O nama

Studij sociologije osnovan je 1992. godine i čini jednu od temeljnih disciplina Fakulteta hrvatskih studija. Koncepcija studija sociologije usmjerena je na korištenje socioloških teorija i metodologije društvenih znanosti u razumijevanju društvenih procesa i fenomena u specifičnome kontekstu hrvatskoga društva te komparativno u europskoj i globalnoj perspektivi. Svojim je obrazovnim ishodima studij sociologije usmjeren na osposobljavanje kvalitetnoga sociološkoga istraživačkoga kadra opskrbljenoga profesionalnim istraživačkim i analitičkim vještinama nužnima za produktivan rad u javnom i privatnom sektoru. Preddiplomska i diplomska razina studija sociologije ustrojene su prema suvremenim međunarodnim znanstvenim standardima.


Objavljeno: 9. 6. 2022. u 10:26
Uređeno: 9. 6. 2022. u 10:27
Bruno Bogović
Interaktivno o održivosti: Gostujuća...

U okviru kolegija Društvo i održivost nositelja doc. dr. sc. Ivana Perkova održana su interktivna gostujuća predavanja nagrađivanog novinara HRT-a Mladena Iličkovića i dugogodišnjeg ekoaktivista iz udruge EkoZagreb Ivana Kosa.

Na studiju sociologije Fakulteta hrvatskih studija u sklopu kolegija Društvo i održivost nostielja doc. dr. sc. Ivana Perkova 7. lipnja 2022. godine održano je gostujuće predavanje Mladena Iličkovića, novinara i urednika emisije Ekozona Hrvatske radiotelevizije (HRT). Iličković je dobitnik brojnih novinarskih nagrada i priznanja, a za najbolji rad o zaštiti okoliša za 2018. godinu osvojio je  nagradu „Velebitska degenija“ koju dodjeljuje Hrvatsko novinarsko društvo (HND) U svom dosadašnjem radu razgovarao je sa svim ključnim akterima kad je u pitanju održivost i održivi razvoj u Hrvatskoj i svijetu, gospodarenje otpadom i koncept pametnih gradova. Sa snimanjem tjedne emisije Ekozona započelo se 2006. godine, a do danas je snimljeno preko 520 epizoda u kojima su se obradile različite ekološke teme, bliske kolegiju Društvo i održivost.

 

Gostujući predavač, dugogodišnji poznavatelj ekološke problematike na domaćoj, ali i međunaradonoj sceni iznio je analitički osvrt na niz tema iz ekologijske domene. Uz tri stupa vlasti, novinarstvo je, prema mišljenju predavača, onaj dodatni, četvrti stup, kojim se propitkuje društveno stanje. Naglasak je stavljen i na koncept osobne odgovornosti, kako prema sebi, drugima, tako i okolišu kojeg smo dio. Spomenute su i suvremene aporije zapadnog društva koje odgovornost olako zaobilazi, a glavni krivac tome je težnja za profitom. Od velikog broja spomenutih tema vrijedi izdvojiti one sekvence koje su kod studenata izazvale interes za raspravu s predavačem. Spomenuli su se načini doprinošenja smanjenju, ako već ne i neutralnosti klimatskog (ugljičnog) otiska. Postavilo se pitanje: Kako potaknuti promjene u društvu i kakvu ulogu u tome ima ljudska empatija? Zaključeno je da je ona direktno ugrađena u održivost. Sljedeća rasprava vodila se oko ljudske pohlepe. Može li se pohlepnog čovjeka potaknuti, usmjeriti ili educirati da postane suosjećajan? Nakon toga istaknulo se nekoliko primjera inovacija u sferi ekološkog života i to kroz zalaganje pojedinaca: Matije Hlebara iz tvrtke Podravka i žonglera Tomislava Kozarčanina. Na kraju su dvije teme pobudile osobitu pozornost i razmjenu stavova: Može li tehnologija sačuvati prirodni okoliš? te Otpad i život bez plastike (pitanje interesa i „otpadnih“ lobija – tehnološki i prosvjetiteljski optimizam). Kroz gostujuće predavanje studenti su uvidjeli da aktualna tematika leži na spojnoj (suradničkoj) liniji sociološke teorije, odgoja i obrazovanja, ekologije te ekološkog aktivizma. Studenti su dobili uvid u znanje, iskustvo i promišljanje o ovom fenomenu od strane aktera iz svijeta medija koji je ponudio studentima Odsjeka za sociologiju daljnju suradnju i razmjenu iskustava.

Ranije je u okviru kolegija Društvo i održivost zanimljivo predavanje održao i ekološki aktivist Ivan Kos iz udruge EkoZagreb koji je studentima prenio iskustva iz dugogodišnjeg rada u civilnom sektoru. Pojasnio je kojim se aktivnostima bave ekološke udruge i s kojim se izazovima susreću u komunikaciji s upravljačkim i političkim akterima. Naglasio je da civilni sektor u Hrvatskoj ima snažnu korektivnu ulogu, a bazira se uglavnom na volonterskom angažmanu entuzijasta.

 

Na kolegiju društvo i održivost obrađuju se brojne teme povezane sa sociologijom rizika, socijalnom ekologijom i urbanom sociologijom, uči se o povijesti, dimenzijama i kritikama koncepta održivoga razvoja, pametnim gradovima, suvremenim ekološkim pokretima, ekološkom otisku, odnosu gosporadstva i ekologije. Održana gostujuća predavanja doprinijela su tome da studenti iz prve ruke čuju razmišljanja aktivnih aktera koji se na različite načine bave održivošću.

Bruno Bogović

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2024. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS