O nama

Studij sociologije osnovan je 1992. godine i čini jednu od temeljnih disciplina na Hrvatskim studijima. Koncepcija studija sociologije usmjerena je na korištenje socioloških teorija i metodologije društvenih znanosti u razumijevanju društvenih procesa i fenomena u specifičnome kontekstu hrvatskoga društva te komparativno u europskoj i globalnoj perspektivi. Svojim je obrazovnim ishodima studij sociologije usmjeren na osposobljavanje kvalitetnoga sociološkoga istraživačkoga kadra opskrbljenoga profesionalnim istraživačkim i analitičkim vještinama nužnima za produktivan rad u javnom i privatnom sektoru. Preddiplomska i diplomska razina studija sociologije ustrojene su prema suvremenim međunarodnim znanstvenim standardima.


Objavljeno: 4. 10. 2019. u 12:17
Ivan Perkov
Nastavnici i studenti Odsjeka za...

Dvadeset i osma po redu međunarodna znanstveno – kulturna manifestacija Dani Frane Petrića održana je od 22. do 28. rujna 2019. u gradu Cresu (hotel Kimen). Organizatori manifestacije bili su Hrvatsko filozofsko društvo i  Grad Cres,  a među suorganizatorima su bili Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku i Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu. Dani Frane Petrića  jedinstven su događaj koji čine tri sastavnice: (1) međunarodni simpozij o izbornoj, interdisciplinarnoj temi, (2) međunarodni simpozij u čast hrvatskom filozofu, polihistoru i učenjaku Frani Petriću te (3) popratni kulturno – umjetnički program.

Ovogodišnji međunarodni simpozij o izbornoj, interdisciplinarnoj temi glasio je Um: koevolucija biologije i kulture (22. – 25. rujna 2019.). Suorganizator simpozija bio je Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku, dok je predsjednik Programskog odbora bio prof. dr. sc. Zdravko Radman. Ideja simpozija Um: koevolucija biologije i kulture bila je prema riječima prof. dr. sc. Zdravka Radmana omogućiti blisku i otvorenu suradnju između prirodnih i društveno – humanističkih znanstvenika. Profesori Miroslav i Zdravko Radman održali su uvodno javno predavanje u kojemu su istaknuli kako se ljudsku prirodu i um može na znanstven način razumjeti samo ako shvatimo da na biološke organizme utječe ono najčovječnije, a to su društveni odnosi i kultura. Cilj ovoga simpozija bio je skrenuti pozornost na postojanje međusobnog uvjetovanja među procesima koje biologija i kulturologija istražuju. Drugim riječima, pokazati kako postoji neprestana razmjene između gena i simbola, tj. biologije i kulture.

Plenarna predavanja na engleskom jeziku održali su australski filozof Richard Menary sa Macquaire Universityja i postdoktorski znanstveni suradnik Andrew Buskell sa University of Cambridgea. Predavanje profesora Menaryja nosilo je naslov „Enkulturacija u tri fuge“ u kojem je on prikazao tezu o enkulturaciji kao specifikumu koji omogućuje preobražajni utjecaj kulturne prakse prema spoznajnim sposobnostima putem društvenog/kulturnog učenja. Andrew Buskell svoje je predavanje naslovio „Kohezija i grupiranje u kulturalnoj filogenetici“. U izlaganju je Buskell prikazao filogenetski model pristupa kulturi koji predstavlja kulture kao srodne vrstama (one podliježu procesu mijenjanja, odjeljenja i izumiranja).

Uz javna predavanja održana su i predstavljanja recentnih izdanja. Predstavljeno je šest knjiga hrvatskih i stranih autora: Gottfireda Küenzlena, Slavka Amulića, Hrvoja Jurića, Gorana Sunajka i Predraga Fincija. Također je održan i okrugli stol o tematici knjiga Not by Genes Alone: How Culture Transformed Human Evolution (2005.) i The Origin and Evolution of Culture (2004.) autora Petera J. Richersona & Roberta Boyda.

Međunarodni simpozij Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu stalna je tema Dana Frane Petrića. Suorganizator simpozija bili su Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, dok je predsjednik Programskog odbora simpozija bio doc. dr. sc. Bruno Ćurko. U sklopu dvadeset i osme znanstveno – kulturne manifestacije simpozij je obuhvatio tri teme: 1. „Hrvatska filozofija u prošlosti i sadašnjosti“, 2. „Frane Petrić“ i 3. „Renesansna filozofija i njezin utjecaj na kasnija razdoblja u filozofiji, znanosti i kulturi“ koje su otvorile nova pitanja, ali i saznanja. Prof. dr. sc. Lino Veljak sa Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu održao je javno predavanje koje se ticalo značaja prve konferencije o Frani Petriću kojom je obilježena 450. obljetnica rođenja cresanskog polihistora i filozofa.

Dvadeset i osmi Dani Frane Petrića okupili su devedesetak znanstvenika iz petnaest zemalja (Austrija, Australija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Finska, Italija, Kanada, Kosovo, Hrvatska, Mađarska, Njemačka, Sjedinjene Američke Države, Slovenija, Srbija, Ujedinjeno Kraljevstvo), a među njima nastavnike i studente sa Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. U javnim predavanjima na oba simpozija sudjelovali su među ostalim izlagačima i nastavnici sa Odsjeka za sociologiju i Odsjeka za filozofiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu: prof. dr. sc. Zdravko Radman, prof. dr. sc. Pavo Barišić, prof. dr. sc. Mislav Kukoč, izv. prof. dr. sc. Ivo Džinić, dr. sc. Marko Kardum, Erik Brezovec, mag. soc., Ivan Perkov, mag. soc., Luka Janeš, mag. phil., Petar Ušković Croata, mag. educ. class. et croat. lat. i studenti Bruno Bogović i Petar Šarić.

Bruno Bogović

Popis obavijesti

Bitno

Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Služba za informatičke i računalne poslove
QuiltCMS