Sveučilište u Zagrebu

Fakultet hrvatskih studija

logo

Facebook stranica FHS-a
YouTube kanal FHS-a
LinkedIn stranica FHS-a
Molimo studente, nastavnike i zaposlenike koji su pozitivni na COVID-19, imaju simptome ili su bili u bliskom kontaktu sa zaraženim da se jave na kvaliteta@fhs.hr
O odsjeku

Nastava studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu započela se izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Trenutno se na Odsjeku za povijest izvodi nastava na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (doktorska) razini studija. 

 

Sve tri spomenute razine studija povijesti ustrojene su prema najmodernijim znanstvenim i didaktičkim standardima. Tijekom niza proteklih akademskih godina program je doživio pozitivnu kroatocentričnu tranziciju kako bi se studijski program koji se izvodi bolje prilagodio studentima koji imaju želju spoznati više nacionalne povijesti te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost nastavnoga plana interdisciplinarno je povezivanje s drugim nacionalnim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje studentima da se već tijekom preddiplomskoga studija započnu istraživački profilirati u područjima nacionalne povijesti koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz velik broj izbornih kolegija.

 

Iako studij povijesti na Odsjeku ima naglasak na hrvatsku povijest, pod njime se podrazumijeva i mogućnost profiliranja studenata u raznim područjima svjetske povijesti, od starih civilizacija staroga Istoka do moderne i suvremene povijesti. Takva profilacija omogućena je zahvaljujući širokoj izbornosti nastavnih predmeta prilagođenih različitim interesima studenata.

 

 

 


Objavljeno: 5. 12. 2021. u 09:01
Administrator

Pročelnica Odsjeka za povijest Fakulteta hrvatskih studija i predsjednica Matičnoga odbora za polja povijesti, povijesti umjetnosti, znanosti o umjetnosti, arheologije, etnologije i antropologije prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol autorica je poglavlja o srednjovjekovnoj političkoj i praktičnoj pismenosti u sintezi „Handbook of East Central and Eastern Europe in the Middle Ages, 500-1300“ (Priručnik o istočnoj, središnjoj i istočnoj Europi u srednjem vijeku, 500.–1300.) ugledne nakladničke kuće Routledge. Knjiga je upravo objavljena na engleskom jeziku i pruža pregled povijesti pretežitoga dijela kontinenta tijekom srednjega vijeka, a pokriva ono područje koje je čitateljima na Zapadu, upoznatima s romanskom, germanskom i anglosaskom tradicijom, manje znano.

Dok su povjesničari prepoznali važnost uklapanja istočnoga dijela europskoga kontinenta u preglede srednjega vijeka, rijetki su obraćali pozornost na to prostranstvo, njegove posebnosti, kronološke i historiografske probleme. To golemo područje čini više od dvije trećine europskoga kontinenta, ali je njegova povijest općenito – a osobito srednjovjekovna povijest – slabo poznata. Knjiga pokriva povijest područja od jugoistočne Europe i Panonske nizine preko Češke šume do Finskoga zaljeva. Pruža pregled trenutnoga stanja istraživanja i vodič je u snalaženju bogatom historiografijom dostupnom na više od deset različitih jezika. Poglavlja pokrivaju različite teme: religija, arhitektura, umjetnost, početci državnosti, selidbe, pravo, trgovina, žene i djeca. Knjiga je korisna znanstvenicima i studentima srednjovjekovne povijesti kao i onima koje zanima povijest srednje i istočne Europe.
 

Poglavlja i autori su: Uvod (Florin Curta), 1. Situiranje srednjovjekovne istočne Europe: historiografija i nezadovoljstvo (Christian Raffensperger), 2. Između migracije i origo gentis: kretanja stanovništva (Danijel Džino), 3. Stepska carstva bez careva: Avari, Bugari i Hazari (Evgenija Komatarova-Balinova), 4. Srednjovjekovno nomadstvo (Aleksandar Paroń), 5. Rano obraćenje na kršćanstvo, židovstvo i islam (Maddalena Betti), 6. Obraćenje na pokrštavanje: Češka, Poljska, Mađarska i Rusija (IX. do XII. st.) (Ivo Štefan), 7. Oblikovanje države u X. stoljeću (David Kalhous), 8. Uporišta i ranosrednjovjekovne države (Hajnalka Herold), 9. Uspon ranosrednjovjekovne aristokracije (Cosmin Popa-Gorjanu), 10. Vladari između ideala i stvarnosti (Dušan Zupka), 11. Kraljevsko vladanje (Adrien Quéret-Podesta), 12. Seosko gospodarstvo (Marek Hladík), 13. Zanatstvo, kovanice i trgovina (900.–1300.) (Dariusz Adamczyk), 14. Mjesta i gradovi (Laurențiu Rădvan), 15. Gospodari, seljaci i robovi (Cameron Sutt), 16. Žene i djeca (Sébastien Rossignol), 17. Židovi, Armenci i muslimani (Boris Stojkovski), 18. Crkveni ustroj (Dariusz Andrzej Sikorski), 19. Svetci i moći (Paweł Figurski i Grzegorz Pac), 20. Krivovjerje i pučka vjerovanja (Kirił Marinow i Jan Mikołaj Wolski), 21. Križarski ratovi i istočna Europa (Aleksandar Uzelac), 22. Baltički križarski ratovi (1147.-1300.) (Gregory Leighton), 23. Politička i praktična pismenost (Mirjana Matijević Sokol), 24. Pravo (Ivan Aleksandrov Biljarski), 25. Pisanje povijesti (Timofej V. Guimon i Aleksej S. Ščaveljev), 26. Hagiografija (Stefan Rohdewald), 27. Velebno graditeljstvo (Alice Isabella Sullivan), 28. Velebna umjetnost (Maria Alessia Rossi), 29. Nove sile – Srbija i Bugarska (Francesco Dall’Aglio) i 30. Mongoli u istočnoj Europi (Roman Hautala).

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2022. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS