Ishodi učenja studijskog programa

Nakon završenog studija nastavničke naobrazbe od polaznika se očekuje da bude u stanju:

1)    interpretirati osnovne pojmove pedagogije (odgajanik, odgajatelj, odgoj, socijalizacija, odgojna znanost, odgojni autoriteti, odgojni uzori itd.)
a.    klasificirati različite razvojne teorije u sklopu promišljanja i organiziranja odgoja,
b.    diferencirati različito viđenje čovjeka i  pedagoške postupke koji su zasnovani na tome ili proistječu iz toga,
c.    biti u stanju objasniti učenje i obrazovanje u sklopu odgoja,
d.    klasificirati različite razvojne teorije u sklopu promišljanja i organiziranja odgoja,
e.    uspoređivati potrebe odgoja prema različitim teorijskim spoznajama (prirodoznanstvene spoznaje u odgoju, humanističke i društvene spoznaje u odgoju, socijalni problemi u ponašanju).

2)    objasniti središnje sadržaje didaktike i didaktički postupak
a.    interpretirati ključno pojmovlje didaktike, 
b.    objasniti nastavni plan i program, nastavnu jedinicu, nastavni sadržaj, nastavni cilj,
c.    primijeniti didaktička sredstva, didaktička pomagala,
d.    valorizirati nastavne metode i evaluaciju u nastavi. 

3)    razumjeti temeljne principe psihološkog razvoja čovjeka
a.    Objasniti uzroke individualnih odstupanja od prosječnog razvojnog puta pojedinaca,
b.    Vrednovati spoznaje iz razvojne psihologije u svjetlu novih rezultata istraživanja i spoznaja molekularne biologije, socijalne psihologije i pozitivne psihologije,
c.    Primijeniti spoznaje o pravilnosti fizičkog, intelektualnog, emocionalnog i socijalnog razvoja na procese obrazovanja, nastave i postupanja s pojedincima različitih razvojnih dostignuća.

4)    definirati nastavnu, područnu i predemtnu metodiku,
a.    razlučiti metodu od metodike i metodologije,
b.    identificirati bitne odrednice nastave,
c.    označiti ključne elemente planiranja nastave,
d.    nabrojati interakcijske i verbalne nastavne oblike,
e.    identificirati umjetničko stvaralaštvo u nastavi,
f.    nabrojiti elemente scenskog stvaralaštva u nastavi,
g.    opisati glavne elemente neposredne pripreme nastave,
h.    demonstrirati nastavne društvene oblike.

5)    implementirati bitne sadržaje što su ih studenti usvojili kroz teorijske predmete služeći se didaktičkim kriterijima 
a.    koristiti diskusiju kao nastavni oblik,
b.    prakticirati audiovizualna sredstva u nastavi,
c.    primijeniti, glazbu i  igru uloga u nastavi,
d.    demonstrirati vježbanje i ponavljanje u nastavi,
e.    izraditi kriterije vrednovanje – ocjenjivanje u nastavi,
f.    primijeniti kriterije samovrednovanja u nastavi.

6)    usvojiti temeljne kritičke kompetencije klasifikacije, analize i vrednovanja medijskih sadržaja

7)    analizirati različite vrste medijskih sadržaja s pedagoškoga, didaktičkog, metodičkog i komunikološkog stajališta

8)    objasniti različite impostacije medijske pedagogije u različitim sredinama

9)    analizirati i interpretirati glavne sadržaje 
a.    školske pedagogije,
b.    pedagoške psihologije, 
c.    medijske pedagogije, 
d.    psihologije obrazovanja, 
e.    psihologije djetinjstva i adolescencije itd.

10)    samostalno planirati i izvoditi nastavu

11)    organizirati program svoga permanentnog usavršavanja

12)    osigurati učinkovito okruženje za učenje

13)    uspostaviti jasne okvire discipline u razredu

14)    prepoznavati individualne potrebe učenika i reagirati na njih

15)    biti u stanju poučavati učenike sa posebnim potrebama, savjetovati roditelje o razvojnim problemima kao i strategijama učenja i poučavanja.


Bitno

Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu djeluju od 16. studenoga 1992. godine. Od 2017. ustrojeni su kao sveučilišni odjel za interdisciplinarno proučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne i intelektualne povijesti i zbilje, medijske i interpersonalne komunikacije, akcija društvenih skupina, ljudskoga doživljavanja i ponašanja, razvoj jezika, otvorenih političkih, kulturnih i socijalnih pitanja od nacionalnoga ili regionalnoga interesa.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka organizacija izvode studije na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Studijski programi filozofije, hrvatskoga latiniteta, komunikologije, kroatologije, latinskoga jezika, povijesti, psihologije i sociologije, znanstvenoga i nastavničkoga smjera, usporedno uzimaju u obzir četiri sastavnice: 1. općeteorijsku i metodološku, 2. nacionalnu ili kroatološku, 3. europsku i 4. globalnu.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS