Sveučilište u Zagrebu

Fakultet hrvatskih studija

logo

Facebook stranica FHS-a
YouTube kanal FHS-a
LinkedIn stranica FHS-a
Molimo studente, nastavnike i zaposlenike koji su pozitivni na COVID-19, imaju simptome ili su bili u bliskom kontaktu sa zaraženim da se jave na kvaliteta@fhs.hr
O odsjeku

Nastava studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu započela se izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Trenutno se na Odsjeku za povijest izvodi nastava na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (doktorska) razini studija. 

 

Sve tri spomenute razine studija povijesti ustrojene su prema najmodernijim znanstvenim i didaktičkim standardima. Tijekom niza proteklih akademskih godina program je doživio pozitivnu kroatocentričnu tranziciju kako bi se studijski program koji se izvodi bolje prilagodio studentima koji imaju želju spoznati više nacionalne povijesti te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost nastavnoga plana interdisciplinarno je povezivanje s drugim nacionalnim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje studentima da se već tijekom preddiplomskoga studija započnu istraživački profilirati u područjima nacionalne povijesti koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz velik broj izbornih kolegija.

 

Iako studij povijesti na Odsjeku ima naglasak na hrvatsku povijest, pod njime se podrazumijeva i mogućnost profiliranja studenata u raznim područjima svjetske povijesti, od starih civilizacija staroga Istoka do moderne i suvremene povijesti. Takva profilacija omogućena je zahvaljujući širokoj izbornosti nastavnih predmeta prilagođenih različitim interesima studenata.

 

 

 


Objavljeno: 13. 12. 2018. u 15:06
Administrator

U utorak 11. prosinca 2018. u Velikoj vijećnici Hrvatskih studija dr. sc. Jadran Antolović, profesor visoke škole i član Radne skupine Hrvatskih studija za provedbu interdisciplinarnih istraživanja o hrvatskoj kulturnoj povijesti održao je javno predavanje pod naslovom „Integrirani pristup očuvanju baštine“. 

Polazeći od povijesnoga osvrta o kreatorima sustava za očuvanje baštine na nacionalnoj i na međunarodnoj razini kroz najvažnije dokumente prikazao je slijed promjena vezan za načine zaštite baštine kao i na promjene u poimanju što treba smatrati kulturnim nasljeđem. U tom prikazu poseban osvrt posvećen je promjenama koje su proistekle iz Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, koji je 1999. zamijenio dotadašnje propise. Tada se uvodi niz inovativnih rješenja među kojima se ističu: otvaranje mogućnosti zaštite nematerijalne baštine i kultiviranoga krajobraza, mogućnost davanja kulturnoga dobra u koncesiju, obveze utvrđivanja mjera zaštite, ubiranje spomeničke rente kao prihoda od gospodarskoga korištenja baštine. Sve ta nova rješenja nakon nekoliko godina na isti ili sličan način postala su uporišta međunarodnih konvencija kojima se utvrđuju međunarodni standardi o očuvanju kulturnoga nasljeđa. Hrvatska se stoga može smatrati liderom u uspostavi suvremenoga pristupa u očuvanju baštine. Međutim, iako je takav suvremeni legislativni okvir pogodovao bržemu razvoju konzervatorsko-restauratorske službe izostala su sagledavanja baštine od strane drugih struka osobito usmjerenih na proučavanje društvene, odgojno-obrazovne, gospodarske i razvojne vrijednosti baštine. Izostanak takvih istraživanja na pojedinim baštinskim lokalitetima doveo nas je u čudne i nesvakidašnje situacije kao što su gužve turista koji kruzerima posjećuju Dubrovnik, predočavanje utvrde Klis kao lokacije na kojoj je snimana „Igra prijestolja“, neodgovarajuća prezentacija važnih arheoloških lokaliteta poput Asserie kraj Benkovca ili propuštanje revitalizacijskih projekata kao što je projekt Tvrđave u Slavonskom Brodu. Navedeni primjeri ukazuju kako je izostao integrirani pristup očuvanju kulturnoga nasljeđa. A za integrirani pristup očuvanju baštine nužno je prepoznavanje svih njezinih ključnih vrijednosti, a to su uz samu kulturnu vrijednost imovinsko-vlasnička, društvena, odgojno-obrazovna, gospodarska i razvojna vrijednost. Svijest o svim tim vrijednostima daje jasne smjernice kako gospodariti baštinom radi njezina očuvanja. Osnovnu pretpostavku integriranoga pristupa čine multidisciplinarna istraživanja navedenih vrijednosti. Time se stvara stručna potpora konzervatorsko-restauratorskoj službi koja ove godine obilježava sedamdeset godina sustavne djelatnosti u Hrvatskoj.

Nakon predavanja uslijedila je rasprava. Pitanja su postavljali okupljeni studenti, nastavnici i znanstvenici s više studijskih smjerova Hrvatskih studija.

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2022. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS