Literatura

1) Winkel, R., Djeca koju je teško odgajati, Zagreb, 1996.

2) Bratanić, M., Paradoks odgoja, Zagreb, 2002.

3) Flitner, A., Konrade, tako je govorila gospođa mama, Zagreb, 2005.

4) Henting, H., Kakav odgoj želimo. Zagreb, 2007.

5) Seitz, A.-Hallwachs, Montessori ili Waldorf? Zagreb, 1997.

6) Gopnik, A. i dr., Znanstvenik u kolijevci, Zagreb, 2003.

7) Bach, H., Osnove posebne pedagogije, Zagreb, 2005.

8) Milat, J., Pedagogija – teorija osposobljavanja, Zagreb, 2005.

9) Vukasović, A., Pedagogija, Zagreb, 1994.

10) Gudjons, H., Pedagogija. Temeljna znanja, Zagreb, 1993.

11) König, E. Zedler, P., Teorije znanosti o odgoju. Zagreb, 2001.

12) Strugar, V., Biti učitelj. Zagreb: HPKZ, 1993.

13) Mijatović, A. (ur.), Osnove suvremene pedagogije (odabrana poglavlja), Zagreb: HPK, 1999.

14) Morin, E., Odgoj za budućnost. Zagreb: Educa, 2002.

15) Montessori, M., Dijete: tajna djetinjstva, Jastrebarsko: Naklada slap, 2003.

16) Marsh, J. C., Kurikulum; temeljni pojmovi. Zagreb, Educa, 1994.

17) Cindrić, M., Profesija učitelj u svijetu i u Hrvatskoj. Velika Gorica, Persona, 1995.

18) Baranović, B. (ur.), Nacionalni kurikulum za obvezno obrazovanje u Hrvatskoj; različite perspektive. Zagreb, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, 2006.

19) Marzano, R. J.; Pickering, D. J.; Pollock, J. E., Nastavne strategije: Kako primijeniti devet najuspješnijih nastavnih  strategija. Zagreb: Educa, 2006. 

20) Bahtijarević - Šiber, F., Management ljudskih potencijala. Zagreb, Golden marketing, 1999.

21) Green, B., Nove paradigme za stvaranje kvalitetnih škola. Zagreb:Komunikologija, 1996.

22) Domović, V., Školsko ozračje i učinkovitost škole. Jastrebarsko, Naklada Slap, 2003.

23) Armstrong, T., Najbolje škole - Kako istraživanje razvoja čovjeka može usmjeravati pedagošku praksu. Zagreb:  Educa, 2008.

24) Bošnjak, B., Drugo lice škole. Zagreb, Alinea, 1997.

25) Stoll, L. Fink, D., Mijenjajmo naše škole. Zagreb, Educa, 2000.

26) Robert J. Marzano, Debra J. Pickering, Jane E. Pollock, Nastavne strategije, Kako primijeniti devet najuspješnijih nastavnih strategija, Educa, Zagreb, 2006.

27) Unesco-ovo svjetsko izvješće, Prema društvima znanja, Educa, Zagreb, 2007.

28) Barry Duffour, Will Curtis (ur.), Studij odgojno-obrazovnih znanosti, Uvod u ključne discipline, Educa, Zagreb, 2012.

29) Yong Zhao, Sustizati ili voditi, Američko obrazovanje u doba globalizacije, Educa, Zagreb, 2012.

30) Liessmann, K., P. (2008) Teorija neobrazovanosti: zablude društva znanja, Zagreb: Jesenski i Turk


Bitno

Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu djeluju od 16. studenoga 1992. godine. Od 2017. ustrojeni su kao sveučilišni odjel za interdisciplinarno proučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne i intelektualne povijesti i zbilje, medijske i interpersonalne komunikacije, akcija društvenih skupina, ljudskoga doživljavanja i ponašanja, razvoj jezika, otvorenih političkih, kulturnih i socijalnih pitanja od nacionalnoga ili regionalnoga interesa.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka organizacija izvode studije na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Studijski programi filozofije, hrvatskoga latiniteta, komunikologije, kroatologije, latinskoga jezika, povijesti, psihologije i sociologije, znanstvenoga i nastavničkoga smjera, usporedno uzimaju u obzir četiri sastavnice: 1. općeteorijsku i metodološku, 2. nacionalnu ili kroatološku, 3. europsku i 4. globalnu.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS