Objavljeno: 19. 7. 2021. u 19:28
Uređeno: 17. 9. 2021. u 20:46
Dunja Jurić Vukelić
Što je samopoštovanje?

Samopoštovanje se odnosi na to što mislimo o sebi, kako vrednjujemo sebe kao osobu i kako procjenjujemo vlastite sposobnosti. Stoga naše samopoštovanje raste kroz životna iskustva koja potvrđuju našu kompetentnost i/ili čine da se osjećamo vrijednim osobama.

Osobe visokog samopoštovanja osjećaju se vrijednim osobama, poštuju sami sebe, svjesne su svojih sposobnosti, no ne smatraju se nužno superiornima nad drugima. Ne očekuju da ih drugi hvale ili da im se dive.  Osobe s niskim samopoštovanjem imaju generalno negativno mišljenje o sebi samima i svojim sposobnostima. Često su pretjerano osjetljive na kritike. Pesimistične su i sklone su osjećaju usamljenosti. S obzirom da se boje neuspjeha, radije će odustati od toga da se upuste u neki izazov, nego da riskiraju da dožive neuspjeh. Primjerice, radije neće ni pokušati izaći na ispit, premda znaju da će zbog toga pasti godinu, nego da izađu na ispit, riskirajući pad i doživljaj neuspjeha. Ne vole privlačiti pozornost na sebe. Mogu biti pretjerano zaokupljene analiziranjem svog ponašanja i toga kakav dojam ostavljaju na druge ljude. U odnosu na osobe visokog samopoštovanja, češće doživljavaju niz negativnih emocija: anksioznost, depresivnost, hostilnost, srdžbu, socijalnu anksioznost, krivnju, sram i usamljenost.

Izvori samopoštovanja

Veliku ulogu u formiranju našeg samopoštovanja ima doživljaj prihvaćanja i odbacivanja od strane drugih ljudi (roditelja, braće i sestara, prijatelja, romantičnih partnera, kolega na poslu/fakultetu ili društvene skupine). Kada nam drugi kroz svoje ponašanje iskazuju toplinu na fizički način (kroz zagrljaj, dodir, poljubac) ili na verbalni način (kroz pohvalu ili lijepu riječ), osjećamo da nas te osobe prihvaćaju. Kada su drugi ljudi prema nama hladni, agresivni ili ne obraćaju pozornost na nas, osjećamo da nas te osobe odbacuju. Premda tuđe odbacivanje može negativno utjecati na naše samopoštovanje u svim razdobljima života, naša rana životna iskustva posebno su važna za razvoj samopoštovanja.

Mogućnost utjecaja na okolinu također je važna za naš osjećaj samopoštovanja. Nitko nema potpunu kontrolu nad svim aspektima svog života, no uvijek postoje neki aspekti naše okoline na koje možemo utjecati. Pretjeran osjećaj nesposobnosti, bespomoćnosti i/ili beznadnosti može negativno djelovati na samopoštovanje.

Naposljetku, doživljaj postignuća u ostvarivanju nekog zahtjevnog i nama važnog cilja čini da se osjećamo kompetentnima, te pozitivno djeluje na naše samopoštovanje. Problem koji može priječiti doživljaj postignuća jest postavljanje previsokih i nerealnih očekivanja. Ako sami od sebe očekujemo da ostvarimo nešto što je jako teško izvedivo, kada ne uspijemo ispuniti to očekivanje možemo se osjećati nekompetentnima, što loše djeluje na samopoštovanje. Ako se prepoznajete u ovom opisu, može vam pomoći to da redefiniranje svoja očekivanja tako da budu realno ostvariva (vidi članke o postavljanju ciljeva i perfekcionizmu).

Postupanje u skladu s vrijednostima za koje osjećamo da su ispravne pozitivno djeluje na samopoštovanje. Kada postupamo u skladu s onim što osjećamo da je ispravno, osjećamo da smo autentični, što doprinosi našem samopoštovanju.

Kako naša životna iskustva utječu na samopoštovanje

Spomenuli smo da veliku ulogu u razvoju našeg samopoštovanja mogu imati razna životna iskustva, pri čemu su posebno važna rana životna iskustva. Na koji način ta iskustva utječu na naš današnji život? Da bismo odgovorili na to pitanje, potrebno je definirati pojam bazičnih uvjerenja. Bazična uvjerenja predstavljaju naša duboko usvojena uvjerenja o nama samima, drugim ljudima i svijetu, koje stječemo kroz životna iskustva. Na primjer, dijete koje je često bilo ismijavano kad bi reklo svoje mišljenje može usvojiti uvjerenje „Glup sam“. To dijete može biti i iznadprosječno inteligentno, no zbog okoline u kojoj je odrastao usvaja to negativno uvjerenje, jer si u toj dobi ne može drugačije objasniti zašto ga drugi ismijavaju. Evo drugih primjera negativnih bazičnih uvjerenja:

„Nisam dovoljno dobar.“

„Smotan sam.“

„Ružan sam.“

„Ništa mi ne ide.“

„Loša sam osoba.“

„Bezvrijedan sam.“

„Drugima sam na teret.“

„Ne zaslužujem ljubav.“

„Glup sam.“

„Dosadan sam“

„Ne uklapam se u društvo.“

„Moje mišljenje je nebitno.“

„Ne zaslužujem biti sretan.“

 

 

Kada si osoba posvijesti ta negativna uvjerenja, može osjećati jake negativne emocije i imati vrlo negativnu sliku o samoj sebi. Kako bi se zaštitila od događaja koji jačaju ta negativna uvjerenja i time sačuvala samopoštovanje, osoba razvija pretpostavke i pravila kako živjeti. Ta pravila imaju za cilj izbjeći situacije u kojima će negativna uvjerenja biti ojačana. Primjerice, osoba koja je bila ismijavana zbog izražavanja vlastitog mišljenja razvila je bazično uvjerenje „Glupa sam“, a u skladu s tim uvjerenjem razvila je pretpostavku „Ako izrazim svoje mišljenje, drugi će me ismijati, jer sam glupa“. Kako bi se zaštitila od doživljavanja situacija koje bi potvrdile uvjerenje da je glupa, razvila je pravilo: „Neću izražavati svoje mišljenje, nego ću se radije prikloniti tuđem“. Evo drugih primjera životnih pravila i pretpostavki:

Pretpostavke:

„Ako nisam najbolji, to znači da nisam dovoljno dobar.“

„Ako drugoj osobi ne ugodim u svemu, ona će se uvrijediti i odbaciti me.“

„Ako pokušam učiniti nešto teško, neću uspjeti. Ako ni ne pokušam, osjećat ću se bolje.“

„Ako nisam lijepo odjevena i našminkana, drugi me neće prihvatiti.“

Pravila:

„Uvijek moram biti najbolji.“

„Moram svima ugoditi.“

„Ne smijem doživjeti neuspjeh.“

„Uvijek moram izgledati lijepo.“

Sve dok se neka osoba uspijeva ponašati u skladu s ovakvim životnim pravilima, imat će pozitivnu sliku o sebi i održavati dobro samopoštovanje. Međutim, ovako održavan osjećaj samopoštovanja je kratkotrajan, jer su ova pravila nerealna. Jako je teško uvijek biti najbolji ili svima ugoditi. U situaciji kada osoba doživi neuspjeh u pridržavanju ovih pravila, ponovno će se javiti osjećaj niskog samopoštovanja zbog potvrđenog negativnog bazičnog uvjerenja o sebi.

S obzirom na to da je samopoštovanje održavano držanjem ovakvih pravila krhko i kratkotrajno, postavlja se pitanje kako razviti stabilno i zrelo samopoštovanje. Kako bismo razvili zdravo samopoštovanje, poželjno je otkriti koja su naša negativna bazična uvjerenja. Ta uvjerenja su uglavnom utemeljena na pogrešnim zaključcima i pretjerano negativnoj slici samih sebe. Stoga je potrebno zamijeniti takva nerealna uvjerenja realnijim, objektivnijim i korisnijim bazičnim uvjerenjima. U nastavku ćemo prezentirati jednu metodu koju možete samostalno prakticirati, a koja vam može pomoći u mijenjanju bazičnih uvjerenja.

Promjena bazičnih uvjerenja

Promjena bazičnih uvjerenja je dugotrajan proces koji zahtijeva trajni rad na sebi. U ovom poglavlju ponudit ćemo nekoliko savjeta kako možeš samostalno raditi na promjeni bazičnih uvjerenja.

  1. Prepoznavanje svojih negativnih bazičnih uvjerenja

Kako bi mogao mijenjati svoja bazična uvjerenja, prvo je potrebno osvjestiti si trenutna bazična uvjerenja koja su u podlozi tvog ponašanja. Možda si se prepoznao u nekom od bazičnih uvjerenja navedenih u prošlom potpoglavlju. Ako još nisi prepoznao svoja bazična uvjerenja, ova pitanja mogu ti pomoći u tome:

    1. Prisjeti se nekih životnih situacija zbog kojih se osjećaš loše. Jesi li zbog njih formirao negativno mišljenje o sebi? Što si mislio o sebi zbog toga?
    2. Postoji li neka osoba koja je negativno utjecala na tvoje samopoštovanje? Što je ta osoba rekla o tebi? Je li ponašanje te osobe u tebi izazvalo neke negativne misli o samom sebi? Koje su to misli?
    3. Prisjeti se pravila i pretpostavki koje si napisao u prethodnom zadatku. Na temelju kojih bazičnih uvjerenja su ta pravila i pretpostavke nastali? Ako bi prekršio neko pravilo, što bi to govorilo o tome kakva si osoba?
    4. Je li ti teško sjetiti se svojih pozitivnih osobina? Dopuštaš li si ugodne aktivnosti, imaš li suosjećanja prema samom sebi? Ako ne, zašto? Koje te misli o samom sebi sprječavaju da budeš dobar prema sebi?

Jesi li prepoznao neka svoja bazična uvjerenja? Zapiši ih.

  1. Promjena negativnih bazičnih uvjerenja
  1. Odaberi jedno svoje negativno bazično uvjerenje koje bi htio promijeniti i zapiši ga. Procijeni koliko vjeruješ u to uvjerenje na skali od 1 do 100%. Zapiši koje ti se emocije javljaju kad vjeruješ u to uvjerenje.
  2. Osmisli realnije bazično uvjerenje – naša negativna bazična uvjerenja uglavnom uzimaju u obzir samo negativne aspekte stvarnosti, npr. kod uvjerenja „Loša sam u svemu što radim“ ne uzimamo u obzir mnoge dobre stvari koje smo u životu napravili. Također, negativna bazična uvjerenja su disfunkcionalna, odnosno predstavljaju način gledanja na svijet koji nam nije koristan, već nas blokira i čini manje uspješnima. Dobro zamjensko bazično uvjerenje ne bi bilo „Najbolja sam u svemu što radim“, jer to uvjerenje nije realno. Cilj nam je osmisliti bazično uvjerenje koje je 1) realno, koje 2) uzima u obzir naše pozitivne i negativne strane, te koje nam je 3) korisno, jer nam omogućuje da radimo na sebi, mijenjamo se i uspješno funkcioniramo u životu. Primjer realnijeg bazičnog uvjerenja bi ovdje bio: „Mnoge stvari mi dobro idu.“
  3. Ispitaj koji su dokazi za staro bazično uvjerenje. Koji su dokazi u prilog tvom negativnom bazičnom uvjerenju? U odgovoru na ovo pitanje mogu ti pomoći sljedeća promišljanja:
  • Imam li neke trenutne probleme u životu (npr. problemi na fakultetu, u vezi, depresivnost) na kojima temeljim ovo uvjerenje?
  • Temeljim li svoje uvjerenje na neuspjesima ili pogreškama iz prošlosti?
  • Osuđujem li se zbog nekog svog nedostatka, fizičkih karakteristika ili osobina ličnosti?
  • Temeljim li svoje uvjerenje prema tome kako se drugi prema meni ponašaju (npr. mislim da sam loša osoba jer su me drugi zlostavljali, rugali mi se, zanemarivali me,...)?
  1. Pokušaj sagledati te dokaze na realniji način. Nakon što si utvrdio „dokaze“ za svoje negativno bazično uvjerenje, ispitaj koliko su ti dokazi zaista istiniti. Postoji li drugačiji način gledanja na tu situaciju?
    • Imam li neke trenutne probleme u životu koje su doprinijeli mom neuspjehu? Npr. možda sam bio slabije koncentriran na učenje jer me muči zdravlje bliske osobe, te sam zato dobio lošu ocjenu. Ne trebam se zbog tog neuspjeha smatrati nesposobnim, jer bi vrlo vjerojatno i druga osoba na mom mjestu imala lošu koncentraciju.
    • Temeljim li negativno bazično uvjerenje na prethodnim neuspjesima/pogreškama? Svi ljudi nekada dožive neuspjeh, to je normalno. No to ne znači nužno da sam nesposoban. U većini stvari bih mogao, uz trud i vježbu, poboljšati uspješnost.
    • Temeljim li negativno bazično uvjerenje na svojim nedostatcima? To što u nečemu nisam dobar ne znači da sam manje vrijedan kao osoba. Svatko ima svoje dobre i loše strane.
    • Imam li lošu sliku o sebi zbog nekih osobina ličnosti koje kod sebe ne mogu prihvatiti (npr. sramežljivosti)? Ljudi se razlikuju po osobinama ličnosti. Premda se ličnost u određenoj mjeri može mijenjati, malo je vjerojatno da ćemo od vrlo povučene osobe postati najdominantnija osoba u društvu. Bitno je prihvatiti samoga sebe i prepoznati prednosti onih osobina ličnosti koje imam. Svaka osoba je jedinstvena. Moje jedinstvene osobine ličnosti mi možda daju prednost u nekim vrstama zadataka.
    • Zašto se druge osobe loše ponašaju prema meni? Jesam li uzeo u obzir mogućnost da se tako ponašaju zbog nekih svojih osobina ličnosti ili jer i same imaju neke probleme, a ne zato što sam ja loša osoba?
  2. Ispitaj dokaze za novo, realnije bazično uvjerenj Vrati se bazičnom uvjerenju koje si osmislio u dijelu b. Kako bi usvojio ovo uvjerenje, potrebno je prikupiti dokaze koji idu u prilog ovom novom uvjerenju. Pokušaj se sjetiti nekih događaja iz prošlosti ili sadašnjosti koji potvrđuju ovo uvjerenj Zapiši ih u odgovarajuću ćeliju u tablici. Uz to, razmisli o tome što bi se moglo dogoditi u budućnosti, a da potvrdi tvoje bazično uvjerenje. Na što trebaš obratiti pozornost? Primjerice, ako je tvoje novo bazično uvjerenje „Mnoge stvari mi dobro idu“, možeš obratiti pozornost na uspjehe na fakultetu ili pohvale drugih ljudi.
  3. Naposljetku, procjeni na skali od 1 do 100% koliko sada vjeruješ starom bazičnom uvjerenju, a koliko novom bazičnom uvjerenju.

 

Dnevnik mojih pozitivnih osobina (preuzeto i prilagođeno od Lim i sur., 2005)

Ovo je aktivnost koju možeš prakticirati svakodnevno kako bi lakše prepoznao svoje dobre osobine i kvalitete. Prisjeti se što si radio u danu i koje su tvoje pozitivne kvalitete očitovane tvojim ponašanjem. Navedi barem 3 pozitivne kvalitete za svaki dan.

Evo nekoliko primjera:

-npr. Učio za faks. – odgovornost

-npr. Utješio prijatelja. - empatija

-npr. Otišao u muzej. - sposobnost cijenjenja ljepote

Možete isprintati i popuniti tablicu navedenu u nastavku:

Dan u tjednu / datum

Što sam radio tijekom dana

Moje pozitivne kvalitete

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Nadamo se da su Vam navedene praktične aktivnosti pomogle da steknete uvid u to kakvo je vaše samopoštovanje i da počnete raditi na jačanju samopoštovanja. Ako primjećujete da Vas nisko samopoštovanje i loša slika o sebi sprječavaju da ostvarite neke životne ciljeve i uspješno funkcionirate u svakodnevici, možete dogovoriti termin savjetovanja javljajući se na e-mail adresu našeg Savjetovališta. Tu smo za vas!

Autor: Klara Saganić, mag. psych.

Uredila: Dunja Jurić Vukelić, mag. psych.

Literatura

Lim, L., Saulsman, L. i Nathan, P. (2005). Improving Self-Esteem. Perth: Centre for Clinical Interventions.

Mruk, C. J. (2006). Self-esteem research, theory, and practice: Toward a positive psychology of self-esteem. New York: Springer Publishing Company.

Park, N., i Peterson, C. (2009). Character strengths: Research and practice. Journal of College and Character, 10,(4). doi: 10.2202/1940-1639.1042

Rohner, R. P., Khaleque, A. i Cournoyer, D. E. (2012). Introduction to parental acceptance-rejection theory, methods, evidence, and implications. Journal of Family Theory & Review, 2(1), 73-87.

Rosenberg, M. (1965). Society and the adolescent self-image. Princeton: Princeton University Press.

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2024. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS