Razvoj društva i uspon civilizacija istočnog Mediterana
Šifra: 86939
ECTS: 4.0
Nositelji: doc. dr. sc. Eva Katarina Glazer
Prijava ispita: Studomat
Engleski jezik:

1,1,0

U dogovoru sa studentima upisanim na predmetu, nastavnik će osigurati što veći broj elemenata nastave na engleskom jeziku, odnosno istovremeno i na engleskom i na hrvatskom za mješovite grupe (dvojezični nastavni materijali i dvojezični ispiti). Razina 2 također uključuje dodatni individualni rad sa stranim studentima (slično kao i razina 1) za nastavne elemente koji se drže na hrvatskom jeziku.
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Seminar 30
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
Opis predmeta
Ciljevi predmeta su upoznati studente sa civilizacijskim dostignućima naroda koji su naseljavali prostor istočnog Mediterana u razdoblju od paleolitika do kraja željeznog doba.

Razina e-učenja 1
Razina engleskog 2

Opće kompetencije
Nakon uspješno završenog studija studenti će moći definirati povijesne procese svojstvene pojedinim povijesnim razdobljima; opisati povijesne procese; objasniti uzročno posljedične veze između povijesnih događaja i povijesnih procesa; raspraviti o kontekstu povijesnih događaja; usporediti povijesne procese u različitim razdobljima; interpretirati pojedine povijesne izvore; prosuditi o vrijednosti pojedinih povijesnih interpretacija.

Ishodi učenja
1. definirati povijesne događaje koji su se odigrali na prostoru Levanta od prapovijesti, kroz paleolitik, mezolitik, neolitik, brončano i željezno doba.
2. objasniti uzročno-posljedične veze u predmetnom razdoblju.
3. imenovati važnije izvore koji opisuju razvoj civilizacija na prostoru istočnoga Mediterana.
4. opisati tijek povijesnih zbivanja u predmetnom razdoblju, s naglaskom na zbivanja u 2. i 1. tisućljeću pr. Kr.
5. navesti važnije gradove koji su obilježili razvoj civilizacija na prostoru istočnog Mediterana u predmetnom razdoblju.
6. povezati povijesne događaje iz rane povijesti Starog istoka s onima iz sljedećih razdoblja.
7. usporediti povijesne procese i tijek povijesnih zbivanja s obzirom na različita društvena i politička okruženja.


Tjedni plan nastave
1. Uvodno predavanje; upoznavanje s predmetom i literaturom; kratki uvod u izvore i kronološki prikaz predviđenih razdoblja;
2. Pregled pojmova kultura, civilizacija, društvo, prapovijesni nalazi i metodologija obrade izvora iz razdoblja prije pojave pisma; rasprava;
3. Paleolitik i neolitik na prostoru Levanta, Gazulska i natufijska kultura; rasprava;
4. Egipat u preddinastičkom razdoblju, neolitikčka revolucija u Nubiji; rasprava;
5. Paleolitik i neolitik na prostoru Anatolije, rasprava;
6. Brončano doba, procesi urbanizacije i pojava velikih urbanih centara na prostoru Anatolije, Sirije, Levanta;
7. Brončano doba na istočnom Mediteranu, Arhitektura palača, Kretska talasokracija, Razvoj pisma (hijeroglifsko pismo sa Krete, linear A, linear B), rasprava;
8. Kikladska umjetnost, Brončano doba na prostoru Anatolije, rasprava;
9. Sirija u brončano doba, Amorićani i zapisi iz Eble; rasprava;
10. Kolaps brončanodobnog sustava na istočnom Mediteranu, rasprava;
11. Grčka u arhajsko doba, Feničani, rasprava;
12. Željezno doba Anatolije (Frigija, Lidija), rasprava;
13. Uloga i važnost trgovine, Via Maris i Kraljevski put; rasprava;
14. Asirska prevlast na istočnom Mediteranu; rasprava;
15. Zaključno predavanje gostujuće predavanje izložba.


Ocjenjivanje
Aktivnost studenata pratit će se tijekom čitavog semestra. Nastavu je obavezno pohađati. Vrednuje se samostalni istraživački rad tijekompripreme i pisanja seminara. Ispit je usmeni.
Literatura:
  1. Hawkes J., Prethistorija, Historija čovječanstva, sv. 1, knj. 1, Naprijed, Zagreb, 1966.
    Milićević Bradač M., Stara Grčka: Grci na Crnom moru, Školska knjiga, Zagreb, 2004.
    Povijest. 1-3. Gl. ur. Enrico Cravetto. Znanstv. savjetnik i koordinator Massimo L. Salvadori, Europapress holding d.o.o., Zagreb 2007
    Ranovič A.B., Helenizam i njegova istorijska uloga, Veselin Masleša, Sarajevo, 1962.
    Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. I-IV, Otokar Keršovani, Opatija, 1974-79
    Woolley L., Počeci civilizacije, Historija Čovječanstva, sv.1, knj. 2, Naprijed, Zagreb, 1966
Preporučena literatura:
  1. Studentima je tijekom predavanja ponuđena literatura na stranim jezicima kao dopuna obvezatnoj literaturi.

    Bar-Yosef, O., The Natufian culture in the Levant, threshold to the origins of agriculture. Evol. Anthropol., 6(1998): 159-177.
    Lubell, D., Prehistoric edible land snails in the circum-Mediterranean: the archaeological evidence., u: J-J. Brugal & J. Desse (ured.) Petits Animaux et Societes Humaines. Du Complement Alimentaire Aux Ressources Utilitaires. XXIVe rencontres internationales d'archeologie et d'histoire d'Antibes, Antibes: Editions APDCA, 2004, pp. 77-98 .
    Schmidt K., Göbekli Tepe - the Stone Age Sanctuaries: New results of ongoing excavations with a special focus on sculptures and high reliefs, Documenta Praehistorica 37(2010): 239-256.
1. semestar
POV-dipl (4411): Izborni kolegiji - Redovni smjer - Nastavnički
POV-dipl (4411): Izborni kolegiji - Redovni smjer - Znanstveni

2. semestar Ne predaje se
POV-dipl (4411): Izborni kolegiji - Redovni smjer - Nastavnički
POV-dipl (4411): Izborni kolegiji - Redovni smjer - Znanstveni

3. semestar
POV-dipl (4411): Izborni kolegiji - Redovni smjer - Nastavnički
POV-dipl (4411): Izborni kolegiji - Redovni smjer - Znanstveni

4. semestar Ne predaje se
POV-dipl (4411): Izborni kolegiji - Redovni smjer - Nastavnički
POV-dipl (4411): Izborni kolegiji - Redovni smjer - Znanstveni
Termini konzultacija:
Obavijesti

Bitno

Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS