Objavljeno: 21. 11. 2018. u 10:34
Uređeno: 21. 11. 2018. u 13:11
Sara Paraga

U ponedjeljak 22. listopada 2018. u Dubrovniku je održana prva Nacionalna konferencija EMN Nacionalne kontaktne točke za Hrvatsku "Diaspora engagement in the development of the country of origin". Konferenciji je prisustvovalo više od 40 sudionika iz 12 zemalja i Hrvatske, a među prisutnima su bile i djelatnice iz Znanstvenog zavoda Hrvatskih studija dr. sc. Maria Florencia Luchetti i Tea Cacović.

Na Konferenciji se raspravljalo o tome kako se dijaspore mogu uključiti u razvoj zemalja podrijetla. Konferencija je bila podijeljena u tri sesije, kroz koje su izlagači iz raznih zemalja (Njemačke, Irske, Izraela, Litve itd.) pružili uvid u rezultate svojeg rada i istraživanja te pristupe za privlačenje dijaspore i uspostavu suradnje, s naglaskom na pristupe dijasporama u trećim državama.

Tijekom pozdravnih govora prisutnima su se obratili nacionalna koodinatorica za EMN u Hrvatskoj Nikolina Patalen, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić te zamjenica državnog tajnika iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Ivana Perkušić.

U prvoj sesiji raspravljalo se o ekonomskom, društvenom i kulturnom kapitalu koji imaju dijaspore, migracijama iz Hrvatske u Bavarsku, vjerojatnosti povratka hrvatskih emigranata iz SAD-a i Australije, razlozima za odlazak i povratak u Hrvatsku itd. Druga i treća sesija bile su posvećene primjerima dobre prakse u odnosima s dijasporom.

Arnon Mantver, osnivač i predsjednik Centra za međunarodnu migraciju i integraciju iz Izraela, nastavio je sesiju opisujući ulogu izraelske dijaspore u vremenima promjena za državu Izrael. Mantver je također dao svoje preporuke za izgradnju jakih veza s dijasporom: poticanje osnivanja organizacija i institucija u dijaspori, umrežavanje, prikupljanje sredstava itd. Također je spomenuo i nekoliko ključnih područja na kojima treba raditi u hrvatskom slučaju: kreiranje jakih i održivih zajednica i organizacija u inozemstvu te razvoj domovine kroz partnerstvo s dijasporom.

Konferencija je završila raspravom o raznim pitanjima, s glavnim fokusom na mapiranju dijaspora, istraživanju i analizi podataka. Općenito, ova je Konferencija omogućila širi pogled na hrvatsku dijasporu, kao i na potencijal koji dijaspore imaju u osnaživanju i razvoju zemalja podrijetla.

Popis obavijesti

Bitno

Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS