Sveučilište u Zagrebu

Fakultet hrvatskih studija

logo

Facebook stranica FHS-a
YouTube kanal FHS-a
LinkedIn stranica FHS-a
Molimo studente, nastavnike i zaposlenike koji su pozitivni na COVID-19, imaju simptome ili su bili u bliskom kontaktu sa zaraženim da se jave na kvaliteta@fhs.hr
O odsjeku

Nastava studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu započela se izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Trenutno se na Odsjeku za povijest izvodi nastava na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (doktorska) razini studija. 

 

Sve tri spomenute razine studija povijesti ustrojene su prema najmodernijim znanstvenim i didaktičkim standardima. Tijekom niza proteklih akademskih godina program je doživio pozitivnu kroatocentričnu tranziciju kako bi se studijski program koji se izvodi bolje prilagodio studentima koji imaju želju spoznati više nacionalne povijesti te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost nastavnoga plana interdisciplinarno je povezivanje s drugim nacionalnim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje studentima da se već tijekom preddiplomskoga studija započnu istraživački profilirati u područjima nacionalne povijesti koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz velik broj izbornih kolegija.

 

Iako studij povijesti na Odsjeku ima naglasak na hrvatsku povijest, pod njime se podrazumijeva i mogućnost profiliranja studenata u raznim područjima svjetske povijesti, od starih civilizacija staroga Istoka do moderne i suvremene povijesti. Takva profilacija omogućena je zahvaljujući širokoj izbornosti nastavnih predmeta prilagođenih različitim interesima studenata.

 

 

 


Objavljeno: 5. 11. 2021. u 14:02
Administrator

Na Fakultetu hrvatskih studija u četvrtak 28. i petak 29. listopada 2021. održan je međunarodni znanstveni skup Autoritet i konsenzus u srednjovjekovnim redovničkim zajednicama (eng. Authority and Consent in Medieval Religious Communities). Skup je dio znanstvenoga projekta Fakulteta hrvatskih studija pod nazivom Tihi pregaoci: redovnički prinosi hrvatskoj i europskoj kulturi, na kojem surađuju: doc. dr. sc. Marko Jerković, voditelj; prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol; prof. dr. sc. Stipan Tadić; doc. dr. sc. Lucija Krešić Nacevski; Petar Bilobrk, mag., Petar Ušković Croata, mag. i Marko Marina, mag. Projekt je započeo u listopadu 2020. godine te je predviđeno trajanje do 2026. Namjera je projektnoga tima nastaviti održavanje skupova i objavljivanje zbornika Tihi pregaoci, izlagati redovničku kulturu, način života i umna obzorja redovništva te snažnije razmotriti njegov prinos hrvatskoj nacionalnoj i općoj europskoj kulturi. Samostani spadaju među glavne pokretače razvoja konceptualno-duhovnih i institucionalno-organizacijskih formi kršćanskoga društva pa se tim širim i poredbenim načinom rada želi steći jasniji uvid u tijekove izgradnje europske kulture, odnosno njezine hrvatske nacionalne osnovice.

Ovaj je dvodnevni skup organiziran u suradnji s Tehničkim sveučilištem u Dresdenu, Istraživačkim centrom za usporednu povijest redovništva iz Dresdena, Saskom akademijom znanosti u Leipzigu te Heidelberškom akademijom znanosti. Skup je otvorio dekan Fakulteta hrvatskih studija izv. prof. dr. sc. Ivo Džinić pozdravivši sve sudionike na hrvatskom, engleskom, talijanskom i njemačkom jeziku, a prigodne pozdrave i uvodne riječi o samom skupu uputili su doc. dr. sc. Marko Jerković i prof. dr. sc. Gert Melville (Dresden-Leipzig).

U dva dana, koliko je trajao skup, održane su tri veće sekcije. Prva je sekcija naslovljena Autoritet i konsenzus: Teorija i duhovnost, a moderator je bio Marko Jerković (Sveučilište u Zagrebu). Izlagači su bili: Pietro Silanos (Sveučilište u Bariju), Mirko Breitenstein (Sveučilište u Dresdenu), Julia Becker (Sveučilište u Heidelbergu) te Marcus Handke (Sveučilište u Dresdenu). Izlagali su o teorijskim modelima u proučavanju redovničkih zajednica te o primjenama papina autoriteta u odnosu na redovništvo. Nakon svakog izlaganja uslijedila je rasprava, a taj je princip rada zadržan i tijekom održavanja ostalih sekcija.

Druga je sekcija naslovljena Autoritet i konsenzus: Benediktinska tradicija koju je moderirala Daniela Bianca Hoffmann (Sveučilište u Bochumu). U okviru sekcije se ponajviše raspravljalo o konceptima autoriteta i konsenzusa u sklopu srednjovjekovne benediktinske tradicije na širem europskom području. Izlagači su bili: Shigeto Kikuchi (Sveučilište u Tokyju), Nicolangelo D'Acunto (Sveučilište u Milanu), Steven Vanderputten (Sveučilište u Gentu) te Mayke de Jong (Sveučilište u Utrechtu). Sudionici su ove sekcije istraživanja usmjerili prema različitim shvaćanjima autoriteta tijekom ranoga i razvijenoga srednjega vijeka, usredotočivši se na položaj opata i njegovu suradnju sa zajednicom.

Drugi dan skupa održana je jedna sekcija pod naslovom Autoritet i konsenzus: 12. i 13. stoljeće koju je moderirao Jörg Sonntag (Sveučilište u Dresdenu). Izlagači su bili: Marko Jerković (Sveučilište u Zagrebu), Guido Cariboni (Sveučilište u Milanu) te Daniela Bianca Hoffmann (Sveučilište u Bochumu). Posljednja se sekcija istraživački fokusirala na redovničke zajednice u 12. i 13. stoljeću, odnosno na razmatranje autoriteta u procesu institucionalizacije crkvenih redova. Na koncu je ove sekcije predsjednik Heidelberške akademije prof. dr. sc. Bernd Schneidmüller sumirao zaključke skupa. Skup su zatvorili doc. dr. sc. Marko Jerković i prof. dr. sc. Gert Melville koji su još jednom zahvalili svim organizatorima kao i izlagačima koji su uspješno predstavili svoja istraživanja. Posebna je zahvala upućena Fakultetu hrvatskih studija na pokazanoj inicijativi i podršci prilikom pripreme i održavanja skupa. Prof. dr. sc. Gert Melville je istaknuo zadovoljstvo kako organizacijskim tako i tematskim aspektima skupa te pozvao na daljnju suradnju hrvatskih i inozemnih istraživača.

Na skupu se raspravljalo o različitim manifestacijama i oblicima odlučivanja u redovničkim zajednicama te o shvaćanju autoriteta tijekom ranoga i razvijenoga srednjega vijeka. Što se tiče ranosrednjovjekovnog doba, najviše su se nametala pitanja o tome kako se shvaćao, tumačio i primjenjivao autoritet samostanskih predstojnika. Pritom su se razmatrali odnosi između predstojnika i zajednice pod njegovom upravom u teoriji i stvarnosti te u kojim je sve vidovima redovničkog života bilo potrebno suglasje u odlučivanju svih članova zajednice. Također, razmatralo se i koje je sve implikacije imalo zajedničko odlučivanje na identitet zajednice i stvaranje osjećaja zajedništva. Drugi se niz pitanja ticao načina na koji se konsenzus očitavao unutar institucionaliziranih redova 12. i 13. stoljeća. U tom se pogledu nastojalo objasniti kako nastaje i kako se razvija načelo i shvaćanje „vladavine prava“. Pri tom se skup najviše bavio pitanjem stvaranja institucionalnih mehanizama i pravnog sustava koji će omogućiti razvoj zajedničkog odlučivanja na najvišoj upravnoj razini. Na taj se način stekao uvid u strategije stvaranja stabilnosti i kohezije ne samo unutar jednog samostana nego i unutar cijelog crkvenog reda. Sljedeći je skup pitanja bio posvećen razmatranju načina odlučivanja i funkcioniranja konsenzusa unutar zajednica predvođenih karizmatičnim osobama. U tom su se kontekstu izlagači ponajviše bavili pitanjem na koji se način nastoji pomiriti transcendentalno legitimirana karizmatikova riječ i pisana pravila. Na koncu, skup je nastojao sagledati redovničke zajednice u suodnosu sa svjetovnim i dijecezanskim strukturama otvorivši pritom raspravu o međusobnim utjecajima u djelokrugu odlučivanja i primjene autoriteta. Izlaganja na ovome skupu pokazala su kako je redovnička kultura temelj na kojem se gradila ne samo kršćanska duhovnost nego i inovativni organizacijski sustavi, koji su utjecali na stabilnost europskih institucija. Istraživači okupljeni na skupu postavili su i nove teorijsko okvire u istraživanju redovničkih struktura, kao i nove metodološke pristupe u istraživanju srednjovjekovnih izvora. Također, skup je na uspješan način znanstveno i organizacijski promovirao Fakultet hrvatskih studija, koji se – kako je to na kraju skupa istaknuo prof. dr. sc. Bernd Schneidmüller – ovime prometnuo u novo središte istraživanja europskoga redovništva.

 

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2022. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS