Objavljeno: 3. 5. 2019. u 10:40
Uređeno: 3. 5. 2019. u 10:45
Maria Florencia Luchetti

Portal Promise.hr, koji posvećuje posebnu pažnju na temu iseljeništva, objavio je članak o Danu otvorenih vrata pod nazivom „Hrvatski – moj jezik“, održan u  Uredu Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović. Na članku se istaknu riječi Predsjednice Republike Hrvatske, prisutnost djelatnica Znanstvenog zavoda Hrvatskih Studija Sveučilišta u Zagrebu te brojnih pojedinaca i udruga iz cijele Hrvatske kojih se brinu za očuvanje jezika i hrvatske kulture.

Prenosimo ovdje cijeli članak, a original možete vidjeti na sljedećoj poveznici.

 

HRVATSKI MOJ JEZIK: Argentinka pjevala Lijepu našu, Kineskinja recitirala Pupačića, Makedonka Tina Ujevića

”Premda u posljednje vrijeme bilježimo veliki porast iseljavanja, uzrokovano gospodarskim okolnostima i posljedicama globalne krize, kao i ulaska u EU, postoje i primjeri povratnika iz iseljeništva, te doseljenika iz raznih krajeva svijeta, pa čak i Europe. Isto tako, hrvatski jezik žele učiti mnogi stranci, a ovdje i vidim i mnogo vas koji ste našu Hrvatsku odabrali kao svoju drugu Domovinu, što nas posebno veseli“, naglasila je Predsjednica Republike te zahvalila svima na odabiru učenja hrvatskog jezika.

U subotu, 27. travnja 2019. godine održan je u Uredu Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović Dan otvorenih vrata pod nazivom „Hrvatski – moj jezik“ posvećen onima koji uče hrvatski jezik kao jezik svojih predaka i korijena ili kao posve strani jezik kojega žele naučiti.

I djelatnice Znanstvenog zavoda Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu odazvale su se pozivu Ureda Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović te su se pridružile ovom susretu, posvećenom studentima programa za učenje hrvatskog jezika – “Croaticum“-a Filozofskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Centra za hrvatske studije u svijetu Filozofskog Fakulteta u Splitu, kao i drugim povratnicima koji uče jezik svojih predaka te strancima koji uče ili su naučili hrvatski jezik te žive u Hrvatskoj.

Na događaju su također sudjelovali profesori hrvatskog jezika Programa “Croaticum”-a Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Centra za hrvatske studije u svijetu Filozofskog fakulteta u Splitu, predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske te druge kulturne, obrazovne i građanske institucije i udruge.

Pjevačica povratnica iz Argentine María Florencia Celani otpjevala je „Lijepu našu“, dok su Zhu Guizhi iz Narodne Republike Kine i Lika Kostova iz Sjeverne Makedonije, studentice Centra za hrvatske studije Sveučilišta u Splitu, sudjelovale u kulturnom programu recitiranjem pjesama ‘More‘ Josipa Pupačića i ‘Igračka vjetrova‘ Tina Ujevića.

Spomenuvši svoje osobno diplomatsko iskustvo u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi, predsjednica Grabar-Kitarović naglasila je koliko je važno očuvanje jezičnog identiteta za jačanje hrvatskih zajednica, posebno u drugoj ili trećoj generaciji, „kada se materinska riječ čuje samo na nedjeljnim misama ili na blagdanskim druženjima, na folklornim manifestacijama uz pjesmu i ples što nose riječ iz Domovine“.

Obilazeći hrvatske iseljenike na više kontinenata, od Australije i Novog Zelanda do Čilea, Argentine, Sjedinjenih Država i Kanade, Predsjednica je kazala kako se uvjerila koliko je jaka njihova želja za očuvanjem svojeg jezika i nacionalnog identiteta, a mnogi od njih su već pomalo i zaboravili hrvatski jezik.

„U svijetu mnogih i različitih nacija upravo je nacionalna kultura ona temeljna vrijednost koja nas čini ne samo prepoznatljivima, što je u doba globalizacije iznimno važno, nego nam daje stabilnost, sigurnost i vjeru u vlastite potencijale, snagu, kreativnost i mogućnosti napretka“, istaknula je.

Nadalje, kazala je kako uvijek osjeća radost kada posjeti lektorate hrvatskog jezika u stranom svijetu, jer je jezik kôd identiteta i kulture, a lektorati su temelj opstanka hrvatskog jezika u tim sredinama.

„Zahvaljujući Centrima hrvatskoga jezika, a ponajprije hrvatskim doseljenicima i njihovim potomcima, hrvatski se jezik i kultura šire i povećavaju i u vremenu prema budućnosti i u prostoru do udaljenih kontinenata. Upravo stoga i ovim našim današnjim susretom želimo im izraziti potporu i podršku“, dodala je.

„Premda u posljednje vrijeme bilježimo veliki porast iseljavanja iz naše zemlje, uzrokovano gospodarskim okolnostima i posljedicama globalne krize, kao i ulaska u Europsku uniju, postoje i primjeri povratnika iz iseljeništva, te doseljenika iz raznih krajeva svijeta, pa čak i Europe. Isto tako, hrvatski jezik žele učiti mnogi stranci, a među vama ovdje i vidim i mnogo vas koji ste našu Hrvatsku odabrali kao svoju drugu Domovinu, što nas posebno veseli“, naglasila je Predsjednica Republike te zahvalila svima na odabiru učenja hrvatskog jezika.

Na Danima otvorenih vrata nazočili su brojni pojedinci i udruge iz cijele Hrvatske – KUD Sv. Roko, predstavnici Gradskog kazališta Beli Manastir, odgajateljice i djeca dječjeg vrtića Vrbik, predstavnici Udruge Plavi telefon, predstavnici Znanstvenog centra izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo, župan i najbolji učenici Bjelovarsko-bilogorske županije, predstavnici Hrvatske udruge pomoćnika u nastavi, predstavnici Pop Rock škole Sisak, predstavnice Udruge ‘Hrvatska žena’ Oroslavje…

Popis obavijesti

Bitno

Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu djeluju od 16. studenoga 1992. godine. Od 2017. ustrojeni su kao sveučilišni odjel za interdisciplinarno proučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne i intelektualne povijesti i zbilje, medijske i interpersonalne komunikacije, akcija društvenih skupina, ljudskoga doživljavanja i ponašanja, razvoj jezika, otvorenih političkih, kulturnih i socijalnih pitanja od nacionalnoga ili regionalnoga interesa.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka organizacija izvode studije na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Studijski programi filozofije, hrvatskoga latiniteta, komunikologije, kroatologije, latinskoga jezika, povijesti, psihologije i sociologije, znanstvenoga i nastavničkoga smjera, usporedno uzimaju u obzir četiri sastavnice: 1. općeteorijsku i metodološku, 2. nacionalnu ili kroatološku, 3. europsku i 4. globalnu.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS