Rodna problematika u hrvatskoj književnosti ranoga novovjekovlja
Šifra: 130425
ECTS: 4.0
Nositelji: izv. prof. dr. sc. Viktoria Franić Tomić
Izvođači: Viktoria Franić Tomić - Seminar
Prijava ispita: Studomat
Engleski jezik:

0,0,0

Nastavnik nije u mogućnosti ponuditi nastavu na engleskom jeziku.
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 15
Seminar 15
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
U metodološkim temeljima ovoga kolegija nalazi se jedno od važnih područja suvremenog književnog studija koje se odnosi na proučavanje rodne problematike te učvršćivanje znanja o sustavu ženskog pisma unutar nacionalne književnosti. Za vrijeme studija ovoga predmeta studenti se upoznaju s najizrazitijim primjerima pisma o ženama, djeci, obitelji te njihovim tumačima, zatim o mijenjanjem u doživljaju ove problematike i to kroz različite epohe. Za vrijeme rada na kolegiju studenti se upoznaju s najvažnijim teoretskim djelima iz svjetske tradicije koja obrađuju rodnu problematiku kao što studiraju srodne doprinose u domaćoj novijoj kritičkoj praksi. Posebna pozornost posvećuje se onim autoricama i autorima čija je inauguracija u rodni kanon bila povezani s ideološkim kontekstom pa se tako tumače ovi procesi od srednjevjekovnih legendarija preko Kotruljevićevih opisa žene i njezinog mjesta u trgovačkom renesansnom društvu, (Kotruljevićeve tipologije žena i djece), zatim se značajna pozornost daje primjerima ženstva (i muškog ideala) u petrarkističkim i antipetrarkističkim poetskim iskazima, u tekstovima tragedija. Kolegij nudi vrlo inovativne uvide u ovu problematiku kroz opuse Marka Marulića, Marina Držića, Nikole Nalješkovića, Mavra Vetranovića, novohistorističke analize historiografskih i fikcionalnih tekstova, kao brojne dosad neistražene analitike kao što je interpretacija urote zrinsko frankopanske s obzirom na rodnu problematiku i ulogu Katarine Zrinske. Književni rad renesansnih žena izučava se u djelima autorica iz Dubrovnika posebno sestara Bunić, Mare Gundulić, Anice Bošković i dr. Predmet uključuje i seminarske radnje u kojima će studenti samostalno istraživati rodnu problematiku i njezine aspekte u suvremenosti.

Pobunjenička svetost u primjerima iz hrvatske srednjovjekovne književnosti. Pitanje rodnog prijestupa i odnosa prema autoritetu. Opozicija muške i ženske svetosti.
Srednjovjekovno zakonodavstvo i žene. Primjeri iz Dubrovačkog statuta. Medicina i žena u ranom novom vijeku. Slučaj liječenja sifilisa u starom Dubrovniku. Amatus Lusitaus kao izvor za rodne studije.
Književni mit o Tristanu i Izoldi i njegove pretvorbe od srednjeg vijeka do Radovana Ivšića. Koncept ljubavi kod bogumila. Trubaduri. Dama ili dama. Abelard i Heolisa kao primjer srednjovjekovne ljubavi.
Kotruljevićev spis o savršenom trgovcu i trgovini u svjetlu rodne problematike. Položaj djece u ranom novovjekovlju. Mavro Vetranović. Pjesanca spurjanom. Neke hrvatske žene do 1500. Marulićeva sestra Bira. Marulićevo ženstvo i teorija korisne laži. Judita i Mila Gojsalić. Judita kao uzorno lice u knjizi Malleus Maleficarum.
Fortunu pišu ženom. Marin Držić i žene. Amazonke u svjetskoj književnosti. Aretinova Mudrovanja u usporedbi s Držićevim historijskim i literarnim kurtizanama. Hekuba i Poliksena. Slučaj Dubrovčanke Maruše i njezinih muževa.
Žene u Troji. Helena Trojanska u hrvatskoj i svjetskoj književnosti. Rumanac Trojski. Hanibal Lucić, Ivan Bunić, Junije Palmotić. Pitanje roda u Lucićevoj Robinji.
Historiografski ili mitski portret Cvijete Zuzorić. Marija Gundulić i Vitoria Nada Bunić (Speranza Bona) kao prve ranonovovjekovne polemičarke. Studije Nikole Bunića o ljepoti i ljubavi u usporedbi s Firenzuolijevim katalogom ženske ljepote. Platonistički opjevani historijski modeli. Dubrovčanka Cvijeta Zuzorić, Zadranka Marcia Grisogono, Hanibal Lucić (u pjesmi Marka Marulića), Milica Koriolanović kao ključ Lucićeve poetske zbirke.
Reinterpretacija mitskih narativa u djelima Mavra Vetranovića. mit o Orfeju, biblijske fabulacije o Abrahamu, Sari i Izaku, Josipu i njegovoj braći. Lopudska sirotica i metamorfoze mitskog narativa. Položaj Sare u kršćanskim i judejskim apokrifnim tekstovima. Izakova dvojnica Jeftahova kći i njezin antički pandan Ifigenije. Primjer dramske igre iz Perasta. Žrtvovanje djece i djevica kao rodni problem.
Žene u hrvatskih renesansnim tragedijama u usporedbi sa Shakespeareovim dramskim licima. Analiza Dalide u Gučetićevoj istoimenoj drami. Piram i Tizba. Filomena naslovno lice hrvatske tragedije (18. st.) kao heroina talijanske pučke predaje.
Ideal ženske ljepote i njegove stoljetne mijene. Neoplatonizam i doživljaj žene u petrarkističkom očištu. Vještice i njihov svijet. Malleus Maleficarum. Primjeri vještičjih tekstova u hrvatskoj kulturi ranog novog vijeka.Važnost Bayerove knjige o toj problematici. Ispreplitanje fiktivni i nefiktivni diskursa. studije Amatusa Luzitanusa i Držićeve Vile. Shakespeareov Macbeth. Krčelićeve Annue i Zagorkina Grička vještica.
Žena i obrazovanje. Studij njegovog razvitka od grčkih vremena do novoga doba. Primjeri. Jela Bujović, Marija Đorđi, Anica Bošković.
Erotska poezija od Marka Marulića, preko Nikole Nalješkovića do Frana Krste Frankopana i dalje. Utjecaj Boccaciova Dekamerona na hrvatske pisce. Mudrovanja Pietra Aretina kao persiflaža Castiglioneova Dvorjanika. Kišova antologija francuske erotske poezije. Zidić o erotici u slikarstvu. Opis vrta u Marulićevoj Suzani čistoj i biblijska Suzana kao erotski model baroknog slikarstva.
Lukrecija Bogašinović i njezini ženski likovi. Katarina Patačić i njezin kasni muško ženski kanconijer. Analiza poetike i analiza heteropredodžbi njezinih tumača.
Ivaniševićev mizoginijski Cvit šesti i reakcija Šibenčanina Jakova Armolušića u Slavi Ženskoj. Jedan novohistoristički primjer retrofleksije. Dijabolizacija Katarine Zrinske kao optužba u stihovima Petra Kanavelićeva.
Literatura:
  1. Zdenka Janeković Romer; Žene, u. Leksikon Marina Držića, ur. S.P.Novak et alia, Zagreb, 2009.; Leksikografski zavod Miroslav Krleža (2009)
  2. Zdenka Marković; Pjesnikinje starog Dubrovnika, Zagreb, 1970.; JAZU (1970)
Preporučena literatura:
  1. Dunja Fališevac; Muško pismo Šibenčanina Jakova Armolušića. Slava ženska, u. Slava ženska i protivni odgovor Jakova Armolušića Šibenčanina Cvitu šestomu / Jakov Armolušić, priredili D. Fališevac i S. Damjanović, Šibenik, 1993, str. 89-115.; Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić" (1993), str. 89-115
  2. Slavica Stojan; Vjerenice i nevjernice. žene u svakodnevnici Dubrovnika (1600-1815), Dubrovnik, 2003.; HAZU (2003)
1. semestar
KRO (1787) - Izborni kolegiji - Redovni studij - Kroatologija

2. semestar Ne predaje se
KRO (1787) - Izborni kolegiji - Redovni studij - Kroatologija

3. semestar
KRO (1787) - Izborni kolegiji - Redovni studij - Kroatologija

4. semestar Ne predaje se
KRO (1787) - Izborni kolegiji - Redovni studij - Kroatologija

5. semestar
KRO (1787) - Izborni kolegiji - Redovni studij - Kroatologija

6. semestar Ne predaje se
KRO (1787) - Izborni kolegiji - Redovni studij - Kroatologija
Termini konzultacija:
Obavijesti
Objavljeno: 2. 10. 2016. u 08:52
Viktoria Franić Tomić

Početak nastave iz izbornoga predmeta Rodna problematika u hrvatskoj književnosti ranoga novovjekovlja započet će 10.10. 2016.

doc.dr.sc. Viktoria Franić Tomić

Objavljeno: 27. 1. 2016. u 09:01
Viktoria Franić Tomić

Studenti koji su u zimskom semestru akademske godine 2015/2016. odslušali predmete Hrvatska književnost srednjovjekovlja, Rodna problematika u hrvatskoj ranonovovjekovnoj književnosti, Povijest hrvatskoga kazališta naći će se ispred zgrade Hrvatskoga narodnog kazališta u četvrtak 28. siječnja 2016. u 19:00 sati kako bi preuzeli karte za predstavu. Cijena karte je 20 kn. Predstava Građanin plemić (komedija-balet najvećeg francuskog komediografa Molièrea i velikog majstora barokne glazbe, skladatelja Lullyja) u režiji Krešimira Dolenčića započinje u 19:30 h.

Doc.dr.sc. Viktoria Franić Tomić

 

 

Bitno

Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS