Objavljeno: 21. 11. 2018. u 10:34
Uređeno: 21. 11. 2018. u 13:11
Sara Paraga

U ponedjeljak 22. listopada 2018. u Dubrovniku je održana prva Nacionalna konferencija EMN Nacionalne kontaktne točke za Hrvatsku "Diaspora engagement in the development of the country of origin". Konferenciji je prisustvovalo više od 40 sudionika iz 12 zemalja i Hrvatske, a među prisutnima su bile i djelatnice iz Znanstvenog zavoda Hrvatskih studija dr. sc. Maria Florencia Luchetti i Tea Cacović.

Na Konferenciji se raspravljalo o tome kako se dijaspore mogu uključiti u razvoj zemalja podrijetla. Konferencija je bila podijeljena u tri sesije, kroz koje su izlagači iz raznih zemalja (Njemačke, Irske, Izraela, Litve itd.) pružili uvid u rezultate svojeg rada i istraživanja te pristupe za privlačenje dijaspore i uspostavu suradnje, s naglaskom na pristupe dijasporama u trećim državama.

Tijekom pozdravnih govora prisutnima su se obratili nacionalna koodinatorica za EMN u Hrvatskoj Nikolina Patalen, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić te zamjenica državnog tajnika iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Ivana Perkušić.

U prvoj sesiji raspravljalo se o ekonomskom, društvenom i kulturnom kapitalu koji imaju dijaspore, migracijama iz Hrvatske u Bavarsku, vjerojatnosti povratka hrvatskih emigranata iz SAD-a i Australije, razlozima za odlazak i povratak u Hrvatsku itd. Druga i treća sesija bile su posvećene primjerima dobre prakse u odnosima s dijasporom.

Arnon Mantver, osnivač i predsjednik Centra za međunarodnu migraciju i integraciju iz Izraela, nastavio je sesiju opisujući ulogu izraelske dijaspore u vremenima promjena za državu Izrael. Mantver je također dao svoje preporuke za izgradnju jakih veza s dijasporom: poticanje osnivanja organizacija i institucija u dijaspori, umrežavanje, prikupljanje sredstava itd. Također je spomenuo i nekoliko ključnih područja na kojima treba raditi u hrvatskom slučaju: kreiranje jakih i održivih zajednica i organizacija u inozemstvu te razvoj domovine kroz partnerstvo s dijasporom.

Konferencija je završila raspravom o raznim pitanjima, s glavnim fokusom na mapiranju dijaspora, istraživanju i analizi podataka. Općenito, ova je Konferencija omogućila širi pogled na hrvatsku dijasporu, kao i na potencijal koji dijaspore imaju u osnaživanju i razvoju zemalja podrijetla.

Popis obavijesti

Bitno

Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu djeluju od 16. studenoga 1992. godine. Od 2017. ustrojeni su kao sveučilišni odjel za interdisciplinarno proučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne i intelektualne povijesti i zbilje, medijske i interpersonalne komunikacije, akcija društvenih skupina, ljudskoga doživljavanja i ponašanja, razvoj jezika, otvorenih političkih, kulturnih i socijalnih pitanja od nacionalnoga ili regionalnoga interesa.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka organizacija izvode studije na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Studijski programi filozofije, hrvatskoga latiniteta, komunikologije, kroatologije, latinskoga jezika, povijesti, psihologije i sociologije, znanstvenoga i nastavničkoga smjera, usporedno uzimaju u obzir četiri sastavnice: 1. općeteorijsku i metodološku, 2. nacionalnu ili kroatološku, 3. europsku i 4. globalnu.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS