Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Nastavnici Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, posebice oni koji su svojom znanstveno-nastavnom djelatnošću usmjereni prema hrvatskoj dijaspori, u svakoj dobroj prigodi podsjećaju na vrijednosti koje su njegovane pod okriljem hrvatskoga iseljeništva u prošlom stoljeću. Jedna od takovih prigoda bio je Četvrti hrvatski iseljenički kongres, koji je početkom studenoga održan u Zagrebu. U rad kongresa uključile su se s Fakulteta hrvatskih studija prof. dr. sc. Sanja Vulić Vranković i asistentica Tamara Bodor. Za svoje su izlaganje izabrale temu „Krsto Spalatin – promicatelj hrvatskoga jezika i identiteta u iseljeništvu“.
Prof. dr. sc. Sanja Vulić suradnica je na Međunarodnom projektu Dialektforschung / Gradišćanskohrvatski govori, kojemu je sjedište u Gradišću u Austriji. Projekt okuplja znanstvenike iz triju zemalja: Austrije, Hrvatske i Mađarske. Zahvaljujući potpori Europske unije, taj je projekt ustanovljen u Hrvatskom kulturnom i dokumentarnom centru (Kroatischen Kultur- und Dokumentationszentrum) u Željeznu (Eisenstadt), glavnom gradu pokrajine Gradišće (Burgenland) u Austriji. Projektom su obuhvaćena sva naselja u kojima žive Hrvati u Austriji, zapadnoj Mađarskoj i Slovačkoj, također južnomoravski Hrvati u Češkoj. U okviru projekta planira se objavljivanje nekoliko knjiga. Nedavno je objavljena prva knjiga, koja je naslovljena Hrvatska rič gradišćanskih Hrvatov (448 str.), a djelo je četvero autora iz triju zemalja.
Prof. dr. sc. Sanja Vulić bila je gošća u emisiji Plavi razgovori koju na Hrvatskom radiju Dubrovnik uređuje i vodi dr. sc. Jelena Obradović Mojaš.
Prodekanica za međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Sanja Vulić i asistentica Lidija Bogović, mag. croat. s Odsjeka za kroatologiju gostovale su u emisiji Riječ na riječ na Z1 televiziji. U ugodnom razgovoru s urednicom i voditeljicom gospođom Mirelom Matković profesorica Vulić govorila je o Fakultetu hrvatskih studija i načinu rada sa studentima. Istaknula je izvrsnu organizaciju nastave na daljinu na Fakultetu hrvatskih studija ta da nijedan student nije ostao zakinut.
U kulturnom životu (kasno)zimskoga Dubrovnika važnu ulogu zauzimaju događaji u okviru Mjeseca hrvatskoga jezika, koji organizira ustanova Dubrovačke knjižnice. Posebice su istaknuta javna predavanja u Narodnoj knjižnici Grad (u Saloči od zrcala). Organizatorica tih predavanja gđa Matija Nenadić i ove je godine pozvala prof. dr. sc. Sanju Vulić da održi predavanje, ovoga puta na temu Rešetarova zapažanja o dubrovačkom govoru potkraj XIX. i u prvim desetljećima XX. stoljeća.
Otvorene su prijave za Ljetnu školu hrvatskoga jezika i kulture za nastavnike i studente hrvatskoga jezika iz dijaspore, koja će se održati u Gradu Krku od 15. do 22. kolovoza 2020.
U organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Požegi prof. dr. sc. Sanja Vulić održala je predavanje Sveci u ožujku u frazemima i poslovicama. Predavanje je održano u Gradskom muzeju Požega u sklopu Dana Matice hrvatske u Požegi te povodom skorašnjega spomendana sv. Grgura Velikoga, koji je ujedno i Dan Grada Požege jer su upravo na taj dan godine 1689. Požežani oslobodili svoj grad od Osmanlija pod vodstvom fra Luke Ibrišimovića.

Srdačno vas pozivamo na predstavljanje knjige "Sonta u sjećanjima šokačkim" Ruže Silađev.
Predstavljanje će se održati u Društvu hrvatskih književnika u utorak 18. veljače 2020. u 18 sati.
Sudjelovat će:
predsjednik Društva hrvatskih književnika mr. sc. Đuro Vidmarović, priređivačica knjige prof. dr. sc. Sanja Vulić i autorica knjige Ruža Silađev.
Znanstveno-nastavno vijeće Hrvatskih studija jednoglasno je 26. lipnja 2019. donijelo Izvedbeni nastavni plan preddiplomskoga i diplomskoga studija kroatologije za ak. god. 2019./2020. Taj se plan može vidjeti na https://www.hrstud.unizg.hr/_news/39498/3i_INP_Kroatologija.pdf
Obavještavaju se studenti da predavanja iz kolegija Jezik i kultura Hrvata u BiH počinju 7. ožujka 2019.
Sambotel u Mađarskoj: Pri svečanom obilježavanju 25. obljetnice Panonskoga instituta iz Gradišća u Austriji istaknuta je višegodišnja suradnja s Hrvatskim studijima

Znanstveni skup bit će održan u subotu 20. listopada 2018. u Križevcima.
Predavanja profesora Georga Holzera iz predmeta "Razvoj hrvatskoga jezika" održat će se od 16. do 22. veljače 2017. Ispit je predviđen 23. veljače 2017.
Pročelnik Odjela
Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu organiziraju svake druge godine kroatološku konferenciju posvećenu važnim temama iz povijesti hrvatske kulture. Četvrta kroatološka konferencija bit će posvećena Dubrovniku i njegovoj kulturno-povijesnoj baštini. Održat će se 16. XI. 2015. – 18. XI. 2015. u Dubrovniku u suorganizaciji s Gradom Dubrovnikom, Zavodom za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Sveučilištem u Dubrovniku i Zakladom BERCAB.
Studenti treće godine preddiplomskoga studija komunikologije Hrvatskih studija posjetili su u ponedjeljak 2. prosinca 2019. Građanski nogomentni klub Dinamo. Terenska nastava održana je u sklopu kolegija Tehnike u odnosima s javnošću, pod vodstvom asistenta na Odsjeku za komunikologiju Davora Trbušića.
Odsjeci
Studiji
Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.
Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb