Povijest hrvatskoga filma
Šifra: 61935
ECTS: 5.0
Nositelji: doc. dr. sc. Davor Piskač
Izvođači: Silvestar Mileta - Predavanja
Prijava ispita: Studomat
Engleski jezik:

1,0,0

Nastava se odvija na hrvatskom jeziku u svim svojim elementima, a stranim studentima koji su pridruženi mješovitoj grupi nudi se mogućnost savladavanja predmeta pomoću dodatnih izravnih konzultacija s nastavnikom i asistentima na engleskom jeziku. Pri tome, nastavnik stranog studenta upućuje na odgovarajuću literaturu na engleskom jeziku te mu osigurava mogućnost polaganja predmeta na engleskom jeziku.
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
CILJ PREDMETA

Temeljni cilj predmeta je upoznati studente s poviješću hrvatskog filma, s posebnim naglaskom na različite pristupe proučavanju filmske povijesti te položaj hrvatskog filma s obzirom na svjetski kontekst, napose industrijski i ideologijski. U sklopu toga cilja uspostavlja se pregled nad estetskom i društvenom poviješću domaćeg filma, s uvidom u najvažnije redateljske i autorske opuse, žanrove i stilske smjernice. Hrvatski film pozicionirat će se u svoj srednjoeuropski i mediteranski kontekst, promatran kao dio popularne i nacionalne kulture te kao vodeća medijska umjetnost 20. stoljeća. U izdvojenim predavanjima bit će riječi i o dokumentarnom filmu te o Zagrebačkoj školi crtanog filma, a u sklopu modernističkih tendencija obratit će se pažnja i na vodeće autore hrvatskog eksperimentalnog filma. U slučaju izostanka ranije filmološke naobrazbe, studenti će također savladati osnovnu filmološku terminologiju te posredno dobiti smjernice i za kritički pristup i suvremenoj hrvatskoj filmskoj produkciji.

PLAN NASTAVE

1. Uvod i metodološka razrada povijesti hrvatskog filma
2. Hrvatski film u svjetskom kontekstu (Filmske stilske epohe)
3. Arheološko razdoblje hrvatskog filma do 1941. Škola narodnog zdravlja. Oktavijan Miletić
4. Državne kinematografije (NDH, FNRJ) i klasični stil 1940-ih i ranih 1950-ih
5. Igranofilmski realizmi klasičnog stila 1950-ih
6. Zreli klasični stil igranog filma. Branko Bauer
7. Dokumentarni film od klasičnog stila do modernističkog filma-eseja
8. Kasni klasični stil i/ili rani modernizam (Branko Belan, Branko Bauer)
9. Filmski modernizam I (autorska kinematografija, novovalne estetike)
10. Filmski modernizam II (visoki modernizam, Vatroslav Mimica)
11. Filmski modernizam III (politički film, postproljećarski film etičke zabrinutosti)
12. Kasni modernizam, rani postmodernizam (praška škola, žanrovski film 1980-ih)
13. Postmodernistički, populistički, autorski i žanrovski film 1990-ih i 2000-ih (Nova nacionalna kinematografija)
14. Zagrebačka škola crtanog filma
15. Sinteza i evaluacija

OBAVEZE STUDENATA

Redovito pohađanje predavanja i sudjelovanje. Gledanje filmova (minimalno 15 kanonskih djela tijekom semestra). Seminarski rad (8-12 kartica) kao uvjet za pristup usmenom dijelu ispita. Obavezna literatura i izabrana tema iz preporučene literature za usmeni dio ispita.

OCJENJIVANJE

Ocjena se sastoji od dvaju segmenata:

1. Rad u kolegiju (seminarske obaveze, rasprava o literaturi i filmu koji su tema sata)
2. Ispit (seminarski rad + usmeni ispit koji, uz obaveznu literaturu, obuhvaća i razgovor o nekoj temi - autoru, žanru, stilu - temeljem preporučene literature i teme o kojoj se pisao seminarski rad)

OBAVEZNA LITERATURA

Gilić, Nikica, 2010, Uvod u povijest hrvatskog igranog filma, Zagreb: Leykam international
Škrabalo, Ivo, 1998, 101 godina filma u Hrvatskoj 1896-1997., Zagreb: Nakladni zavod Globus (odabrana poglavlja)
Pavičić, Jurica, 2017, Klasici hrvatskog filma jugoslavenskog razdoblja, Zagreb: Hrvatski filmski savez (odabrana poglavlja)
Turković, Hrvoje, 2005, "Filmske pedesete", Hrvatski filmski ljetopis, god. 11, br. 41, str. 122-131.
Turković, Hrvoje, 2009, "Filmski modernizam u ideološkom i populističkom okruženju", Hrvatski filmski ljetopis, god. 15, br. 59, str. 92-106.

DODATNA LITERATURA ZA STUDENTE KOJI RANIJE NISU SLUŠALI FILMOLOŠKE KOLEGIJE

Gilić, Nikica, 2007, Filmske vrste i rodovi, Zagreb: AGM
Peterlić, Ante, 2018, Osnove teorije filma, Zagreb: HSK i HFS (ili bilo koje ranije izdanje) (poglavlja o filmskom zapisu i oblicima filmskoga zapisa)
Literatura:
Preporučena literatura:
1. semestar
KOM-dipl (4397): Izborni kolegiji - Redovni studij - Komunikologija

2. semestar Ne predaje se
KOM-dipl (4397): Izborni kolegiji - Redovni studij - Komunikologija

3. semestar
KOM-dipl (4397): Izborni kolegiji - Redovni studij - Komunikologija
KRO-dipl (13096): Izborni kolegiji 2 - Redovni smjer - Nastavnički
Obavezni predmet - Redovni smjer - Znanstveni
Termini konzultacija:
Obavijesti
Objavljeno: 9. 10. 2019. u 17:30
Silvestar Mileta
Filmski kurikulum: klasici hrvatske...

Od 15. listopada 2019. u kinu Tuškanac započinje redovni program Filmski kurikulum tokom kojeg će se jedan put mjesečno utorkom prikazivati klasici hrvatske kinematografije prilagođeni kurikulumu nastave hrvatskog filma na zagrebačkom sveučilištu. Svaka projekcija sastojat će se od jednog dugometražnog i jednog kratkometražnog filma, a uvod u svaku projekciju održat će sveučilišni nastavnik hrvatskog filma ili filmolog stručan u području hrvatskog filma. Program Filmski kurikulum započinje 15. listopada (utorak) u 18.30 h projekcijama filmova Tajna dvorca I.B. (Milan Katić, 1951)  i Plavi 9 (Krešo Golik, 1950). Prije projekcije uvodnu riječ održat će filmolog prof. dr. sc. Nikica Gilić.
 

Bitno

Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Služba za informatičke i računalne poslove
QuiltCMS