O nama

Studij filozofije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu postoji već gotovo dva desetljeća. Njegova je specifičnost naglasak na povezanosti filozofije s drugim područjima znanja i uvažavanje činjenice da bavljenje općim i tradicionalnim filozofskim problemima nužno uključuje proučavanje mnoštva sadržaja koje filozofija dijeli s ostalim humanističkim te društvenim i prirodnim znanostima. Sve tri razine studija filozofije na Hrvatskim studijima ustrojene su prema suvremenim znanstvenim i didaktičkim standardima i po uzoru na prestižne svjetske studije filozofije, ne zanemarujući, međutim, niti specifičnu srednjoeuropsku tradiciju proučavanja povijesti filozofije. Svrha suvremenog studija filozofije stjecanje je što potpunijeg i temeljitijeg razumijevanja svijeta i čovjekova položaja u njemu te osposobljavanje za argumentirano iznošenje, interpretaciju i kritičku analizu stavova, vjerovanja i teorija u različitim područjima ljudskog djelovanja i znanja. Razmišljate li ozbiljno o studiju filozofije, na ovim ćete stranicama moći doznati na koji način Odjel za filozofiju Hrvatskih studija nastoji ispuniti ovu svrhu.


Objavljeno: 2. 2. 2016. u 11:01
Pavel Gregorić

Prva radionica u ciklusu Propozicijski i nepropozicijski stavovi, u organizaciji Odjela za filozofiju Hrvatskih studija, održat će se u četvrtak 2. veljače 2016. u 17.00h u dvorani "Dubrovnik". Prvo izlaganje održat će dr. sc. Duško Dožudić na temu "Kognitivni stavovi, sadržaj i objektne rečenice". 

Pročitaj više o radionici i izlaganju...

Kratak opis radionice:

Radionica je koncipirana kao diskusijska sekcija i stalna forma rada unutar Odjela za filozofiju Hrvatskih studija, osobito na poslijediplomskom studiju filozofije. Posvećena je temi propozicijskih stavova, kao što su vjerovatidvojiti ili znati, u suprotnosti spram nepropozicijskih stavova, kao što su mrzitibojati se ili voljeti, te samim time obuhvaća različite discipline teorijske filozofije -- epistemologiju, filozofiju jezika, filozofiju uma, metafiziku itd.

 

Sažetak izlaganja "Kognitivni stavovi, sadržaj i objektne rečenice"

U ovom izlaganju bavit ću se semantikom rečenica koje izvješćuju o nečijem kognitivnom stanju, poput rečenice “Marko vjeruje da je danas srijeda”. Točnije, usredotočit ću se na argumente koji bi trebali pokazati da objektne rečenice u takvim izvještajima (npr. rečenica “da je danas srijeda”), ne funkcioniraju kao singularni termini te da je, dosljedno, standardna semantička analiza takvih izvještaja pogrešna. Prema standardnoj analizi, dotična rečenica istinita je akko referent imena “Marko” stoji u relaciji vjerovanja prema referentu rečenice “da je danas srijeda”, a potonja rečenica izdvaja točan sadržaj Markova vjerovanja – propoziciju da je danas srijeda. Objektne rečenice, dakle, rade isto što i vlastita imena ili određeni opisi – izdvajaju konkretnu stvar u svijetu. Ta pretpostavka, čini se, generira niz zagonetki, poput one Fregeove ili Kripkeove. Potaknuti time, kao i nekim drugim semantičkim fenomenima, niz autora predložio je odbacivanje ideje da objektne rečenice funkcioniraju kao singularni termini. Tu zamisao prvi je iznio Lewis (1981), a razvili su je i branili Bach (1997, 2001), Brogaard (2012), Fara (2003, 2013), Loar (1988), Shier (1996), i Taylor (2003).

Bach, K. 1997. “Do Belief Reports Report Beliefs?”, Pacific Philosophical Quarterly 78 (3), 215–241.

----------. 2000. “A Puzzle about Belief Reports”, u K.M. Jaszczolt (ur.), The Pragmatics of Propositional Attitude Reports (Oxford etc.: Elsevier), 99–109.

Brogaard, B. 2012. Transient Truths: An Essay in the Metaphysics of Propositions (Oxford and New York: Oxford University Press).

Fara, D. G. 2003. “Desires, Scope and Tense,” u J. Hawthorne i D. Zimmerman (ur.), Philosophical Perspectives 17: Language and Philosophical Linguistics, 141–163.

----------. 2013. “Specifying Desires,” Nous 47 (2), 250–272.

Lewis, D. 1981. “What Puzzling Pierre Does Not Believe”, Australasian Journal of Philosophy 59 (3), 283– 289.

Loar, B. 1988. “Social Content and Psychological Content”, u R. H. Grimm i D. D. Merrill (ur.), Contents of Thoughts (Tuscon, AR: Univesity of Arizona Press), 99-110.

Shier, D. 1996. “Direct Reference for the Narrow Minded”, Pacific Philosophical Quarterly 77 (3), 225–248.

Taylor, K. A. 2003. Reference and the Rational Mind (Stanford, CA: CSLI Publications).

Popis obavijesti

Bitno

Hrvatski studiji su osnovani 1992. godine, a od 2017. sveučilišni su odjel za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa. Sukladno zacrtanim reformskim ciljevima uskoro bi se trebali ustrojiti kao Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s jasno artikuliranim i koherentnim programima i hrvatskim identitetom, sukladno izvornoj zamisli i poslanju, kakvi su i potrebni hrvatskomu društvu.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova imaju studije preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine, a studijske programe temelje na četiri osnove: teorijsko-metodološkoj, nacionalnoj ili kroatološkoj, europskoj i globalnoj.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2019. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS