Objavljeno: 22. 11. 2018. u 19:01
Uređeno: 22. 11. 2018. u 19:02
Sara Paraga

Znanstveni zavod Hrvatskih studija i International Centre for Archival Research (ICARUS-HR) u suradnji s projektom Ljudska prava izbjeglica u službenim evidencijama kojeg zajednički provode Centar za informacije - dokaze pri Odjelu za informacijske studije Sveučilišta u Los Angelesu i Centar za arhivske studije Sveučilišta u Liverpoolu organizirali su međunarodni jednodnevni simpozij "Ljudska prava izbjeglica u zapisima" koji se održao 15. studenog 2018. u Knjižnici Hrvatskih studija. Na simpoziju je sudjelovalo 17 izlagača iz Amerike, Hrvatske, Mađarske, Španjolske i s Kosova. Cilj simpozija je bio ukazati na pitanja povezana s dokumentacijskim pravima izbjeglica i tražitelja azila.

U uvodnom dijelu prisutnima su se obratili zamjenica pročelnika Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Nada Zgrabljić Rotar, predstojnica Znanstvenog zavoda dr. sc. Katica Jurčević i Vlatka Lemić, predsjednica ICARUS Hrvatska.

Na simpoziju su predstavljene organizacije i projekti usmjereni na migracije, izbjeglice i njihova prava. Anne J. Gilliland s University of California Los Angeles predstavila je projekt "Refugee Rights in Records Project and next steps", Igor Aničić upoznao je sudionike simpozija s djelovanjem organizacije International Organization for Migration, Tvrtko Barun je predstavio prve izbjegličke novine u Hrvatskoj "Staze", a Alba Díez je održala prezentaciju o aktivnostima i djelovanju nevladine organizacije No name Kitchen. Martina Prokl Predragović govorila je o misiji i iskustvima organizacije Isusovačke službe za izbjeglice kroz temu "Jesuit Refugee Service experiences: reuniting women, children and families". Prvi dio simpozija  završio je izlaganjima Ramë Manaja iz Državne Agencije Arhiva Kosova o kosovskim iskustvima izbjeglištva, doc. dr. sc. Filipa Škiljana s Instituta za migracije i narodnosti s temom „Usmena povijest kao metoda istraživanja povijesnih događaja (Drugi svjetski rat) i nacionalnih manjina i prof. dr. sc. Josipa Jurčevića koji je predstavio temu „Hrvatske izbjeglice kroz dokumente“.

U drugom dijelu simpozija fokus je bio na aktualnoj problematici izbjeglištva. Suzana Peran i Anđelka Raguž održale su prezentaciju rezultata istraživanja na temu "Medijsko izvještavanje o izbjegličkom valu i prolasku izbjeglica kroz Hrvatsku". Sandra Cvikić s Instituta Ivo Pilar imala  je izlaganje na temu "Refugeedom"  Inside Croatia's Balkan Route discourse, a studentica Hrvatskih studija Jana Kapeter sudjelovala je na simpoziju s temom „Položaj žena tražiteljica azila u RH“. U simpozij se putem Skype poziva uključio i gospodin Csaba Szilágyi (Blinken Open Society Archives) koji je govorio o projektu Records and People on the Move: An Archival and Education Project.      

U završnom dijelu o problematici izbjeglica na prostoru Hrvatske i Bosne i Hercegovine od početka 20. stoljeća, u vrijeme Drugog svjetskog rata i sve do 1950. izlagali su doktorandi s Hrvatskih studija. Marko Vukičević govorio je o migracijama stanovništva Banske Hrvatske od početka 20. stoljeća do 1918. godine s posebnim osvrtom na razdoblje Prvog svjetskog rata, Vladimir Šumanović je predstavio temu „Muslimanske izbjeglice u istočnoj Bosni od početka ustanka u ljeto 1941. do kapitulacije Italije u rujnu 1943.“, tema izlaganja Danijela Jurkovića je bila „Kolektivna mjera preseljenja 1950., što nam govore memoari, a što arhivski izvori“, a student Vlatko Smiljanić je održao zadnju prezentaciju na temu „Prognaničko-izbjeglička problematika tijekom Drugoga svjetskog rata unutar granica NDH: što nam govore arhivski izvori“.

 

 

 

Popis obavijesti

Bitno

Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu djeluju od 16. studenoga 1992. godine. Od 2017. ustrojeni su kao sveučilišni odjel za interdisciplinarno proučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne i intelektualne povijesti i zbilje, medijske i interpersonalne komunikacije, akcija društvenih skupina, ljudskoga doživljavanja i ponašanja, razvoj jezika, otvorenih političkih, kulturnih i socijalnih pitanja od nacionalnoga ili regionalnoga interesa.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka organizacija izvode studije na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Studijski programi filozofije, hrvatskoga latiniteta, komunikologije, kroatologije, latinskoga jezika, povijesti, psihologije i sociologije, znanstvenoga i nastavničkoga smjera, usporedno uzimaju u obzir četiri sastavnice: 1. općeteorijsku i metodološku, 2. nacionalnu ili kroatološku, 3. europsku i 4. globalnu.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS