Literatura

1) Winkel, R., Djeca koju je teško odgajati, Zagreb, 1996.

2) Bratanić, M., Paradoks odgoja, Zagreb, 2002.

3) Flitner, A., Konrade, tako je govorila gospođa mama, Zagreb, 2005.

4) Henting, H., Kakav odgoj želimo. Zagreb, 2007.

5) Seitz, A.-Hallwachs, Montessori ili Waldorf? Zagreb, 1997.

6) Gopnik, A. i dr., Znanstvenik u kolijevci, Zagreb, 2003.

7) Bach, H., Osnove posebne pedagogije, Zagreb, 2005.

8) Milat, J., Pedagogija – teorija osposobljavanja, Zagreb, 2005.

9) Vukasović, A., Pedagogija, Zagreb, 1994.

10) Gudjons, H., Pedagogija. Temeljna znanja, Zagreb, 1993.

11) König, E. Zedler, P., Teorije znanosti o odgoju. Zagreb, 2001.

12) Strugar, V., Biti učitelj. Zagreb: HPKZ, 1993.

13) Mijatović, A. (ur.), Osnove suvremene pedagogije (odabrana poglavlja), Zagreb: HPK, 1999.

14) Morin, E., Odgoj za budućnost. Zagreb: Educa, 2002.

15) Montessori, M., Dijete: tajna djetinjstva, Jastrebarsko: Naklada slap, 2003.

16) Marsh, J. C., Kurikulum; temeljni pojmovi. Zagreb, Educa, 1994.

17) Cindrić, M., Profesija učitelj u svijetu i u Hrvatskoj. Velika Gorica, Persona, 1995.

18) Baranović, B. (ur.), Nacionalni kurikulum za obvezno obrazovanje u Hrvatskoj; različite perspektive. Zagreb, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, 2006.

19) Marzano, R. J.; Pickering, D. J.; Pollock, J. E., Nastavne strategije: Kako primijeniti devet najuspješnijih nastavnih  strategija. Zagreb: Educa, 2006. 

20) Bahtijarević - Šiber, F., Management ljudskih potencijala. Zagreb, Golden marketing, 1999.

21) Green, B., Nove paradigme za stvaranje kvalitetnih škola. Zagreb:Komunikologija, 1996.

22) Domović, V., Školsko ozračje i učinkovitost škole. Jastrebarsko, Naklada Slap, 2003.

23) Armstrong, T., Najbolje škole - Kako istraživanje razvoja čovjeka može usmjeravati pedagošku praksu. Zagreb:  Educa, 2008.

24) Bošnjak, B., Drugo lice škole. Zagreb, Alinea, 1997.

25) Stoll, L. Fink, D., Mijenjajmo naše škole. Zagreb, Educa, 2000.

26) Robert J. Marzano, Debra J. Pickering, Jane E. Pollock, Nastavne strategije, Kako primijeniti devet najuspješnijih nastavnih strategija, Educa, Zagreb, 2006.

27) Unesco-ovo svjetsko izvješće, Prema društvima znanja, Educa, Zagreb, 2007.

28) Barry Duffour, Will Curtis (ur.), Studij odgojno-obrazovnih znanosti, Uvod u ključne discipline, Educa, Zagreb, 2012.

29) Yong Zhao, Sustizati ili voditi, Američko obrazovanje u doba globalizacije, Educa, Zagreb, 2012.

30) Liessmann, K., P. (2008) Teorija neobrazovanosti: zablude društva znanja, Zagreb: Jesenski i Turk


Bitno

Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Služba za informatičke i računalne poslove
QuiltCMS