Rimska pravna povijest
Šifra: 52993
ECTS: 4.0
Nositelji: prof. dr. sc. Marko Petrak
Prijava ispita: Studomat
Engleski jezik:

1,0,0

Nastava se odvija na hrvatskom jeziku u svim svojim elementima, a stranim studentima koji su pridruženi mješovitoj grupi nudi se mogućnost savladavanja predmeta pomoću dodatnih izravnih konzultacija s nastavnikom i asistentima na engleskom jeziku. Pri tome, nastavnik stranog studenta upućuje na odgovarajuću literaturu na engleskom jeziku te mu osigurava mogućnost polaganja predmeta na engleskom jeziku.
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Seminar 30
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
Ciljevi su predmeta upoznati studente s osnovnim odrednicama razvoja rimske pravne kulture u antičkom Rimu, njezinu ulogu i značenje u srednjem vijeku i novom vijeku kao najvažnijeg formativnog elementa europske pravne tradicije te njezin temeljni utjecaj na suvremene pravne sustave.

Nakon uspješno završenog predmeta studenti će moći:

- ukazati na značaj rimskoga prava za razvoj europskoga pravnoga sustava općenito,
- imenovati procese i osobe koje su presudno utjecale na razvoj rimskog prava,
- objasniti uzročno-posljedične veze povijesnih procesa koji su bili od presudna značaja za razvoj rimske pravne tradicije,
- raspravljati o prisutnosti rimske pravne tradicije u temeljima gotovo svakoga europskoga pravnog sustava,
- opisati tijek povijesnih zbivanja koji su doveli do razvoja rimskoga prava te njegove recepcije u europskim i svjetskim razmjerima,
- usporediti utjecaj i značenje rimske pravne tradicije u različitim europskim i svjetskim pravnim sustavima u različitim povijesnim razdobljima

Uvodno predavanje
Povijesni razvoj rimskog prava u Antici, I. dio
Povijesni razvoj rimskog prava u Antici, II. dio
Justinijanova kodifikacija rimskog prava (Corpus iuris civilis)
Rimska pravna tradicija u Bizantu, I. dio
Rimska pravna tradicija u Bizantu, II. dio
Recepcija rimskog prava u Srednjoj i Zapadnoj Europi od 11. st.-14. st., I. dio
Recepcija rimskog prava u Srednjoj i Zapadnoj Europi od 11. st.-14. st., II. dio
Recepcija rimskog prava u Srednjoj i Zapadnoj Europi od 15. do 17. st., I. dio
Recepcija rimskog prava u Srednjoj i Zapadnoj Europi od 15. do 17. st., II. dio
Recepcija rimskog prava u Srednjoj i Zapadnoj Europi u 18. st.
Rimska pravna tradicija i moderne građanske kodifikacije, I. dio
Rimska pravna tradicija i moderne građanske kodifikacije,I I. dio
Rimska pravna tradicija i suvremeni pravni sustavi

Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave uz aktivno sudjelovanje na predavanjima kao i izvršavanje dodatnih obveza prema predmetu (eseji, referati, seminari i sl.).
Tijekom nastave pratiti će se aktivnost svakog studenta koja će se odraziti na ukupnu ocjenu. Nastavu je obavezno pohađati. Ispit je usmeni.
Literatura:
  1. Stein, Rimsko pravo i Europa. Povijest jedne pravne kulture, Zagreb, 2007.
    Romac, Rimsko pravo, Zagreb, 2007 (odabrana poglavlja)
    Horvat, Rimska pravna poviest, Zagreb, 1943 (odabrana poglavlja)
Preporučena literatura:
  1. Margetić, Rimsko pravo kao europski fenomen i hrvatska pravna povijest, Rijeka, 1997.
    Koschaker, Europa und das Romische Recht, Munchen-Berlin, 1966
    Zimmermann, Roman Law, Contemporary Law, European Law. The Civilian Tradition Today, Oxford, 2001.
    Guarino: Storia del diritto romano, Napoli 1998.
    Kunkel/Schermaier: Römische Rechtsgeschichte, Köln 2001,
    Romac, Rječnik rimskog prava, Zagreb, 1989.
1. semestar
POV (17189) - Izborni predmeti: Starovjekovna povijest - Redovni studij - Povijest
POV (17189) - Izborni predmeti: Starovjekovna povijest - Redovni studij - Povijest
Termini konzultacija:
Obavijesti - Arhiva
arrowl Povratak

Rezultati 0 - 0 od 0
Stranica 1 od 0
Po stranici: 
Nema vijesti!

Bitno

Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS