Uvod u pomoćne povijesne znanosti
Šifra: 38062
ECTS: 3.0
Nositelji: doc. dr. sc. Tomislav Popić
Izvođači: Tomislav Popić - Seminar
Prijava ispita: Studomat
Engleski jezik:

1,0,0

Nastava se odvija na hrvatskom jeziku u svim svojim elementima, a stranim studentima koji su pridruženi mješovitoj grupi nudi se mogućnost savladavanja predmeta pomoću dodatnih izravnih konzultacija s nastavnikom i asistentima na engleskom jeziku. Pri tome, nastavnik stranog studenta upućuje na odgovarajuću literaturu na engleskom jeziku te mu osigurava mogućnost polaganja predmeta na engleskom jeziku.
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 15
Seminar 15
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
Opis predmeta
Cilj kolegija je uvođenje studenata u temeljne vještine istraživačkog rada (paleografija, diplomatika, kronologija, heraldika, sfragistika, povijesna metrologija, numizmatika, genealogija, historijska demografija, historijska geografija s kartografijom itd.). Uvođenje u temeljne vještine istraživačkog rada odnosno postizanje uvida u tehnička znanja i postupke osobito za rad na srednjovjekovnoj izvornoj građi u arhivima, knjižnicama i sl.

Razina e-učenja 1
Razina engleskog 1

Opće kompetencije
Nakon uspješno završenog studija student će moći
definirati što je to povijesna interpretacija,
ukazati na nužnost interdisciplinarnoga promatranja pojedine povijesne teme,
analizirati načine donošenja zaključaka o povijesnim procesima i događajima,
interpretirati pojedine povijesne izvore.

Ishodi učenja
1. nabrojati najvažnija vrela hrvatskoga srednjovjekovlja pisana latinskim jezikom,
2. opisati važnost latinskoga pisma u upoznavanju i prepoznavanju hrvatskoga kulturnog identiteta,
3. objasniti nastanak i razvoj pojedinog latinskog pisma,
4. identificirati razvojne etape i karakteristike pojedinog latinskog pisma pri datiranju rukopisa,
5. analizirati i transkribirati rukopise napisane beneventanom, karolinom, goticom i humanistikom,
6. analizirati javne i privatno-pravne isprave,
7. objasniti različite načine i stilove pri datiranju srednjovjekovnih dokumenta,
8. definirati vrste i načine pečaćenja srednjovjekovnih dokumenata,
9. objasniti epigrafske natpise.


Tjedni plan nastave
1. Uvodno predavanje
2. Što je povijest? - pojam i sadržaj; stvaraoci povijesti stari svijet i srednji vijek; pojava moderne erudicije; od erudicije do povijesne znanosti (19 20. st.)
3. Paleografija grčka, rimska i latinska srednjovjekovna paleografija (kapitala, kurzivna minuskula, uncijala, rimska minuskula, kurzivno pismo, beneventanska, karolinška, gotička i humanistička minuskula)
4. Sustav kratica nomina sacra, notae iuris, abrevijativni znakovi
5. Epigrafija grčka i rimska epigrafija; uloga natpisa u antiknom razdoblju i u srednjem vijeku; epigrafski dokumenti i povijest; doprinos natpisa povijesnoj znanosti; kako koristiti stare natpise
6. Kriptografija (tajnopis)
7. Diplomatika povijesni razvoj, opća i posebna; vrste dokumenata (javni i privatni); razvoj kancelarija (carska, kraljevska, papinska, notarijat, loca credibilia)
8. Analiza dokumenata izvorni, autentični prijepisi, falsifikati
9. Kronologija - vrijeme i mjesto u povijesnoj znanosti trajanje, ritam i kontinuitet; klimatske fluktuacije; ciklusi i solarne aktivnosti; izračunavanje kalendara; vremenske kategorije kratko i dugo vrijeme; crkveni liturgijski kalendar (computus); razdoblja, ere i stilovi
10. Sigilografija Sfragistika Pečatoslovlje antika i rani srednji vijek, tehnika pečata, način pečaćenja; kraljevski pečati, pečati fizičkih i moralnih osoba; suvremena orijentacija proučavanja pečata; poštanske marke i poštanski pečati
11. Heraldika Grboslovlje
12. Arhivistika (opća i posebna)
13. Numizmatika značenje novca u ekonomiji i sociologiji; život i smrt novca, tipologija, estetika i povijest umjetnosti, novac i povijest
14. Povijesna geografija identifikacija mjesta; odnos zemljopisa i povijesti; geohistorija (povijesna geografija), povijesna kartografija (metode)
15. Povijesna metrologija (stare mjere i utezi)


Ocjenjivanje
Na nastavi se ocjenjuje aktivno sudjelovanje i pripremljenost za nastavu, ocjenjuju se kolokvij, seminarski rad. Završni dio ispita je usmeni.
Literatura:
  1. Histoire et ses methodes, Encyclopedie de la Pleiade, Paris, Gallimard, 1961
    A. Gury, Manuel de diplomatique, Paris 1925
    J. Stipišić, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, Zagreb, Školska knjiga, 1985. i 1991
    B. Bischoff, Paleographie de l'antiquite romaine et du Moyen age occidental, Paris Picard 1993; ima na njemačkom, engleskom i talijanskom
    G. Batelli, Lezioni di paleografia, Citta del Vaticano 2002.
    F. Šanjek, Latinska paleografija i diplomatika, Zagreb 2005.
    B. Stulli, Arhivistika i arhivska služba, Zagreb 1997.
    A. Palestra, Lineamenti di archivistica ecclesiastica, Milano 1965.
    B. Zmajić, Heraldika, sfragistika, genealogija, veksilologija i rječnik heraldičkog nazivlja, Zagreb, Golden marketing, 1996
    M. Pastoureau, Traite d'heraldique, Paris, Picard, 1993.
  2. A. Gulin, Hrvatska crkvena srednjovjekovna sfragistika (Golden marketing), Zagreb 1998.;
    Z. Herkov, Naše stare mjere i utezi: uvod u teoriju povijesne metrologije i njezine praktična primjena pri proučavanju naše gospodarske povijesti (Školska knjiga), Zagreb 1973.;
    B. Mimica, Numizmatika na povijesnom tlu Hrvatske (IV. st. pr. Krista - 1918.) (Vitagraf), Rijeka 1994.;
    J. Nagy, Diplomatika (I. Postanak i razvoj diplomatike, II. Izprave, III. Diplomatika kod Hrvata), u: Hrvatska Enciklopedija - Encyclopaedia Croatica, sv. V. ( Hrvatski izdavalački bibliografski zavod), Zagreb 1945., str. 58-65;
    V. Stipetić - N. Vekarić, Povijesna demografija Hrvatske (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku), Zagreb 2004.;
    M. Slukan Altić, Povijesna kartografija: kartografski izvori u povijesnim znanostima (Meridijani), Samobor 2003. ;
    A. Cappelli: Cronologia, cronografia e calendario perpetuo (Hoepli) Milano 2002.;
    R. Matijašić, Uvod u latinsku epigrafiju (Filozofski fakultet), Pula 2002.;
    Adriano Cappelli: Dizionario di abbreviature latine ed italiane, Milano, Ulrico Hoepli, 2004.
1. semestar Ne predaje se
POV (17193): Izborni predmeti na dvopredmetnome studiju povijesti - Redovni studij - Povijest
SOC (2960) - izborni TZP - Redovni studij - Sociologija

2. semestar
POV (17193): Izborni predmeti na dvopredmetnome studiju povijesti - Redovni studij - Povijest
SOC (2960) - izborni TZP - Redovni studij - Sociologija

3. semestar Ne predaje se
POV (17193): Izborni predmeti na dvopredmetnome studiju povijesti - Redovni studij - Povijest
SOC (2960) - izborni TZP - Redovni studij - Sociologija

4. semestar
POV (17193): Izborni predmeti na dvopredmetnome studiju povijesti - Redovni studij - Povijest
SOC (2960) - izborni TZP - Redovni studij - Sociologija

5. semestar Ne predaje se
POV (17193): Izborni predmeti na dvopredmetnome studiju povijesti - Redovni studij - Povijest
SOC (2960) - izborni TZP - Redovni studij - Sociologija

6. semestar
POV (17193): Izborni predmeti na dvopredmetnome studiju povijesti - Redovni studij - Povijest
Termini konzultacija:
Obavijesti
Objavljeno: 8. 6. 2015. u 13:51
Tomislav Popić
Objavljeno: 17. 4. 2015. u 15:40
Uređeno: 26. 8. 2019. u 09:30
Tomislav Popić

Bitno

Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS