji se izvodi što bolje prilagodio studentima te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost našeg nastavnog plana je interdisciplinarno povezivanje s drugim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje našim studentima da se već tijekom preddiplomskog studija započnu istraživački profilirati u područjima koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz veliki broj izbornih kolegija. Iako studij povijesti na našem odjelu ima naglasak na hrvatsku povijest, on ne isključuje mogućnost profiliranja naših studenata u raznim područjima svjetske povijesti od starih civilizacija starog Istoka do moderne i suvremene povijesti. Razmišljate li o ozbiljnom studiju povijesti pozivamo vas da na ovim stranicama informirate o našim nastavnicima i suradnicima, programu te istraživačkim i znanstvenim postignućima.


Objavljeno: 11. 4. 2014. u 15:34
Mladen Tomorad
Knjiga „Research of the history and...

U veljači 2014. objavljena je knjiga „Research of the history and culture of the Ancient Near East in Croatia“ (Saarbrücken: LAP Lambert 2014. (ISBN: 978-3-659-42906-4) koja prvi puta na jednom mjestu predstavlja pregled povijesti istraživanja te prikazuje neka od aktualnih istraživanja povijest i kultura starog Istoka u Hrvatskoj. Knjigu je uredio dr. sc. Mladen Tomorad, a među autorima nalaze se zaposlenici Odjela za povijest te neki bivši studenti Hrvatskih studija.

Na prostoru jugoistočne Europe povijest staroga Istoka i staroga Egipta istražuje se od sredine 19. stoljeća. U nekim državama jugoistočne Europe povijest ovoga područja gotovo da se nije istraživala prvenstveno zbog nedostatka istraživača, vlastitih zbirki, novca za istraživačke ekspedicije te slabe suradnje s drugim institucijama i istraživačima izvan svojega matičnoga prostora.

Činjenica da je ovaj prostor nekada bio dijelom velikoga Rimskoga Carstva omogućila je dijelu znanstvenika da se, unatoč malim izdvajanjima za znanost, posvete proučavanju elemenata kulture i religije staroga Istoka. Pritom ponajprije mislimo na činjenicu da je na području nekadašnjih rimskih provincija na području Ilirika postojao kult čitavoga niza orijentalnih bogova, čiji se utjecaj proširio s istoka. Zahvaljujući većemu broju istraživača nastao je razmjerno velik broj stručnih i znanstvenih članaka i nekoliko monografija u kojima se raspravlja o pojavi ovih kultova na prostoru srednje i jugoistočne Europe. Pojedini su se znanstvenici tako ponajviše bavili proučavanjem nositelja kultova i komunikacija između zemalja antičkoga svijeta. Upravo u ovome segmentu znanost ovoga prostora postigla je vrlo dobre rezultate i s pravom se može mjeriti s ostalim europskim zemljama.

Danas je uočljivo da su se orijentalistički prinosi historijskih znanosti razvijali u nekoliko razdoblja. U prvome razdoblju pripreme (od sredine 19. stoljeća do 1900.) prate se svjetski tokovi orijentalistike, te se osigurava obrada građe u domaćim muzejskim institucijama. U drugome se razdoblju (1900. – 1960.) interpretira građa, pišu se prvi povijesni pregledi, nastavna skripta, sveučilišni udžbenici i enciklopedijski članci. U sljedećemu razdoblju autonomnoga razvitka (1960. – sredina osamdesetih godina 20. stoljeća) pojavljuju se prvi specijalisti školovani orijentalisti koji istražuju i fenomene s domaćega tla, osobito svjedočanstva orijetalnoga i egipatskoga kulta, koji je najučestaliji. Njihova se istraživanja pomiču prema socijalnoj pozadini tih fenomena. Od sredine osamdesetih godina 20. stoljeća do danas javlja se jedan novi val znanstvenika koji mijenjaju način razmišljanja i istraživanja povijesti staroga Istoka. U ovome razdoblju pažnja istraživača nije više isključivo usmjerena pojavi i proučavanju orijentalnih kultnih fenomena te se ona sve više fokusira prema obradi i objavi građe, prvenstveno staroegipatskih predmeta kojih ima najviše u muzejskim institucijama, pisanju brojnih znanstvenih radova o povijesnim fenomenima povijesti, kulture i religije, i to u specijaliziranim međunarodnim publikacijama te periodici, posebnih studija koje se objavljuju u obliku knjiga, bilo da je riječ o katalozima pojedinih muzeja ili pregledima povijesti i religije. Trenutačno se orijentalnom problematikom bavi nekoliko desetaka istraživača u slavenskim državama na prostoru jugoistočne Europe. Oni danas sustavno obrađuju i ažurno tumače građu orijentalne i staroegipatske provenijencije te prate svjetske istraživačke tokove.

Upravo ta činjenica dovela je do ideje da se objavi pregled dosadašnjih istraživanja starog Istoka na prostoru Hrvatske, a cijeli projekt uspješno je realiziran u potkraj veljače 2014. godine.

Popis obavijesti

Bitno

Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu djeluju od 16. studenoga 1992. godine. Od 2017. ustrojeni su kao sveučilišni odjel za interdisciplinarno proučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne i intelektualne povijesti i zbilje, medijske i interpersonalne komunikacije, akcija društvenih skupina, ljudskoga doživljavanja i ponašanja, razvoj jezika, otvorenih političkih, kulturnih i socijalnih pitanja od nacionalnoga ili regionalnoga interesa.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka organizacija izvode studije na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Studijski programi filozofije, hrvatskoga latiniteta, komunikologije, kroatologije, latinskoga jezika, povijesti, psihologije i sociologije, znanstvenoga i nastavničkoga smjera, usporedno uzimaju u obzir četiri sastavnice: 1. općeteorijsku i metodološku, 2. nacionalnu ili kroatološku, 3. europsku i 4. globalnu.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS