Objavljeno: 6. 2. 2020. u 12:39
Uređeno: 6. 2. 2020. u 13:21
Maria Florencia Luchetti
Uspješno održan Međunarodni...

U prosincu 2019. godine održan je Međunarodni znanstveno stručni skup Migracijski procesi između Hrvatske i Južne Amerike. Povijest, kultura i društvo u organizaciji Znanstvenog zavoda Fakulteta hrvatskih studija u suradnji s Institutom za migracije i narodnosti i Institutom za društvene i političke studije Patagonije Nacionalnog sveučilišta u Patagoniji „San Juan Bosco“ s institucionalnom potporom Instituta za antropološke znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Buenos Airesu, Antropološke škole Fakulteta humanističkih znanosti i umjetnosti Nacionalnog sveučilišta u Rosariju, Odsjeka za sociologiju Fakulteta društvenih znanosti Sveučilišta u Buenos Airesu i Odsjeka za društvene i humanističke znanosti Sveučilišta u Aysenu.

Skup je svojevrsni nastavak panela „Hrvatsko iseljeništvo u Južnoj Americi i povratna migracija u Hrvatsku. Izazovi i mogućnosti“ održanog u okviru Trećeg hrvatskog iseljeničkog kongresa „Odlazak – Ostanak – Povratak“ (Osijek, 29.6.2019.-1.7.2019) te „Migracijski procesi u Južnoj Americi: povijest, identiteti i izazovi za istraživanje“ i „Migracijski procesi i izgradnja identiteta u Južnoj Americi i Jugoistočna Europa: kultura, država i nacionalizmi“ održanih u sklopu Međunarodnog znanstveno stručnog skupa „Migracija i identitet: ekonomija, kultura i država“ (Zagreb, 6.-8.12.2019) koje su organizirali i koordinirali Znanstveni zavod Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Institut za migracije i narodnosti.

Iz iskustva ovih prethodnih događaja te razumijevanja potrebe stvaranja akademskog prostora za rješavanje specifičnih pitanja vezanih za migracijske procese između ovih dvaju regija, nastala je ideja o ovom skupu. Važnost te potrebe očituje se u velikom odazivu. Ukupno se prijavilo 69 izlagača, od kojih 36 iz Hrvatske i 33 iz drugih zemalja poput Argentine, Bolivije, Venezuele, Brazila, Čilea, Perua, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Rusije, koji su prezentirali 54 rada. Izlaganja su održana uživo  i putem interneta/videokonferencije, a obuhvaćene su različite teme, pristupi i perspektive. Glavni je doprinos skupa poticanje razmjene iskustava i rasprave o raznim aspektima koji tvore i zahvaćaju migracijski fenomen između Hrvatske i Južne Amerike.

Prvog dana skupa, u srijedu, 11. prosinca, 32 znanstvenika i stručnjaka svoja izlaganja izložilo je u knjižnici Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Riječi dobrodošlice i otvorenje skupa uputili su izv. prof. dr. sc. Mario Grčević, bivši pročelnik Hrvatskih studija, dr. sc. Katica Jurčević, predstojnica Znanstvenog zavoda Fakulteta hrvatskih studija, doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti te dr. sc. María Florencia Luchetti, viša znanstvena suradnica Znanstvenog zavoda Fakulteta hrvatskih studija.

Na uvodnom panelu razgovaralo se o hrvatskoj kulturnoj politici i važnosti kulture kao kohezijskom faktoru unutar hrvatske nacionalne zajednice. Izlagači su  razmatrali su različite aspekte programa Republike Hrvatske prema Hrvatima u Južnoj Americi, poučavanje i proučavanje hrvatskoga jezika, izmjene Zakona o hrvatskom državljanstvu te mogućnosti suradnje IOM Ureda u Zagrebu s IOM-ovim Uredima Južne Amerike u svrhu očuvanja hrvatske kulture u zemljama Južne Amerike.

Prvi panel usredotočio se na temu hrvatske kulturne baštine, identitet i kolektivno sjećanje, kroz sljedeće dimenzije: nacionalnu, etničku, vjersku, književnu i obrazovnu dimenziju te su na njemu znanstvenici prezentirali rezultate važnih istraživanja kao što su doprinos očuvanju nacionalnog i kulturnog  identiteta hrvatskih iseljenika, procesi memorije i nostalgije u dijaspori, svjedočanstvo iseljenika Pavla Vidasa, hrvatska baština čileanskog pisca Antonia Skármete, analiza hrvatske dijaspore u Brazilu kroz društvene mreže, kolektivno sjećanje i doprinos hrvatskoga iseljeništva u stvaranju Republike Hrvatske.

Drugi panel je bio fokusiran na procese poučavanja i učenja hrvatskog jezika i kulture u Južnoj Americi i u Hrvatskoj s izlaganjima Hrvatski jezik u perspektivi očuvanja jezične raznolikosti, Terenska istraživanja govornika hrvatskoga jezika u Južnoj Americi te Sociofonetska slika govornika Južne Amerike u hrvatskome kao J2.

Povijesna perspektiva i historiografske rasprave bila je tematska os trećeg panela, gdje su prezentirana dva rada s temom iseljavanje s Korčule u Južnu Ameriku, dva izlaganja o političkom iseljavanju u Argentinu nakon Drugog svjetskog rata, izlaganje o iseljavanju iz Hercegovine te  izlaganje o iseljavanju Hrvata u Južnu Ameriku od 1886. do 1926.

Zadnji je panel slušateljima je omogućio upoznavanje s metodološkim problemima i pitanjima o arhivima. Radovi su se odnosili na mogućnosti koje Hrvatski državni arhiv nudi istraživačima i njihovu ulogu u povezivanju hrvatske dijaspore u Južnoj Americi, na povezivanje putem suradničkih arhivskih platformi, kao Topoteka, Udbin arhiv o hrvatskim izbjeglicama u Južnu Ameriku te na digitalizaciju iseljeničkih novina Radnička straža i dokumenta Popis Jugoslovenske Naseobine u Punta Arenasu.

Drugi dan skupa održan je u četvrtak, 12. prosinca 2019. godine u Institutu za migracije i narodnosti. Sudjelovalo je 37 izlagača, od kojih je njih 9 bilo fizički prisutno, dok je 28 njih sudjelovalo putem interneta ili snimljenim prilogom. Većina panela je održana na španjolskom jeziku. Osim izlagača, sudjelovalo je 20 sudionika te se događaj prenosio uživo preko društvene mreže Facebook na profilu „Estudios Croatas“, službenoj Facebook stranici na španjolskom jeziku Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu koja je prvenstveno namijenjena potomcima hrvatskih iseljenika u Latinskoj Americi.

Pozdravne riječi uputili su doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti, prof. dr. sc. Juan Carlos Radovich, glavni istraživač i profesor Sveučilišta u Buenos Airesu i Nacionalnog vijeća za znanstveno i tehničko istraživanje, doc. dr. sc. Brígida Baeza, istraživačica i docentica Nacionalnog sveučilišta u Patagoniji San Juan Bosco i Nacionalnog vijeća za znanstveno i tehničko istraživanje te dr. sc. María Florencia Luchetti, viša znanstvena suradnica Znanstvenog zavoda Fakulteta hrvatskih studija. Argentinski istraživači su također prezentirali svoje istraživačke radove i osvrnuli se na važnost suradnje između institucija  organizatorica ovog međunarodnog skupa.

Na prvom panelu migracijskim procesima između Hrvatske i Južne Amerike pristupilo se iz povijesne perspektive, a radovi su bili fokusirani na Dubrovačku Republiku, hrvatsko-venecuelanske odnose, hrvatske migracije u Čileu, Brazilu i Argentini.

Procesi podučavanja i učenja hrvatskog jezika i kulture bili su tematska os drugog panela. Izlaganja su se odnosila na jezična, književna i kulturna iskustva hrvatske zajednice u Venezueli i Argentini.

Na trećem panelu predstavljeni su različiti aspekti migracijskih procesa između Hrvatske i Bolivije, kao što su osnovne informacije o hrvatskoj migraciji u Boliviji, slučaj hrvatske zajednice u gradu La Pazu, doprinos Hrvata Boliviji, migracija iz etnografske perspektive te izazovi povratka, integracije i razvoja Hrvatske.

Usredotočen na tematske osi kulturne aktivnosti, organizacijske procese hrvatske zajednice i kulturni identiteti, četvrti panel okupio je raznolike radove vezane za obiteljsku fotografiju i hrvatsko migracijsko sjećanje u Venezueli, fotografiju kao alat za traženje identiteta, uredničke aktivnosti Hrvata u Južnoj Americi, povratnu migraciju, etničke aspekte hrvatskog identiteta u Rosariju i hrvatske organizacije pokrajine Buenos Aires suočene s raspadom jugoslavenske države.

Peti i posljednji panel fokusirao se na ulogu žena u migracijskim procesima, prezentirajući zanimljive informacije  o ovom novom aspektu u okviru hrvatskih migracija u Venezuelu, Čile i Argentinu.

S ovim skupom Znanstveni zavod Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu uz Institut za migracije i narodnosti i Institut za društvene i političke studije Patagonije Nacionalnog sveučilišta u Patagoniji „San Juan Bosco“ otvorili su institucionalni prostor za komunikaciju i razmjenu iskustava između znanstvenika i stručnjaka koji se bavi migracijskim procesima, te kroz prezentacije rezultata istraživanja i rasprave o teorijsko-metodološkim problemima počeli stvarati širok znanstveno i stručno utemeljen dijalog između Hrvatske i zemalja Južne Amerike.  

Na sljedećim poveznicama možete pogledati izlaganja panela prvog dana skupa, održana na hrvatskom jeziku:


Riječi dobrodošlice i otvorenje skupa

Uvodni panel - Hrvatska kulturna politika. Važnost kulture kao kohezijskog faktora unutar hrvatske nacionalne zajednice

Mijo Marić, prof., ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Predstavljanje programa Hrvatske matice iseljenika za Hrvate u Južnoj Americi

Mr. sc. Zdravka Bušić, državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske

Dario Magdić, prof., zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Predstavljanje programa za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Ivan Piteša, ovlašteni voditelj Ureda IOM-a, u Zagrebu. Mogućnosti suradnje IOM Ureda u Zagrebu s IOM-ovim Uredima Južne Amerike u svrhu očuvanja hrvatske kulture u zemljama Južne Amerike

Izv. prof. dr. sc. Ivana Franić, pomoćnica ministrice Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Poučavanje i proučavanje hrvatskoga jezika u Južnoj Americi, izazovi za budućnost

Zoran Miočinović, dipl. iur, sudski tumač za engleski, španjolski, katalonski i srpski jezik. Stjecanje hrvatskog državljanstva za hrvatsku dijasporu  u svjetlu izmjena Zakona o hrvatskom državljanstvu

Doc. dr. sc. Vladimira Rezo (Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu); Mateja Glavaš, univ. bacc. comm. et hist. (Fakultet hrvatski studija Sveučilišta u Zagrebu). Ostvarivanje mjera i aktivnosti privlačenja hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka iz Južne Amerike

Pitanja i rasprava uvodnog panela - Hrvatska kulturna politika. Važnost kulture kao kohezijskog faktora unutar hrvatske nacionalne zajednice

I- Prvi panel. Hrvatska kulturna baština, identitet i kolektivno sjećanje. Nacionalne, etničke, vjerske, književne, obrazovne dimenzije
http://doc.hrstud.hr/mfl/2019.12.11_Knjiznica_Zzavod_IMIN_1.dan/video_mp4/MAH01262.MP4

Izv. prof. dr. sc. Vjekoslava Jurdana (Sveučilište Jurja Dobrile u Puli); Radovan Tadej, dipl. iur. Opet idem u Južnu Ameriku: svjedočanstvo iseljenika Pavla Vidasa

Dr. sc. Katica Jurčević (Znanstveni zavod Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu); dr. sc. Ozana Ramljak (Veleučilište VERN). Hrvatska baština čileanskog pisca

Doc dr. sc. Marina Perić Kaselj (Institut za migracije i narodnosti); Mia Felić, mag. soc. et mag. ethnol. et anthrop; Marija Zelić, mag. phil. et soc. Zamišljene zajednice i virtualni prostori: Analiza hrvatske dijaspore u Brazilu kroz društvene mreže

Tuga Tarle, prof., doktorandica (Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu). Memorija, nostalgija i dijaspora

Josip Papak, mag. hist. et educ. hist., doktorand (Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu). Uloga formalnoga obrazovanja u očuvanju kolektivnoga sjećanja na doprinos hrvatskoga iseljeništva u stvaranju Republike Hrvatske

II- Drugi panel. Procesi poučavanja i učenja hrvatskog jezika i kulture:

Izv. prof. dr. sc. Ivana Franić; mr. sc. Josip Bilić. Hrvatski jezik u perspektivi očuvanja ježične raznolikosti

Dr. sc. Ivančica Banković-Mandić, viša lektorica (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Sociofonetska slika govornika Južne Amerike u hrvatskome kao J2

Dr. sc. Gleb Pilipenko (Institut za slavistiku Ruske akademije znanosti). Terenska istraživanja govornika hrvatskoga jezika u Južnoj Americi

III- Treći panel. Povijesna perspektiva i historiografske rasprave:

Prof. dr. sc. Josip Jurčević (Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu). Udbin arhiv o hrvatskim izbjeglicama u Južnu Ameriku

Izv. prof. dr. sc. Marija Benić Penava (Sveučilište u Dubrovniku); Anja Vlašić, univ. bacc. hist. (Sveučilište u Dubrovniku). Iseljavanje s otoka Korčule u Južnu Ameriku krajem 19. i tijekom prvih desetljeća 20. stoljeća: primjeri poslovnih uspjeha Korčulana u Čileu

Dr. sc. Darija Hofgräff, viša arhivistica (Hrvatski državni arhiv); Vedran Muić, dipl. povjesničar, arhivist (Hrvatski državni arhiv). Iseljavanje Korčulana u Brazil: teška nevolja ili zavođenje na iseljavanje

Iseljavanje Korčulana u Brazil: teška nevolja ili zavođenje na iseljavanje – mali spot

Dr. sc. Tihomir Zovko (Sveučilište u Mostaru). Iseljavanje Hrvata iz Hercegovine u Južnu Ameriku (1886. -1926.)

Doc. dr. sc. Wollfy Krašić (Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu). Neki politički pogledi Vlaha Raića

Ante Kožul, mag. geogr. et hist, doktorand (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Hrvatska iseljenička inteligencija u Argentini nakon Drugog svjetskog rata

IV- Četvrti panel. Metodološki problemi i pitanja s arhivima:

Doc. dr. sc. Vlatka Lemić (Rukovoditeljica Središnjeg ureda za arhivsku građu Sveučilišta u Zagrebu / Predsjednica ICARUS Hrvatska). Mogućnosti povezivanja putem suradničkih arhivskih platformi: primjer Topoteke

Dr. sc. Nenad Bukvić (Hrvatski državni arhiv). Uloga arhivske službe u evidentiranju i prikupljanju gradiva o iseljeništvu: osvrt na praksu Hrvatskoga državnog arhiva

Dr. sc. Darija Hofgräff, viša arhivistica (Hrvatski državni arhiv). Kreiranje baze podatka o iseljeništvu i uloga Hrvatskog državnog arhiva u osmišljavanju strategije povezivanja hrvatske dijaspore
 

 

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2020. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba
QuiltCMS