Objavljeno: 12. 7. 2021. u 12:03
Uređeno: 12. 7. 2021. u 12:05
Dunja Jurić Vukelić

S ciljem pred očima i najsporiji napreduju brže nego oni najbrži bez cilja.
-Johann Wolfgang von Goethe

Trenutno vladajuća pandemija koronavirusa dovela je do brojnih promjena u našim radnim navikama, obiteljskom životu te je u većoj mjeri narušila našu svakodnevicu. Socijalna druženja svedena su na minimum, sve više boravimo u kući, a došlo je i do značajnih promjena u načinu školovanja, pri čemu se nastava u potpunosti ili djelomično odvija online putem. Uvjeti u kojima se nalazimo rezultiraju sve većim stapanjem obiteljskog, studentskog i radnog života. Jedna od posljedica nejasnih granica između osobnog i profesionalnog života svakako je gubitak dobro poznate, ustaljene dnevne rutine. Struktura radnog dana, ali i života općenito pruža osjećaj sigurnosti i kontrole. U nepoznatim i turbulentnim okolnostima, kada je struktura narušena, umjesto sigurnosti i kontrole mogu se javiti osjećaji izgubljenosti, stagnacije i nepomicanja s „mrtve točke“. Kad vas uz sve navedeno čekaju još zadaci pisanja seminara, zadaća, izrada prezentacija, priprema kolokvija, stvari mogu postati kaotične. U takvim uvjetima možete se okrenuti dvjema opcijama. U prvoj, možete kriviti okolnosti u kojima se nalazite za nedostatak motivacije i usredotočenosti, odgađati obveze i čekati povratak u „normalu“. No, takav način reagiranja može rezultirati gomilanjem studentskih obveza te u konačnici i lošijim akademskim uspjehom. Druga mogućnost je da probate vratiti kontrolu nad trenutnom situacijom. Umjesto da se usmjerite na sve ono što nemate, organizirajte vrijeme koje vam je na raspolaganju i pokušajte obnoviti strukturu u vašim životima. To ćete postići uspostavljanjem odgovarajuće rutine koja će povećati produktivnost, a time i osjećaj zadovoljstva i svrhovitosti. Jedan od lakših i učinkovitijih načina ponovne uspostave granica između osobnih, radnih i studentskih obveza je planiranje i postavljanje ciljeva. U daljnjem tekstu kratko ćemo se osvrnuti na benefite koji ciljevi mogu imati u raznim područjima našeg života te kako ih na jednostavan način uspostaviti, isplanirati i postići.


3P: postavljanje→planiranje→postizanje


Ciljevi mogu imati pozitivan učinak na sve aspekte našeg života, od poboljšanja fizičkog zdravlja, usvajanja novih vještina, rješavanja loših navika do izvršavanju radnih i studentskih obveza. Pomažu u određivanju prioriteta te usmjeravaju pažnju na aktivnosti koje su ključne za njihovo ostvarenje. Mobiliziraju energiju, povećavaju ustrajnost i motivaciju te doprinose osjećaju svrhovitosti i produktivnosti. No, samo navođenje i formiranje ciljeva te zamišljanje željene budućnosti nije dovoljno kako bi se pokrenuli i poduzeli odgovarajuće akcije za njihovo postizanje. Potreban je svojevrstan kompas, odnosno plan koji će vas usmjeravati te pomoći da lakše pratite napredak i ostanete usredotočeni. Ključna poveznica između postavljanja ciljeva te njihovog ostvarenja je proces planiranja. Formiranje plana može obuhvaćati podjelu većeg zadatka na manje cjeline, njihovo raspoređivanje u vremenu te odabir strategija kojima ćete prevladati potencijalne prepreke i dosegnuti postavljeni cilj. Kako bi navedeno bilo razumljivije pojasnit ćemo na primjeru pisanja seminarskog rada.
Pisanje seminara:
Prvi korak u razradi plana za uspješno napisan seminarski rad obuhvatio bi podjelu zadatka u više etapa. Prije nego što krenete na samo pisanje potrebno je precizno definirati temu, pretražiti literaturu, a sadržaj seminara rastaviti na manje cjeline poput uvoda, rasprave, zaključka. Sljedeći korak odnosio bi se na određivanje redoslijeda kojim će se navedeni elementi obraditi te njihovo raspoređivanje u vremenu. Svaki dan odredite termin tijekom kojeg ćete se posvetiti jednoj od prethodno navedenih sastavnica seminara. Imajte na umu da se život ne sastoji samo od studiranja, stoga napravite popis i dodatnih zadataka koji nisu vezani uz studentske obveze, poput pospremanja kuće, pomoći obitelji, odmaranja te ih uvrstite u raspored. Potrebno je uzeti u obzir i moguće prepreke na putu do cilja te unaprijed pripremiti strategije kojima ćete ih prevladati. Na prethodnom primjeru to se može odnositi na sljedeće: obrada pojedinih sastavnica iziskuje više vremena u odnosu na prvotnu procjenu, dobili ste dodatnu obvezu na fakultetu ili jednostavno nije „vaš dan“. Pojavu prepreka ili prijetnji u procesu ostvarenja cilja ne trebate promatrati kao
udaljavanje od njega, već kao sastavni dio. 
Definiranje i razrada plana nadgledanja i postavljanja ciljeva povećava osjećaj samoefikasnosti, sigurnosti, vjerovanja u vlastite sposobnosti, a same ciljeve čini opipljivim i stvarnijim, što posljedično povećava i vjerojatnost njihovog dostizanja. 


Ciljevi i akademsko postignuće

Na važnost postavljanja ciljeva i formiranje plana za njihovo ostvarenje ukazuju Schippers i suradnici (2020). Provođenjem online intervencije, u kojoj su studenti trebali napraviti popis ciljeva za bližu budućnosti, dobiveno je da kvantiteta i kvaliteta postavljenih ciljeva utječe na akademsko postignuće. Drugim riječima, navođenje više ciljeva te njihovo opisivanje uporabom većeg broja riječi, kreiranje detaljnog plana u sklopu kojeg se uzimaju u obzir moguće prepreke te formiranje raznih strategija kojima se iste mogu prevladati značajno je povezano s akademskim uspjehom. Također je utvrđeno da se ciljevi koje postavljamo ne moraju nužno odnositi na studentske obveze kako bi
doprinijeli boljem uspjehu na fakultetu. Navođenje osobnih ciljeva, poput onih vezanih uz fizičko zdravlje (Želim više vježbati), psihičku dobrobit (Želim raditi na svom mentalnom zdravlju), obiteljske odnose (Želim provoditi više vremena sa svojom obitelji), prijateljske odnose (Želim imati više vremena za svoje prijatelje) te formiranje plana njihovog ostvarenja također su pozitivno povezani s boljim uspjehom na fakultetu. Postupak formiranja i raspisivanja željenih ciljeva i načina njihovog dostizanja, neovisno o području života kojem pripadaju, je ono što doprinosi akademskom uspjehu. Navedeno ukazuje da planiranje i postavljanje ciljeva u jednoj domeni života, primjerice bavljenje fizičkom aktivnošću, mobilizira energiju i napor te povećava ustrajnost u drugim područjima života, poput
izvršavanja studentskih obveza. Popis ciljeva i plan njihovog ostvarenja možete prikazati u obliku plakata te istaknuti na vidljivo mjesto. Tako prezentirani ciljevi služit će kao podsjetnik na zadatke koje ste si zacrtali.


SMART postavljanje ciljeva

Treba imati na umu da nisu svi ciljevi koje postavite jednako učinkoviti. Postoji niz kriterija koje cilj treba zadovoljiti kako bi bio dobro postavljen i rezultirao uspješnom izvedbom. Karakteristike dobro osmišljenog cilja sadržane su u akronimu SMART (MUDRO) prema kojem dobro postavljeni cilj mora biti Specific (Specifičan/Određen), Measurable (Mjerljiv), Attainable (Dostižan), Relevant (Relevantan) i Time-Bound (Uvremenjen).

Specifičan/Određen- specifični i jasno određeni ciljevi usmjerit će vas prema točnom slijedu akcija. Cilj je određen kada sadrži iscrpan opis onoga što želimo postići, vremenski okvir unutar kojeg ga želimo ostvariti te strategije i aktivnosti koje su potrebne za njegovo dostizanje. Što je preciznije određen i detaljnije razrađen stepenicu ste bliže željenom rezultatu.

NE: Ovaj semestar želim većinu kolegija položiti putem kolokvija.
DA: Do zimskog roka želim barem četiri od sedam kolegija položiti putem kolokvija.
 

Mjerljiv je onaj cilj čije se ostvarenje na neki način može izmjeriti, odnosno kod kojeg se nakon isteka roka za njegovo postizanje može jednoznačno utvrditi jeste li ga ostvarili ili ne. Uspostavljanje mjerljivog cilja pomaže da ostanete usredotočeni te omogućava da lakše pratite svoj napredak, odnosno što ste postigli i koliko ste udaljeni od željenog cilja.

NE: Želim aktivnije sudjelovati u raspravama iz određenog kolegija.
DA: Na svakom terminu rasprava, javit ću se za riječ barem dva puta.

Attainable/Dostižan- Ciljevi koje postavljate trebaju biti sukladni vašim sposobnostima, okolnostima te resursima s kojima raspolažete. Trebaju biti dovoljno izazovni kako bi vas motivirali i pružili mogućnost za osobni rast i napredak. Postavljanje nerealno visokih i teško dostižnih ciljeva može biti obeshrabrujuće i demotivirajuće. Ostvarenje cilja u koji ste uložili trud, vrijeme i možda pomaknuli svoje osobne granica donijet će vam osjećaj ispunjenja, ponosa i zadovoljstva.

NE: Želim popraviti prosjek ocjena s 3,5 na 4,0 do kraja semestra.
DA: Želim podići prosjek ocjena na 4,0 do kraja godine. Nastojat ću što bolje napisati svaki kolokvij, ispit i seminar tako da uložim više vremena u pripremu i samo učenje.

Relevantan-uz prethodno navedene kriterije, bitno je da postavljeni ciljevi budu osobno važni i da doprinose nekoj većoj misiji ili viziji. Ukoliko je cilj kojeg ste postavili sukladan vašim potrebama, željama i vrijednostima, bit ćete spremniji i unatoč preprekama, uložiti više truda da ga ostvarite.

NE: (Trebam povisit prosjek iz dva predmeta kako bih upisao željeni smjer na diplomskom studiju.)
Ispiti su za mjesec dana, ali idem prvo na more pa ću zadnjih tjedan dana učiti za ispite.
DA: Napravit ću plan pomoću kojeg ću organizirati vrijeme i raspodijeliti gradivo kroz tri tjedna kako
bih se stigao dobro pripremiti za nadolazeće ispite.

Time-Bound/Uvremenjen- svaki cilj treba imati početak i kraj, odnosno treba biti smješten u određeni vremenski okvir. Određivanjem roka unutar kojeg postavljeni cilj trebate ostvariti izbjegavate odgađanje „sutra ću“ te smanjujete vjerojatnost da vas svakodnevni, manje važni zadaci okupiraju i odvuku pažnju od kreiranog plana.

NE: Želim se dobro pripremiti za kolokvij u utorak.
DA: Proći ću svo gradivo obuhvaćeno kolokvijem do nedjelje, tako da dnevno provedem tri sata učeći i pišući natuknice.

Ne žalite za vremenom koje ćete „potrošiti“ formirajući svoje ciljeve na SMART način. Zapamtite, uloženi trud se uvijek isplati.


Ono što dobivate postizanjem svojih ciljeva nije toliko važno koliko ono što postajete njihovim postizanjem.
-Michelangelo Buonarroti

 

Autor: Dora Korać, mag. psych.

Uredila: Dunja Jurić Vukelić, mag. psych.

Literatura
Cheung, E. (2004). Goal setting as motivational tool in student's self-regulated learning. Educational
Research Quarterly, 27(3), 3-9.
Epton, T., Currie, S. i Armitage, C. J. (2017). Unique Effects of Setting Goals on Behavior Change:
Systematic Review and Meta-Analysis. Journal of Consulting and Clinical Psychology, 85(12),
1182-1198.
Latham, G. P. (2004). The motivational benefits of goal-setting. Academy of Management
Perspectives, 18(4), 126-129.
Travers, C. J., Morisano, D. i Locke, E. A. (2015). Self-reflection, growth goals, and academic
outcomes: A qualitative study. The British journal of educational psychology, 85(2), 224-241.
Schippers, M. C., Morisano, D., Locke, E. A., Scheepers, W. A., Latham, G. P. i de Jong, E. M. (2020).
Writing about personal goals and plans regardless of goal type boosts academic
performance. Contemporary Educational Psychology, 60, 1-10.

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2024. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS