Sveučilište u Zagrebu

Fakultet hrvatskih studija

logo

Facebook stranica FHS-a
YouTube kanal FHS-a
LinkedIn stranica FHS-a
Molimo studente, nastavnike i zaposlenike koji su pozitivni na COVID-19, imaju simptome ili su bili u bliskom kontaktu sa zaraženim da se jave na kvaliteta@fhs.hr
O odsjeku

Nastava studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu započela se izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Trenutno se na Odsjeku za povijest izvodi nastava na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (doktorska) razini studija. 

 

Sve tri spomenute razine studija povijesti ustrojene su prema najmodernijim znanstvenim i didaktičkim standardima. Tijekom niza proteklih akademskih godina program je doživio pozitivnu kroatocentričnu tranziciju kako bi se studijski program koji se izvodi bolje prilagodio studentima koji imaju želju spoznati više nacionalne povijesti te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost nastavnoga plana interdisciplinarno je povezivanje s drugim nacionalnim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje studentima da se već tijekom preddiplomskoga studija započnu istraživački profilirati u područjima nacionalne povijesti koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz velik broj izbornih kolegija.

 

Iako studij povijesti na Odsjeku ima naglasak na hrvatsku povijest, pod njime se podrazumijeva i mogućnost profiliranja studenata u raznim područjima svjetske povijesti, od starih civilizacija staroga Istoka do moderne i suvremene povijesti. Takva profilacija omogućena je zahvaljujući širokoj izbornosti nastavnih predmeta prilagođenih različitim interesima studenata.

 

 

 


Objavljeno: 5. 6. 2022. u 00:05
Administrator

Iz kolegija Spomenička baština kao povijesni izvor i Odabrana poglavlja antičke umjetnosti

Grad Varaždinske Toplice, koji smo posjetili u subotu 7. svibnja 2022., smjestio se na južnim obroncima Topličke gore u blizini rijeke Bednje, na sjeveroistoku Hrvatskoga zagorja. Varaždinske toplice najstarije su termalne toplice u Hrvatskoj. U današnjem obliku izgrađene su 1820. godine. Međutim, kvalitetu termalne vode prepoznali su već stari Rimljani koji su na području današnjih Varaždinskih toplica izgradili terme i čitavo naselje Aquae Iasae koje je postojalo oko 400 godina. Ostatci ovoga lječilišno-kupališnoga kompleksa smatraju se jednim od najznačajnijih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj.

Između današnjega Varaždina i Daruvara živjelo je ilirsko pleme Jazi (ili Jasi) od VIII. stoljeća prije Krista. Pretpostavlja se da su sjedište imali u Daruvaru, a značenje njihova imena otprilike glasi „posjednici toplih vrela“ ili jednostavnije „topličani“. Nakon otprilike 400 godina na njihovo područje dolaze keltska plemena koja su se pomiješala s Jazima, a potom stižu Rimljani. U I. stoljeću prije Krista, u vrijeme vladavine cara Tiberija, rimske legije pokorile su Ilire. Saznavši za izvore termalne vode, Rimljani su odlučili sagraditi lječilište i nazvati ga Aquae Iasae, što bi u prijevodu značilo Toplice Jaza. Isprva su toplice bile namijenjene liječenju i rehabilitaciji vojnika. U narednim stoljećima toplice su se obnavljale i proširivale, a danas se ovaj arheološki lokalitet nalazi u gradskom parku Varaždinskih Toplica.

Voda se od izvora do kupališnih bazena dovodila dugačkim kanalom. Vrijedi napomenuti da je takva kaptaža izvora gotovo jedinstvena u rimskoj arhitekturi. Jedini sličan bazen nalazi se u rimskom naselju Aquae Sulis u Engleskoj. U termama je osim izvorišnoga bazena otkrivena kanalizacija te kanal kojim se višak vode odvodio u nju. Čitav sustav kaptaže izvora, hlađenje termalne vode i odvodnja do pojedinoga bazena svjedoči o iznimno visokom stupnju znanja i vještine rimskih inženjera.

U II. stoljeću Carstvom su vladali carevi Hadrijan i Antonin Pio iz dinastije Antonina, koji su izgradili nova kupališta u varaždinskim termama. U to vrijeme oslikana je kupališna bazilika (mjesto okupljanja), a nastao je i forum. Oko njega su izrađena dva trijema i monumentalno stubište. Terme su dobile nimfej – svetište bogatih arhitektonskih oblika posvećeno nimfama. Ukrašen je reljefnim prikazima nimfi i drugim mitološkim prizorima te je jedini očuvani nimfej na tlu Hrvatske.

Jedan od zanimljivijih elemenata čitavoga kompleksa naziva se hipokaust (lat. hypocaustum), a riječ je o sustavu grijanja. Naime, u termama je postojalo ložište iz kojega se vreli zrak provodio sustavom kanala ispod poda.

U Varaždinskim toplicama iz prirodnog izvora već tisućama godina izlijeva se vruća voda. Njezina temperatura iznosi 57° C (slika ispod). Ljekovitom je čine minerali kalcij i magnezij, a pogotovo sumpor, čiji se intenzivan miris razlijeva iznad izvora. Od njega voda poprima zelenkastu boju. Sumporna termomineralna voda još se upotrebljava u lječilišne svrhe u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju u Varaždinskim Toplicama, a arheolozi su potvrdili da se izvor u Aquae Iasae iskorištava više od 2000 godina.

Rimljani su imali razrađen postupak i pravila za sve, pa tako i za kupanje. Postojao je točno određeni redoslijed na kojem se temeljila arhitektura čitavoga lječilišnoga kompleksa. Taj je postupak trajao vrlo dugo pa su u sklopu toplica postojali i dodatni sadržaji. Budući da se život naselja Aquae Iasae razvio oko izvora vode, a Rimljani su u prirodi tražili lijek, potpuno je shvatljivo zašto su u početku štovane nimfe. One su niža božanstva koja personificiraju sile prirode, a sklone su ljudima. Smatrane su zaštitnicama izvora vode. U naselju Aquae Iasae osobito su štovane lokalne nimfe – nimfae Iasae.

Najvažnije božanstvo bila je Minerva (slika ispod). Najveća i najbolje očuvana skulptura lokaliteta Aquae Iasae danas se čuva u Zavičajnom muzeju Varaždinske Toplice koji smo također posjetili. Pronađeni kip smatra se vrijednim umjetničkim djelom. Kršćani su poganske hramove pretvorili u crkve ili su ih porušili. Jedino je hram posvećen Minervi ostao netaknut.

Iznimna umjetnička djela, nastala u III. stoljeću, prikazi su Eskulapa i Salusa (slika ispod), također božanstava zdravlja. Rimski bog liječništva Eskulap preuzet je iz grčke mitologije u kojoj se naziva Asklepije. Bio je poznat po tome što je mogao izliječiti svaku bolest te oživljavati mrtve. Njegov su simbol dvije zmije oko grane, što do danas simbolizira liječništvo i ljekarništvo. Rimska božica Salus (hrv. spas) njegova je kći.

Arheološki lokalitet rimskoga termanoga kupališta s nizom spomenika predstavila nam je dugogodišnja voditeljica istraživanja dr. sc. Dora Kušan Špalj detaljno objasnivši pojedine faze izgradnje hramova, termi i bazilike. U muzeju nas je kustos zbirke Spomenka Vlahović upoznala s uglavnom starim nalazima reljefa i skulptura pronađenih tijekom ranijih istraživanja, gdje je izložen kip Minerve.

Zatim smo prošetali gradom Varaždinom, usprkos proljetnoj kiši, prije povratka u Zagreb.

Ela Grgurić, Lana Jagodić i Ivan Ban

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2022. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS