Politička i pravna filozofija
Šifra: 53882
ECTS: 5.0
Nositelji: prof. dr. sc. Pavo Barišić
Prijava ispita: Studomat
Engleski jezik:

1,0,0

Nastava se odvija na hrvatskom jeziku u svim svojim elementima, a stranim studentima koji su pridruženi mješovitoj grupi nudi se mogućnost savladavanja predmeta pomoću dodatnih izravnih konzultacija s nastavnikom i asistentima na engleskom jeziku. Pri tome, nastavnik stranog studenta upućuje na odgovarajuću literaturu na engleskom jeziku te mu osigurava mogućnost polaganja predmeta na engleskom jeziku.
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
Proučavanje osnovnih pojmova, pravaca i predstavnika političke i pravne filozofije.
Upoznavanje s razvojem političke i pravne zajednice s naglaskom na ustavnom obliku parlamentarne demokracije i pravne države.
Osposobljavanje studenata za tumačenje i kritičko vrednovanje problema političke i pravne filozofije.
Razvijanje analitičkih i sintetičkih umijeća pri definiranju i rješavanju pitanja politike i prava.

1. Uvod u političku filozofiju, osnovni pojmovi, teme i pitanja.
2. Glavni pravci pravne filozofije i teorije naravnoga prava.
3. Određenje i opravdanje države i drugih oblika političke i pravne zajednice.
4. Platonovo utemeljenje pravne i političke filozofije.
5. Aristotelova praktična filozofija zasnovana na povezanosti etike i politike.
6. Podjela i ciklične teorije državnih ustava, promjene i uzroci prevrata, pravo na otpor.
7. Recepcija rimskoga prava, temelji moderne pravne države i ljudskih prava.
8. Makijavelizam, istina, privid i uspjeh u politici, osobine vladara i građanske krjeposti.
9. Kantova metafizička počela pravnoga nauka, ugovorna teorija društva, pravna država i ideja vječnoga mira.
10. Hegelovo apstraktno pravo, kritika prirodnoga stanja i ugovorne teorije, zasnivanje države na pojmu ćudoređa i slobode.
11. Umna teorija prava od Kanta do Dworkina i integrativna teorija prava.
12. Pravni pozitivizam, pravni realizam i pravci novije filozofije prava.
13. Republikanizam i liberalne teorije države i prava.
14. Istina u politici iz obzora Hannah Arendt i izvori totalitarne ideologije.
15. Deliberativna i kozmopolitska demokracija
Literatura:
  1. Platon, Zakoni
    Aristotel, Politika
    Immanuel Kant, Metafizička počela pravnoga nauka
    Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Osnovne crte filozofije prava
    Ronald Dworkin, Shvaćanje prava ozbiljno
    Hannah Arendt, Vita activa
Preporučena literatura:
  1. Platon, Država, Državnik
    Aristotel, Nikomahova etika, Ustav atenski
    Ciceron, Država, Zakoni
    Augustin, O Državi Božjoj
    Toma Akvinski, Država (Što je politika, O vladavini)
    Niccolo Machiavelli, Vladar, Rasprave o prvoj dekadi Tita Livija
    Thomas More, Utopija
    Thomas Hobbes, Levijatan
    Hugo Grotius, O pravu rata i mira
    John Locke, Dvije rasprave o vladi
    Baruch Spinoza, Politički traktat
    Charles Montesquieu, O duhu zakona
    Jean-Jacques Rousseau, Društveni ugovor
    Immanuel Kant, Pravno-politički spisi
    Johann Gottlieb Fichte, Zatvorena trgovačka država
    Alexis de Tocqueville, O demokraciji u Americi
    John Stuart Mill, Razmatranja o predstavničkoj vladavini
    John Dewey, Odgoj i demokracija, Liberalizam i društvena akcija
    Max Weber, Politika kao poziv
    Gustav Radbruch, Filozofija prava
    Hans Kelsen, Čista teorija prava
    Carl Schmitt, Politički spisi
    Hannah Arendt, Vita activa, Totalitarizam
    Joachim Ritter, Metafizika i politika
    John Rawls, Teorija pravednosti, Politički liberalizam
    Leo Strauss, Prirodno pravo i historija, Logos, Sarajevo 1971.
    Ante Pažanin, Filozofija i politika, Liber, Zagreb 1973.
    Karl-Heinz Volkmann-Schluck, Politička filozofija, Naprijed, Zagreb 1974.
    Pavo Barišić, Dijalektika običajnosti. Utemeljenje filozofije prava u Hegela, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 1988.
    Arno Baruzzi, Uvod u političku filozofiju novog vijeka, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1994.
    Miomir Matulović, Ljudska prava, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 1996.
    Pavo Barišić, Filozofija prava Ante Starčevića, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 1996.
    Hans Maier, Heinz Rausch, Horst Denzer, Klasici političkog mišljenja, GM, Zagreb 1998.
    Ante Pažanin, Etika i politika, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 2001.
    Raymond Plant, Suvremena politička misao, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2002.
    Leo Strauss, Joseph Cropsey (ur.), Povijest političke filozofije, GM, Zagreb 2006.
    Berislav Perić, Struktura prava, Zagreb, 202009.
    Berislav Perić, Država i pravni sustav, Zagreb, 62009.
    Jonathan Wolff, Uvod u političku filozofiju, Hrvatski studiji, Zagreb 2011.
    Pavo Barišić, Ideal vladavine puka. Uvod u filozofiju demokracije, HFD/FFST, Zagreb/Split 2016.
1. semestar
Obavezni predmet - Redovni studij - Filozofija
Termini konzultacija:
Obavijesti
Objavljeno: 11. 6. 2019. u 15:18
Mislav Kukoč

Prof. dr. sc. Pavo Barišić neće održati ispit iz predmeta Politička i pravna filozofija 17 lipnja 2019. zbog službene odsutnosti. Studenti se upućuju na drugi oglašeni ispitni termin: 8. srpnja 2019.

Prof. dr. sc. Mislav Kukoč, predstojnik Odsjeka

 

Objavljeno: 16. 6. 2018. u 14:33
Mislav Kukoč

Prof. dr. sc. Mislav Kukoč održat će ispite iz predmeta Politička i pravna filozofija i Filozofija globalizacije, u 2. terminu ljetnog ispitnog roka, u utorak, 10. srpnja 2018. u 14 sati, umjesto prethodno obznanjenog termina 3. srpnja.

Bitno

Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS