O odsjeku

Studij povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu nastao je tijekom 1996. godine kada je započet postupak prihvaćanja četverogodišnjeg dodiplomskog studijskog programa povijesti. Nastava se započela izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Današnji studij temelji se na studijskom programu koji se prema bolonjskom sustavu započeo izvoditi tijekom akademske godine 2005./2006. Sve tri razine studija povijesti na našem odjelu ustrojene su prema suvremenim znanstvenim i didaktičkim standardima povijesti i drugih srodnih humanističkih znanosti. Tijekom proteklih devet akademskih godina program je doživio neke izmjene kako bi se studijski program koji se izvodi što bolje prilagodio studentima te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost našeg nastavnog plana je interdisciplinarno povezivanje s drugim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje našim studentima da se već tijekom preddiplomskog studija započnu istraživački profilirati u područjima koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz veliki broj izbornih kolegija. Iako studij povijesti na našem odjelu ima naglasak na hrvatsku povijest, on ne isključuje mogućnost profiliranja naših studenata u raznim područjima svjetske povijesti od starih civilizacija starog Istoka do moderne i suvremene povijesti. Razmišljate li o ozbiljnom studiju povijesti pozivamo vas da na ovim stranicama informirate o našim nastavnicima i suradnicima, programu te istraživačkim i znanstvenim postignućima.


Objavljeno: 9. 10. 2018. u 17:13
Administrator

Treći znanstveni skup „Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća u razdoblju komunizma (II)“ bit će održan u subotu 20. listopada 2018. u Križevcima u organizaciji Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Glasa Koncila i Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“. Na znanstvenom skupu sudjelovat će 19 znanstvenika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Otvorenje će biti u 10.00 sati u Gradskoj knjižnici „Franjo Marković“, Trg sv. Florijana 14. Prva sesija započinje u 10.30, druga u 11.40, a treća u 16.00 sati.

Uvodno će predavanje Religiozno kazalište u Hrvatskoj 1945. - 1990. ili kako su rubovi očuvali svjetlo održati Sanja Nikčević, o brisanom prostoru dramskog repertoara HNK u Zagrebu od 1945. do jubilarne proslave stote godišnjice teatra 1960. godine govorit će  Miriam Mary Brgles. Tema Lucije Ljubić je Vojmil Rabadan o kazalištu u „Maruliću“, Ivan Čulo predstavit će personalizam u „Maruliću“, a Matilda Kolić Stanić lik i djelo Luke Brajnovića u hrvatskoj i španjolskoj stručnoj javnosti.

Zatim će Zdravko Gavran predstaviti egzistencijalne teme u katoličkoj vizuri: spoja kratke priče i novinske reportaže o susretima u prozama Smiljane Rendić pa će Vladimira Rezo predstaviti prozni opus Mare Švel-Gamiršek, a Vlatko Smiljanić spisateljsku djelatnost Mare Matočec 1945. – 1967. Jasna Šego govorit će o Kupareovu doprinosu marijanskoj lirici – srži hrvatskoga religioznog pjesništva. Ružica Bešlić-Grbešić i Iva Čalić predstavit će ostavštinu Vinka Kosa u doba komunizma, a Miljenko Buljac pjesništvo s. Marije Petković od Presvetog Srca – Anke Petričević. O kršćanskim motivima u pjesništvu muslimanskih pjesnika hrvatskoga identiteta 1945. – 1990. izlagat će Vladimir Lončarević

U poslijepodnevnom dijelu programa Božidar Petrač predstavit će uspomene Luke Perinića, Željko Vegh radove književnika Dubravka Horvatića u časopisu „Marulić“ u doba komunizma, Dean Slavić Horvatićevu novelu „Vruća listopadska noć“, Sonja Tomić semantičku dosljednost i poetičnost sedam prijevoda Isusovih oproštajnih govora. O doprinosu fra Vinka Malaja hrvatskoj kulturi i kršćanskoj književnosti govorit će Mark Gjokaj, Slavko Nedić o kršćanskim mjuziklima u vrijeme komunizma: K. Tičić, M. Nardeli, Š. Šito Ćorić, a Krešimir Tičić o mjuziklima kršćanske inspiracije uz primjere s videoprezentacijom.

Radovi sa znanstvenoga skupa bit će recenzirani i tiskani u časopisu „Kroatologija“ Hrvatskih studija tijekom 2019. godine.

Cilj je znanstvenoga skupa „Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća u razdoblju komunizma (II)“ znanstveno analizirati i vrednovati zanemarenu hrvatsku književnost kršćanskoga nadahnuća te dati doprinos premošćivanju umjetno stvorenoga diskontinuiteta u hrvatskoj književnosti i kulturi općenito. 

Znanstveni skup održava se uz potporu Grada Križevaca, Koprivničko-križevačke županije i poduzeća Radnik d. d..

Detaljnije informacije s točnim terminima izlaganja mogu se pronaći na mrežnim stranicama organizatora: www.hrstud.unizg.hr, www.glas-koncila.hr i www.kranjcic.hr.

Pozivnica

Program

 

Popis obavijesti

Bitno

Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS