Sociologija hrvatskoga društva 3
Šifra: 46281
ECTS: 4.0
Nositelji: prof. dr. sc. Stipan Tadić
Izvođači: Petar Bilobrk - Seminar
Prijava ispita: Studomat
Engleski jezik:

0,0,0

Nastavnik nije u mogućnosti ponuditi nastavu na engleskom jeziku.
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Seminar 30
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
Upoznati studente sociologije (i srodnih disciplina) s teoretskim pristupima, važnim problemima i metamorfozama koje se događaju u braku i obitelji te ih potaknuti na kritičko promišljanje o njima sa znanstvenog, sociološkoga stajališta.

Položeni kolegiji Sociologija hrvatskoga društva 1 i Sociologija Hrvatskoga društva 2
Prikupljanje i analiziranje znanstvenih podataka koristeći razne znanstvene metode i njihovo interpretiranje iz različitih perspektiva.

Kritičko čitanje materijala s ciljem uspoređivanja i evaluacije alternativnih objašnjenja socijalnih ponašanja.
Komuniciranje važnih znanstvenih rezultata, nalaza i teorija.

Nakon odslušanoga kolegija, studenti će moći u okvirima svoga nastavnoga predmeta razumjeti teorijska znanja i primjenjivati ih u praksi:

1 Različiti teorijski pristupi proučavanju i definiranju braka i obitelji
2 Brak i obitelj iz različitih povijesnih, religijskih, kulturalnih i svjetonazorskih perspektiva
3 Prošlost, sadašnjost i budućnost braka i obitelji
4 Suvremene teme i problemi braka i obitelji
5 Provoditi sociološka istraživanja iz područja braka i obitelji
6 Pisati radove na temelju proučavanja literature i provođenja istraživanja


Tjedni plan

1 Povijesni razvoj i promjene u obitelji
2 Teorijski pristupi proučavanju obitelji - funkcionalistička, konfliktna i interakcionistička perspektiva
3 Teorijski pristupi proučavanju obitelji -sustavni, ekološki, evolucijski pristup
4 Kulturološke metamorfoze obitelji - brak i obitelj u različitim kulturama
5 Brak i obitelj u različitim religijama i svjetonazorima
6 Brak i obitelj u judeo-kršćanskoj kulturi i dokumentima Crkve- Familiaris consortio
7 Dok nas smrt ne rastavi! ili brak ad experimentum
7 Bliski odnosi, udvaranje i zaljubljivanje u online, (post)modernom) društvu
8 Roditeljstvo
9 Muž i žena se rastavljaju -- djeca snose posljedice!
10 Posvojenje, udomljavanje, reproduktivna tehnologija
11 Sociodemografska politika i ekonomija: utjecaj na brak i obitelj
12 Brak, obitelj i poslovno okruženje (pritisnutost izvana i ugroženost iznutra
13 Obiteljsko nasilje i krizne situacije
14 Post)moderne obitelji: propast, modni hir i/ili metamorfoza društva i obitelji
15 Budućnost braka i obitelji
Literatura:
  1. Berk, L. (2007). Psihologija cjeloživotnog razvoja (poglavlja 1, 13-19). Jastrebarsko: Naklada Slap.
    Ivan Pavao II. (22. 11. 1981), Familiaris consortio, Obitelčjska zajednica, Apostolska pobudnica o zadaćama kršćanske obitelji u suvremenom svijetu.
    Howe, T.R. (2011). Marriages and families in the 21st century. A Bioecological approach. (odabrana poglavlja)
    Giddens, Anthony (2007). Obitelj, U: Sociologija: Zagreb, Nakladni zavod Globus
    Haralambos, Michael & Holborn, Martin (2002). Obitelj i kućanstva, U: Sociologija. Teme i perspektive. Zagreb: Golden marketing.
  2. Singer, M., Kovčo Vukadin, I., Cajner Mraović, I. (2002) Kriminologija. Globus, Zagreb.;
  3. Cvjetko, B., Singer, M. (2011) Kaznenopravna odgovornost mladeži u praksi i teoriji. Zagreb: Organizator.;
  4. Cajner Mraović, I. (2005) Neke aktualne dileme i kontroverze o nasilju mladih.;
1. semestar
PSI (2980) - izborni TZP - Redovni studij - Psihologija

2. semestar Ne predaje se
PSI (2980) - izborni TZP - Redovni studij - Psihologija

5. semestar
Obavezni predmet - Redovni studij - Sociologija
Obavezni predmet - Redovni studij - Sociologija
Termini konzultacija:
Obavijesti

Bitno

Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Služba za informatičke i računalne poslove
QuiltCMS