O nama

Studij sociologije osnovan je 1992. godine i čini jednu od temeljnih disciplina Fakulteta hrvatskih studija. Koncepcija studija sociologije usmjerena je na korištenje socioloških teorija i metodologije društvenih znanosti u razumijevanju društvenih procesa i fenomena u specifičnome kontekstu hrvatskoga društva te komparativno u europskoj i globalnoj perspektivi. Svojim je obrazovnim ishodima studij sociologije usmjeren na osposobljavanje kvalitetnoga sociološkoga istraživačkoga kadra opskrbljenoga profesionalnim istraživačkim i analitičkim vještinama nužnima za produktivan rad u javnom i privatnom sektoru. Preddiplomska i diplomska razina studija sociologije ustrojene su prema suvremenim međunarodnim znanstvenim standardima.


Objavljeno: 27. 6. 2019. u 17:34
Uređeno: 6. 7. 2019. u 12:40
Ivan Perkov
Donesen Izvedbeni nastavni plan...

Na prijedlog Stručnoga povjerenstva u sastavu: prof. dr. sc. Stipan Tadić, doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj i Ivan Perkov, mag. soc., Znanstveno-nastavno vijeće Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu na sjednici održanoj 26. lipnja 2019. jednoglasno je donijelo Izvedbeni nastavni plan preddiplomskoga i diplomskoga studija sociologije u akademskoj godini 2019./2020. Nastavni je plan sadržajno i formalno uravnotežen, a na obje je razine studija studentima omogućena veća izbornost.

 

Preddiplomski studij sociologije

Izvedbeni nastavni plan preddiplomskoga studija sociologije obogaćen je s devet novih izbornih predmeta (Izbori i društvene zakonitosti, Društveni menadžment, Hrvatsko društvo i vjerske slobode, Psihijatrija i društvo, Sociologija politike, Sociologija prehrane, Suvremeni duhovni izazovi, Suvremeni izazovi društvene obnove, Ujedinjeni narodi i suvremeno društvo). Tako su sada u ponudi 24 izborna kolegija, od kojih će student jednopredmetne sociologije tijekom studija odabrati njih osam ili devet.

Za studente dvopredmetnoga studija prvi je put osigurana prava izbornost pa po ovom prijedlogu u svakom semestru studija imaju mogućnost biranja jednoga izbornoga kolegija.

Ispravljena je višegodišnja loša praksa prema kojoj kolegij Osnove hrvatske jezične kulture, koji je na razini Hrvatskih studija utvrđen jednim od četiriju obvezatnih temeljnih zajedničkih predmeta (uz Tjelesnu kulturu i šport, akademski strani jezik i Akademsku pismenost), nije bio obvezatan za studente jednopredmetnoga preddiplomskoga studija sociologije.

Smanjene su razlike između obvezatnih predmeta na jednopredmetnom i dvopredmetnom studiju sociologije te je nastavni plan, u tom smislu, sadržajno i formalno uravnotežen.

Budući da je prošlogodišnja praksa pokazala da izborni kolegiji Ekonomska sociologija i Izazovi društvene stratifikacije u Hrvatskoj zahtijevaju zaokruženo teorijsko-metodološko znanje i prezahtjevni su za studente preddiplomskoga studija, prebačeni su na diplomsku razinu.

Proširena je ponuda izbornih temeljnih zajedničkih predmeta. U ponudi studentima jednopredmetne sociologije uvršteno je više kolegija s drugih studija: s demografije i hrvatskoga iseljeništva (Teorija migracija, Tipologija iseljavanja, Javni sustavi i stanovništvo), filozofije (Filozofija demokracije), komunikologije (Teorije i sustavi televizijskoga komuniciranja), kroatologije (Hrvati i slavenski svijet, Hrvatska gastronomija i enologija, Institucije hrvatskoga naroda, društva i države, Jezik i kultura Hrvata u Bosni i Hercegovini, Pravogovor, Vrjednote hrvatskoga ustavnoga poretka), povijesti (Alojzije Stepinac – čovjek i režimi, Diplomatika s egdotikom i kronologijom, Hrvatska heraldika i semiotika grbovlja, Srednjovjekovni latinski natpisi) i psihologije (Psihologija spolnosti), koji mogu biti zanimljivi studentima sociologije. Tako se sada u grupi izbornih temeljnih zajedničkih predmeta na studiju sociologije nudi 70 kolegija. Uz suglasnost predstojnika Odsjeka student može upisati i više od propisanoga broja bodova, tj. dodatne izborne kolegije iz te skupine. Dapače, upisivanje većega broja izbornih kolegija trebalo bi kod studenata poticati i honorirati.

 

Diplomski studij sociologije

Uzevši u obzir iskazane studentske afinitete, Povjerenstvo je pojednostavilo diplomski studij sociologije pa je sada svim studentima omogućeno da biraju bilo koji od izbornih predmeta koji su do sada bili grupirani u pojedine tematske izborne grupe (tzv. module) te je njihovo upisivanje bilo prisilno kao posljedica izbora pojedine tematske grupe izbornih predmeta. Naime, pregledom dokumentacije studijskih programa, ISVU-sustava i izvedbenih nastavnih planova sociologije od uvođenja Bolonjskoga sustava (za ak. god. 2005./2006. sve do 2018./2019.) utvrđeno je da na studiju sociologije nisu uspostavljeni moduli. Godine 2008. bile su uvedene četiri tematske grupe izbornih predmeta neujednačenoga opsega (35–45 ECTS) na jednom smjeru, koje se nisu održale niti do dovršetka studija toga naraštaja. Nije pronađeno zakonsko uporište da se studentima i dalje onemogućuje izbor izbornih predmeta grupiranjem predmeta u tematske grupe. Uostalom, takvo sužavanje izbornosti nije povezano s dopusnicom, akademskim postignućima studija, diplomom o završenom studiju niti s dopunskom ispravom pa je Znanstveno-nastavno vijeće Hrvatskih studija prihvatilo prijedlog da se odustane od takve prakse.

Ujednačena je jezgra obvezatnih sociologijskih predmeta na znanstvenom i nastavničkom smjeru.

Većini izbornih predmeta iz sociologije usklađeno je bodovanje na 4 ECTS-a.

Ponuda izbornih predmeta na diplomskom studiju sociologije obogaćena je kolegijima (3): Izazovi društvene stratifikacije u Hrvatskoj, Ekonomska sociologija i Povijest hrvatske sociologije. Tako se od izbornih predmeta na znanstvenom smjeru diplomskoga studija sociologije sada nudi 36 predmeta, od kojih student tijekom četiri semestra mora odabrati 12. Na nastavničkome smjeru nude se 32 sociološka i 16 nastavničkih predmeta, ukupno 48, od kojih student tijekom prva tri semestra mora odabrati 7 socioloških i 5 nastavničkih, ukupno 12 izbornih predmeta.

U izvedbeni nastavni plan vraćeno je 15 kolegija studija sociologije, koji se protekle ili proteklih godina nisu održavali. Svi su oni vraćeni u skupinu Izborni predmeti II. Na preddiplomskom prof. Cajner Mraović (4): Socijalna patologija (iz 2017.), Društvo i maloljetnička delinkvencija (iz 2017.), Sociologija sigurnosti (iz 2017.) i Sociologija socijalne kontrole i policije u hrvatskom društvu. Na preddiplomskom prof. Peračković (1): Sociologija interneta. Na diplomskom doc. Brajdić Vuković (1): Sociologija znanosti i tehnologije. Na diplomskom prof. Matić (2): Civilizacija nasilja i Predrasude i prevencija diskriminacije. Na diplomskom prof. Cajner Mraović (5): Criminology of Bullying, Sociologija razvoja, Nasilje djece i maloljetnika, Sociology of Domestic Violence i Nasilje u obitelji. Na diplomskom doc. Pavić (2): Demografski razvoj Hrvatske (iz INP-a 2012./13., 2013./14. i 2014./15.) i Primjena statističkih programa (iz INP-a 2010./11., 2011./12., 2012./13., 2013./14.).

Novi Izvedbeni nastavni plan studija sociologije možete pogledati ovdje.

 

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2024. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS