Poslijediplomski doktorski studij povijesti

Odsjek za povijest

Koordinator studija: doc. dr. sc. Vlatka Vukelić

Svrhovitost poslijediplomskog doktorskog studija povijesti Hrvatskih studija s obzirom na potrebe tržišta rada nalazi se u tome što on obrazuje buduće povjesničare-znanstvenike i povjesničare-nastavnike koji će se zaposliti u znanstvenim institutima i na sveučilištima s kompetencijama do kojih su došli kroz puno strožu selekciju nego što je to dosada bio slučaj. Na tim je budućim znanstvenicima i sveučilišnim profesorima da sačuvaju svijest o nacionalnoj prošlosti i da tu prošlost objektivno i prepoznatljivo prezentiraju budućim naraštajima znanstvenika, nastavnika i studenata. Ne treba posebno naglasiti da će planirani ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju najviše utjecati na suvereni položaj Republike Hrvatske. Hoće li i kako primjena jedinstvenog europskog ustava utjecati na državni integritet pojedinih članica zapravo jedino ovisi samo o razini svijesti vlastitog identiteta i priznavanju tuđeg identiteta. Koliko će biti priznat hrvatski identitet najviše ovisi o tome što se u Europi uopće znade o Hrvatskoj i njenoj prošlosti. Jedino nositelji povijesne znanosti - znanstvenici i nastavnici - imaju adekvatan instrumentarij koji može pomoći širem razumijevanju hrvatske prošlosti među svojim europskim kolegama.

U okviru Hrvatskih studija kao sastavnice Sveučilišta u Zagrebu studij povijesti uz preddiplomske i diplomske programe nudi i poslijediplomski doktorski program. Institucijska strategija doktorskih studija na Hrvatskim studijima usmjerena je na ispunjenje zadaća Sveučilišta u Zagrebu kao istraživačkog sveučilišta (research university) i dio je nacionalne i europske strategije cjeloživotnog obrazovanja (lifelong learning), obrazovanja koje ide u korak sa stalnim znanstvenim razvojem u odgovarajućim znanstvenim područjima i poljima te obrazovanja koje je u funkciji individualnih, nacionalnih i globalnih potreba za znanjem.

Nastavu na poslijediplomskom doktorskom studiju povijesti na Hrvatskim studijima izvode prvenstveno znanstvenici Hrvatskog instituta za povijest, najznačajnije znanstveno-istraživačke ustanove za povijesne znanosti u Hrvatskoj. Njihov pristup u prvome redu kreće od osobnog iskustva na znanstveno-istraživačkim projektima. Intenzivno su istraživali u raznim domaćim i stranim arhivima, a svoje su analize i sinteze prezentirali u raznim stranim i domaćim publikacijama i na raznim domaćim i stranim znanstvenim skupovima. Taj put koji predstavlja srž "povijesnog zanata", čini podlogu u raspravama s budućim naraštajima povjesničara. Specifičnost Hrvatskih studija uostalom i jest u tome da su pokrenuti s ciljem uskog povezivanja nastavnog i znanstveno-istraživačkog dijela akademske zajednice.

Inovativnost poslijediplomskog doktorskog studija nalazi se prvenstveno u organizaciji koja se temelji na integraciji znanstveno-istraživačke i nastavne sveučilišne djelatnosti, te generacijske i interdisciplinarne kolaborativnosti. S obzirom na dominantnu istraživačku pozadinu nastavnika cijeli je studij koncipiran prema njihovom profilu i kompetencijama. Naime, s obzirom na ustanovu u kojoj rade, nastavnici, osim što imaju veliko teorijsko znanje, imaju i veliko praktično iskustvo u koncipiranju i provođenju znanstveno-istraživačkih zadaća. Poslijediplomski studij povijesti u potpunosti slijedi koncepciju i organizaciju studija povijesti na preddiplomskoj i diplomskoj razini i predstavlja završnu fazu u provedbi ideje generacijske solidarnosti i pragmatičnosti na način da iskusnija, starija generacija pomaže mlađoj generaciji prepoznati i zaobići "zamke" povijesnih istraživanja. 

Studij povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu prvi je među humanističkim znanostima u Republici Hrvatskoj uveo ECTS bodovni sustav (akad. godine 2003./2004.) te svoj nastavni plan i program prilagodio bolonjskom procesu. Izrada novog kurikuluma studija povijesti čije pokretanje se planira za akademsku godinu 2005./2006. temelji se stoga na iskustvu i uspješnoj suradnji nastavnika i studenata tijekom 2003./2004. i 2004./2005. Poslijediplomski doktorski studiji povijesti u potpunosti slijedi ciljeve koji su naglašeni na Bologna Seminar u Salzburgu (3.-5.02.2005.), u Glasgow Declaration (15.04.2005.) i Bergen Communique (19./20.05.2005.).

Što se otvorenosti studija prema pokretljivosti studenata tiče polaznik doktorskog studija može slušati obvezatne i izborne kolegije na bilo kojem studijskom smjeru ili sastavnici bilo kojeg sveučilišta u Republici Hrvatskoj pod uvjetom da za taj kolegij postoje točno određena ECTS vrijednost. Polaznik doktorskog studija u načelu mora jedan semestar provesti na stranom sveučilištu i tamo prikupiti 30 ECTS bodova. Stručno vijeće Hrvatskih studija odlučit će o svakom presedanu vezanom za izbor izbornih i obvezatnih kolegija izvan matične kuće, a na temelju obrazložene zamolbe polaznika.


Repozitorij

Bitno

Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu djeluju od 16. studenoga 1992. godine. Od 2017. ustrojeni su kao sveučilišni odjel za interdisciplinarno proučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne i intelektualne povijesti i zbilje, medijske i interpersonalne komunikacije, akcija društvenih skupina, ljudskoga doživljavanja i ponašanja, razvoj jezika, otvorenih političkih, kulturnih i socijalnih pitanja od nacionalnoga ili regionalnoga interesa.
Kao visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka organizacija izvode studije na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Studijski programi filozofije, hrvatskoga latiniteta, komunikologije, kroatologije, latinskoga jezika, povijesti, psihologije i sociologije, znanstvenoga i nastavničkoga smjera, usporedno uzimaju u obzir četiri sastavnice: 1. općeteorijsku i metodološku, 2. nacionalnu ili kroatološku, 3. europsku i 4. globalnu.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2018. Sveučilište u Zagrebu Hrvatski studiji. Sva prava pridržana. Webmaster
powered by QuiltCMS