Sveučilište u Zagrebu

Fakultet hrvatskih studija

logo

Facebook stranica FHS-a
YouTube kanal FHS-a
LinkedIn stranica FHS-a
Molimo studente, nastavnike i zaposlenike koji su pozitivni na COVID-19, imaju simptome ili su bili u bliskom kontaktu sa zaraženim da se jave na kvaliteta@fhs.hr
O odsjeku

Nastava studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu započela se izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Trenutno se na Odsjeku za povijest izvodi nastava na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (doktorska) razini studija. 

 

Sve tri spomenute razine studija povijesti ustrojene su prema najmodernijim znanstvenim i didaktičkim standardima. Tijekom niza proteklih akademskih godina program je doživio pozitivnu kroatocentričnu tranziciju kako bi se studijski program koji se izvodi bolje prilagodio studentima koji imaju želju spoznati više nacionalne povijesti te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost nastavnoga plana interdisciplinarno je povezivanje s drugim nacionalnim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje studentima da se već tijekom preddiplomskoga studija započnu istraživački profilirati u područjima nacionalne povijesti koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz velik broj izbornih kolegija.

 

Iako studij povijesti na Odsjeku ima naglasak na hrvatsku povijest, pod njime se podrazumijeva i mogućnost profiliranja studenata u raznim područjima svjetske povijesti, od starih civilizacija staroga Istoka do moderne i suvremene povijesti. Takva profilacija omogućena je zahvaljujući širokoj izbornosti nastavnih predmeta prilagođenih različitim interesima studenata.

 

 

 


Objavljeno: 1. 1. 2021. u 20:05
Administrator


Nova „Banijska praskozorja”

Predstojnik Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu procjenjuje temeljem parcijalnih podataka o stradavanjima i prosječnoga broja članova po domaćinstvu kako je nakon razornoga potresa 29. prosinca 2020. godine na području Banovine i dijela Grada Siska gotovo 35 000 ljudi ostalo bez svojih kuća i stanova za nastavak života i rada. Nužno je stoga što žurnije staviti u funkciju oko 12 000 razrušenih i teže oštećenih domova.

Crkva Ranjenoga Isusa u Maloj Solini pokraj Gline stradala je u Domovinskom ratu i ponovno u potresima 28. i 29. prosinca 2020. Snimio Stjepan Vego
Crkva Ranjenoga Isusa u Maloj Solini pokraj Gline stradala je u Domovinskom ratu i ponovno u potresima 28. i 29. prosinca 2020. Snimio Stjepan Vego

 

Pokupski je rasjed pokazao svu silinu destrukcijske moći i svojim je razarajućim pomicanjem južnom i jugozapadnom sisačko-županijskom prostoru (južno od Save i Kupe), ponovo vratio apokaliptička stradavanja doživljavana za vrijeme agresije i okupacije. Nova su potresna „Banijska praskozorja” uz velike i nemjerljive ljudske tragedije i pogibije uzdrmala i porušila i životni idealizam stanovnika o opstanku, ostanku, gradnji, obnovi, životnoj borbi i uopće idili izvangradskih, prigraničnih, brdsko-planinskih i ranije okupiranih područja. Nekad nakon rata zvanih područjima posebne državne skrbi.

Posebna ozakonjena državna skrb trebala je pokazati svu razumnost i spremnost države za razvojnom nivelacijom svih hrvatskih regija, no stvarnost su i potres vratili slike na početak i tugu zaboravljenosti banovinskoga prostora nadomak Zagrebu. Posebno je geografsko prostorno bogatstvo polako ostajalo bez ljudi, a potresnom silinom i bez velikoga broja domova i ostalih obiteljskih objekata. Prema Banovini puno je toga dobroga i lijepoga u ovoj potresnoj tuzi usmjereno iz cijele Hrvatske, cijele hrvatske populacije rasute svijetom, susjedstva i šire, no ljude nitko ne može vratiti, kao niti raniju mirnoću svima ostalima koji su preživjeli nestanak svojih domova.

Sisačko-moslavačka županija već je 30 godina u prirodnom padu stanovništva, iza Primorsko-goranske i Osječko-baranjske je županije po njegovom intenzitetu na godišnjoj razini, a i svi su njezini gradovi i općine polako i sigurno u demografskom nestajanju. Posebno to vrijedi za Banovinu. Gradovi Petrinja i Glina imali su u popisu stanovništva godine 2011. ukupno 33 957 stanovnika; Topusko, Gvozd, Dvor, Donji Kukuruzari, Hrvatska Kostajnica i Majur ukupno 17 100 i Grad Sisak 47 768, a ostali dio županije 73 614 (ukupno je u županiji popisano 172 439 stanovnika). Županija je nakon popisa stanovništva prirodnim putem do danas izgubila oko 12 000 osoba, a iseljavanjem više od 20 000 pa danas ima manje od 140 000 stanovnika. Demografski gubitak u samo deset godina više od 20 % ukupne županijske populacije, a banovinske i gotovo 25 % malo je koga zabrinuo u političkim oblacima. Gospodarski i ostali slični parametri ovom se prilikom niti ne spominju.

Agresija, okupacija, rat, razaranje, oslobađanje, povratak, poslijeratna obnova i ponovni zaborav učinili su svoje, a demografsku je devastaciju još razornijom učinio potres. Prema djelomičnim službenim podatcima i podatcima prikupljenim pojedinačnim novinskim izvješćima vjerojatno je u najužem središnjem dijelu stradavanje domova bilo i više od 60 %, a u drugoj udaljenijoj zoni 10-20 %. Pretpostavka je kako je bez svojih domova za nastavak života i rada u svojim mjestima ostalo ukupno čak oko 35 000 ljudi. Ukupno je to vrlo vjerojatno oko 12 000 neuseljivih domova. Tuga i bol ne mogu biti samo njihov usud. Niti to možemo prihvatiti samo kao našu usputnu brigu.

Doc. dr. sc. Stjepan Šterc

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2022. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS